Što se događa s Vladinim planom da zabrani rad trgovina nedjeljom?
Iz Vlade tvrde da kreću u razgovore oko reguliranja rada nedjeljom
Šest tjedana prije parlamentarnih izbora, činilo se da je stvar gotova: HDZ će, ako 5. srpnja ponovno osvoji vlast, već ujesen u saborsku proceduru poslati izmijenjeni Zakon o trgovini tako da trgovci ubuduće mogu raditi samo 14 od 52 nedjelje godišnje, a koje su to nedjelje, birali bi poslodavci.
Takav prijedlog proizašao je iz čak dvije godine analize i prikupljanja podataka, uvjeravao je tadašnji ministar gospodarstva Darko Horvat. Prošla Vlada Andreja Plenkovića potrošila je, ispada, pola prvog mandata da bi detaljno razmotrila kompleksno pitanje rada trgovina nedjeljom. Spomenuti prijedlog bio je toliko dobro promišljen, da je ministar Horvat bio uvjeren da ćemo već u rujnu imati novi zakon.
Do kraja rujna je desetak dana, a druga Vlada Andreja Plenkovića, sastavljena nakon izbora 5. srpnja, upravo najavljuje razgovore sa sindikatima i poslodavcima o uređenju (ne)radne nedjelje. Što se zapravo događa s Vladinim planom da trgovine zadnji dan u tjednu budu (uglavnom) zatvorene? Evo što dosad znamo.
Što je u svibnju govorio Horvat?
Darko Horvat, koji je tada bio ministar gospodarstva, uvjeravao je javnost da je Vlada vrlo detaljno analizirala stanje i temeljem toga došla do zaključka da je u godini samo 14 nedjelja doista profitabilnih. „Tih 14 nedjelja su u pravilu u špici sezone, tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Tako nam tvrde predstavnici poslodavaca u trgovini. Otud i odluka da radnih nedjelja bude baš 14”, izjavio je u svibnju za Jutarnji list.
Iz Čakovca je tih dana poručivao da “nema nikakvog prijepora da se ovakav zakon pusti u javnu raspravu i konstrukcijom nove Vlade u rujnu i usvoji”. Demantirao je, javljali su u svibnju mediji, da je riječ o predizbornom triku jer se Zakon pripremao više od dvije godine.
Je li onda prijedlog spreman?
Ministar Horvat, koji je u novoj Vladi preuzeo drugu ministarsku poziciju i više nije zadužen za ovo pitanje, u svibnju je, dakle, ostavljao dojam da su zakonske izmjene gotove, samo ih treba izglasati u Saboru. Plenković je na izborima u srpnju dobio većinu, ne ovisi o koalicijskim partnerima koji bi se eventualno mogli pobuniti.
Ministar rada Josip Aladrović danas je potvrdio da Vlada namjerava predložiti da jedan dio nedjelja bude radan, a dio neradan. Konkretne brojke nije spomenuo – nije precizirao radi li se i dalje o 14 radnih nedjelja – ali jest okvirni rok: ministar očekuje da do kraja godine dođu “do suvislog rješenja”. Horvatov rujan je, dakle, definitivno otpao.
Što kažu u resornom Ministarstvu?
Glavni resor za ovaj zakon nije Aladrovićev, nego je to Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoje koje vodi Tomislav Ćorić. Telegramu su iz tog ministarstva prošlog tjedna potvrdili da su izmjene zakona “u pripremi”.
“Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provodi sustavnu analizu opcija reguliranja radnog vremena u djelatnosti trgovine, kao i prakse nama sličnih zemalja, a u svrhu iznalaženja optimalnog normativnog rješenja, kako sa stajališta trgovaca, tako i radnika u djelatnosti trgovine i potrošača”, odgovorili su nam iz Ćorićevog resora.
Što to zapravo sugerira?
Ispada, dakle, da zakonske izmjene ipak još nisu definirane do kraja. To nam je, u neslužbenom razgovoru, neizravno potvrdio i sugovornik iz Vlade. “Treba vidjeti koliko će točno nedjelja biti neradno”, kazao nam je prije nekoliko dana izvor blizak Banskim dvorima.
Očito je da 14 ‘profitabilnih’ nedjelja, o kojima je govorio bivši ministar gospodarstva, zasad nije definitivna opcija koja će ući u zakon. To ne znači da je Vlada sasvim odustala od tog rješenja, ali su zakonske izmjene još uvijek predmet pregovora.
Zašto je Vlada oprezna?
“Naš generalni stav je da nedjelja bude neradna, ali s druge strane osim tog svjetonazorskog, civilizacijskog ili kako god ga nazvali, parametra, moramo uvažavati i ekonomske parametre, moramo biti svjesni situacije u kojoj se nalazimo i moramo pokušati naći kompromis”, izjavio je danas Aladrović.
‘Ekonomski parametri’ odnose se na trenutnu gospodarsku situaciju. Hrvatska je zabilježila rekordan pad BDP-a u drugom kvartalu, pad se očekuje i na razini godine, turistička sezona samo je manjim dijelom spašena. Pritom, trgovci su ranije procjenjivali da bi zabrana rada nedjeljom prouzročila val otkaza u sektoru trgovine.
Gospodarska situacija uzrokovana epidemiološkom “sigurno nije saveznik zabrane” rada nedjeljom, kažu izvori bliski Vladi. Ne bi stoga trebalo biti veliko iznenađenje ako se pitanje (ne)radne nedjelje ipak bude još neko vrijeme detaljno analiziralo.