Što se događa u Rumunjskoj? Zemlja je u političkom rasulu, šef vladajućih je uhićen, moguć je raspad vlade

Na neobvezujućem referendumu, koji je raspisao predsjednik Klaus Iohannis, građani su izrazili žestoki otpor prema potezima Socijaldemokratske stranke koja nastoji ublažiti antikorupcijske propise. No, politički potres nije se dogodio iz vedra neba. Katastrofalni tjedan za socijaldemokrate i vladu u Bukureštu samo je kulminacija višemjesečnog nezadovoljstva sve većeg dijela rumunjske javnosti.

Sukobi s Bruxellesom

Otkako je krajem 2016. godine PSD preuzeo vlast u Rumunjskoj, ta se zemlja malo po malo počela pretvarati u još jednog troublemakera Europske unije. Vladajuća stranka gurala je zakonske izmjene za koje kritičari tvrde da su trebale ići na ruku donedavnom šefu stranke Liviuu Dragnei u njegovim “problemima” s pravosuđem. Iako je stranku prije dvije godine doveo do uvjerljive pobjede na parlamentarnim izborima, zbog uvjetne osude za izbornu prijevaru Dragnea nije mogao postati premijer. Unatoč tome, smatralo ga se moćnim igračem koji je Rumunjskom upravljao iz sjene.

Pokušaji da se ublaži antikorupcijsko zakonodavstvo doveli su Rumunjsku u sukob s Bruxellesom. Europska komisija u više je navrata upozorila rumunjske vlasti da trebaju obustaviti sporne reforme koje ugrožavaju neovisnost pravosuđa i slabe borbu protiv korupcije. Sredinom svibnja, nakon što se vlada u Bukureštu oglušila na sva upozorenja, iz Bruxellesa su im poručili da su spremni pokrenuti tzv. okvir za zaštitu vladavine prava, dakle pokrenuti proceduru protiv Rumunjske koja u konačnici može rezultirati političkim sankcijama protiv države članice, oduzimanjem prava glasa u donošenju EU odluka. To je bilo prvi puta da se zemlja koja predsjeda Europskom unijom – a Rumunjska je za kormilom Unije do kraja lipnja – suočava s kritikama da ugrožava jednu od temeljnih vrijednosti EU-a.

Brojni prosvjedi protiv vlade

Bukurešt se našao na udaru kritika i zbog navodnih pokušaja da zaustavi imenovanje bivše čelnice rumunjske antikorupcijske agencije na dužnost prve europske javne tužiteljice. Prema pisanju medija, rumunjska vlada je iza scene lobirala protiv kandidature Laure Codruta Kövesi, koja je svojedobno nadgledala istrage protiv istaknutih dužnosnika i osoba bliskih vlasti, te je bila jedna od glasnijih kritičara spornih pravosudnih reformi.

I kod kuće su se vladajući suočavali sa sve većim nezadovoljstvom. U zadnje dvije godine Rumunji su organizirali niz, povremeno doista masovnih prosvjeda protiv vlade. Među žešćim kritičarima vladajuće stranke je i rumunjski predsjednik Iohannis, koji je i raspisao nedjeljni referendum. Kako su izvijestili tamošnji mediji, predsjednik je obrazložio da je cilj referenduma zaustaviti napad vladajuće stranke na pravosuđe.

Rumunjski socijalisti kao Orbanov Fidesz

Socijaldemokrati nisu u najboljim odnosima niti s političkom grupacijom kojoj na europskoj razini pripadaju. Zadnjih se mjeseci puno pisalo o odnosu mađarskog premijera Viktora Orbana i Europske pučke stranke koja je suspendirala Orbanov Fidesz. Vijest o zategnutim odnosima rumunjskog PSD-a i europskih socijalista (PES) prošla je malo ispod radara, iako je riječ o vrlo sličnoj situaciji kao u EPP-u. PES je zabrinut zbog vladavine prava u Rumunjskoj i zbog toga su u travnju zamrznuli odnose s PSD, najavljujući za lipanj raspravu o članstvu rumunjskih socijaldemokrata toj političkoj grupaciji.

Nakon što je u ponedjeljak vrhovni sud potvrdio presudu Dragnei, u Rumunjskoj će zasigurno krenuti bitka za vlast u državi i vladajućoj stranci. Premijerka Viorica Dancila zasad nema namjeru odstupiti ili zatražiti izbore. Ali njezina je vlada dramatično oslabljena, a oporba će samo pojačavati pritisak. Rumunjska bi se lako mogla pridružiti članicama EU-a u kojima nedjeljni izbori nisu bili samo popunjavanje zastupničkih mjesta u Strasbourgu.