Što se događa zbog odluke Ustavnog suda o Sanaderu? Ne možemo nikoga osuditi za ratno profiterstvo
U žalbi na presudu u slučaju Đure Gavrilovića, tužiteljica Petra Parlov upozorila je na važan problem
Hrvatska ima sve zakonske i ustavne odredbe za kažnjavanje privatizacijskog kriminala i ratnog profiterstva iz 90-tih, bez obzira na zastaru, no unatoč tome u većini slučajeva sudovi su zaključili da je ipak došlo do zastare i da se više ne može procesuirati optuženike za ta teška kaznena djela. Pozivaju se redom na odluku Ustavnog suda u slučaju bivšeg premijera Ive Sanadera. Ustavni sud napisao je kako se ne mogu procesuirati ona kaznena djela privatizacijskog kriminala i ratnog profiterstva za koja je nastupila zastara prije izmjene Ustava u lipnju 2010. godine.
Na tu nelogičnost, nedavno je u žalbi podnijetoj na presudu u slučaju Đure Gavrilovića, protiv kojeg su optužbe također pale zbog zastare, upozorila zamjenica ravnateljice USKOK-a Petra Parlov. U rijetko oštroj poruci upućenoj sudovima, zamjenica Parlov podsjetila je kako je Hrvatska upravo zbog mogućnosti procesuiranja privatizacijskog kriminala i ratnog profiterstva promijenila Ustav. Za ta kaznena djela jednostavno je ukinuta zastara.
Ustavni sud spašavajući Sanadera spasio i ostale
Unatoč tome, zbog jedne odluke Ustavnog suda, one koja je u jednom trenutku išla u korist Sanaderu, sve to je zaustavljeno. Zanimljivo je da je nakon odluke Ustavnog suda suđenje Sanaderu ponovljeno, te je lani ponovno kažnjen s dvije i pol godina zatvora. Uz to mora državi vratiti 3,6 milijuna kuna. Taj novac je nezakonito uzeo kao proviziju od Hypo banke dok je bio zamjenik ministra vanjskih poslova i pregovarao o kreditu za hrvatska veleposlanstva.
I dok samom Sanaderu odluka Ustavnog suda nije pomogla, u drugim sudskim predmetima zbog ratnog profiterstva koristi se kao presedan, te svi redom padaju zbog zastare.
Optužba je pala i protiv Đure Gavrilovića
Tako je bilo nedavno i sa slučajem Đure Gavrilovića protiv kojeg je Županijski sud u Zagrebu odbio optužbe za ratnog profiterstvo zbog zastare. USKOK-ova optužnica teretila ga je za malverzacije iz 1991. i 1992. godine, kada je s dva milijuna tadašnjih maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio više tvrtki iz sustava poznate mesne industrije iz Petrinje.
Sud je tako utvrdio da je zastara nastupila još 2002., dakle prije izmjene Ustava i stupanja na snagu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profitarstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.
Čemu uopće Ustav i Zakon, pored Ustavnog suda?
S obzirom da takav Zakon postoji, tužiteljica Parlov, čudi se što ga je vijeće Županijskog suda u Zagrebu potpuno zanemarilo.
“Ustav Republike Hrvatske propisuje da ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela pretvorbe i privatizacije počinjena za vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države. Isto propisuje i Zakon o nezastarijevanju tih kaznenih djela. U njemu piše da se počinitelje može procesuirati i nakon isteka rokova za zastaru. Tim odredbama zakonodavac je jasno dao do znanja da ta kaznena mogu ponovno postati kažnjiva u određenim okolnostima. To je opsežno navedeno i u obrazloženju izmjene Ustava. Jedinstven je bio stav zastupnika o retroaktivnoj primjeni nezastarijevanja ratnog profiterstva, te pretvorbe i privatizacije iz vremena Domovinskog rata”, navodi tužiteljica Parlov ističući da je Županijski sud u Zagrebu u presudi u slučaju Đure Gavrilovića sve to zanemario.
Je li sud sud počinio svojevrsni sudski aktivizam?
Ističe dalje kako se u presudi Gavriloviću Županijski sud u Zagrebu očito rukovodio samo odlukom Ustavnog suda RH u slučaju Ive Sanadera, zanemarujući i Ustav i Zakon. Zamjera i Ustavnom sudu koji je na svoj način protumačio izmjene Ustava o zastari, očito mimo volje ustavotvoraca.
“Takvo tumačenje predstavlja slučaj tzv. ekscesivnog sudskog aktivizma, s obzirom da se tumačenje Ustavnog suda stavlja ispred samog Ustava”, upozorava zamjenica ravnateljice USKOK-a i dodaje kako odluka Ustavnog suda ne može biti izvor prava Županijskom sudu u Zagrebu.
Uz ove kritike upućene Županijskom sudu u Zagrebu, Petra Parlov je nejasnom ocijenila i samo odluku Ustavnog suda u slučaju Ive Sanadera. Lani je tu istu odluku Ustavnog suda kritizirala i cijenjena profesorica Pravnog fakulteta Zlata Đurđević.
Ustavni sud je malo kontradiktoran sam sebi
Zamjenica ravnateljice USKOK-a navodi dio odluke Ustavnog suda u kojem doista stoji da se ne mogu procesuirati više kaznena djela za koja je zastara nastupila prije promjene Ustava. Međutim, u drugom dijelu te odluke taj isti sud spominje kako izmjena Ustava omogućava da se progone počinitelji pretvorbenog kriminala i ratni profiteri iz 90-tih za kaznena djela za koja je propisana kazna duža od pet godina zatvora, jer je u tom slučaju, prema tada vrijedećem zakonu, apsolutna zastara (ona nakon kojeg nema više mogućnosti kaznenog progona op.a.) iznosila 20 do 50 godina.
Petra Parlov zaključuje kako je u Gavrilovićevom slučaju neosnovano zanemarena primjena Ustava i Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela pretvorbe i privatizacije. Podsjeća i da je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo optužnicu protiv Gavrilovića zaključivši da nema zastare iako je okrivljenikova obrana na to od početka upozoravala. Tek nakon dokaznog postupka drugo vijeće Županijskog suda u Zagrebu došlo je do zaključka da je zastara ipak nastupila. Tužiteljica Vrhovnom sudu, koji će odlučivati o njezinoj žalbi, piše da se ne može oslanjati samo na jednu odluku Ustavnog suda.