Što se dogodilo s dva saudijska tankera oštećena ovog vikenda? Svi misle da je kriv Iran
Trumpova administracija tvrdi da Teheran želi isprovocirati vojnu akciju SAD-a
Ministar energetike Saudijske Arabije Khalid al-Falih objavio je u ponedjeljak da su dva saudijska tankera pretrpjela “značajnu štetu u strukturi brodova” u sabotaži koju su počinili još nepoznati napadači. Napad se dogodio uz obalu Fujairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, jedan tanker trebao je ukrcati saudijsku naftu u luci Ras Tanura te ju prevesti u SAD. Ministarstvo vanjskih poslova UAE priopćilo je međutim da su napadnuta čak četiri komercijalna broda u blizini njenih teritorijalnih voda, ali da u tim diverzijama “nije bilo ozlijeđenih niti smrtnih slučajeva” te da nije došlo do “izlijevanja štetnih kemikalija ili goriva”.
Američki mediji odmah su optužili Iran da stoji iz te diverzije podsjećajući da obavještajne agencije već neko vrijeme upozoravaju da bi Teheran na Bliskom istoku mogao napasti infrastrukturu za proizvodnju nafte, komercijalna plovila te američke vojne brodove u Crvenom moru, tjesnacu Bab-el-Mandeb ili Perzijskom zaljevu. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je pak te incidente “zabrinjavajućim i strašnim” te zatražio hitnu istragu. Inače, to je do sada najteži incident od kada je došlo do eskalacije sukoba između SAD-a i Irana, a posebno je opasno, na što upozorava i saudijsko ministarstvo vanjskih poslova, to što bi se mogla ugroziti sigurnost plovidbe kroz Perzijski zaljev i Hormuški tjesnac.
Tvrde da Teheran želi isprovocirati vojnu akciju SAD-a
Administracija Donalda Trumpa priopćila je kako su američke obavještajne agencije otkrile da se proiranske pobunjeničke vojske pripremaju za napade na američke vojnike u Siriji i Iraku, gdje je stacionirano oko 5000 vojnika koji obučavaju iračke vojne snage i podupiru sigurnost u zemlji. Također su zaključili da će vlasti u Teheranu, zbog ekonomskih problema, pokušati isprovocirati vojnu akciju SAD-a protiv Irana.
Zbog toga je Bijela kuća naredila Pentagonu da razradi planove za raspoređivanje novih kontingenata američke vojske na Bliskom istoku do desetak tisuća vojnika, koji bi mogli stupiti u akciju ako dođe do rata s Iranom. Američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je kako su američke obavještajne službe zaključile da su napadi na SAD pod pokroviteljstvom Irana “neizbježni” podsjećajući da je Pentagon otkrio “sumnjive pomorske aktivnosti” iranskog korpusa Islamske revolucionarne garde i trgovačkih brodova za koje se sumnja da prenose rakete i drugu vojnu opremu.
Iran pomirljivo nudi razmjenu zarobljenika
Sve te optužbe neodoljivo podsjećaju na vrijeme kad je američki predsjednik George Bush pripremao agresiju na Irak i kad su američke tajne službe izmislile da ta zemlja raspolaže oružjem za masovnim uništenjem što je onda bio neposredni povod za napad. Istodobno sa zveckanjem oružja iz Teherana su se čuli i pomirljiviji tonovi. Tako je ministar vanjskih poslova Javad Zarif ponudio Trumpovoj administraciji razmjenu zarobljenika. Teheran je spreman vratiti Washingtonu pet američkih državljana koji se nalaze u iranskom pritvoru, a za uzvrat traži nekoliko iranskih državljana koji u zatvorima po Europi čekaju izručenje SAD-u. “Imam ovlasti i spreman sam to učiniti”, zaključio je ponudu ministar Zarif.
Gotovo istodobno, nekoliko dana nakon što su SAD stavile Iransku revolucionarnu gardu na popis stranih terorističkih organizacija, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei imenovao je Hosseina Salamija za njenog novog glavnog zapovjednika. Teheran nije objasnio razloge smjene dosadašnjeg zapovjednika Mohammada Ali Jafarija, no u političkim kuloarima tvrdi se da je on bio pripadnik radikalne skupine u vrhu vlasti koja zaziva sukob s Izraelom i SAD-om. Također da je na neprimjereni način osudio europske države koje su prekinule uvoziti iransku naftu. Time je Teheran poslao jasnu poruku da Iran nije zemlja koja izaziva i želi rat.
Niz manjih provokacija s obje strane
Već prije najnovijeg terorističkog napada na brodove za prijevoz nafte zabilježen je još cijeli niz manjih provokacija i demonstracije sile s obje strane. Tako je Iran održao pomorske manevre u Hormoškom zaljevu, Omanskom moru i sjevernom dijelu Indijskog oceana, nazvanih Velayat-97. Vježbe su pokrile područje veće od dva milijuna četvornih kilometara, a u njima je sudjelovalo više od 100 brodova iranske mornaričke flote, uključujući razarače, brodove s balističkim raketama, lake i teške podmornice, zrakoplove te helikoptere. Za tih ratnih igara iranska mornarica lansirala je tri krstareće rakete s razarača Shahid Naqdi.
Projektili Qader i Qadir imaju domet od 250 i 300 kilometara i mogu se lansirati s brodova, obalnih sustava i helikoptera. Na kraju manevara admiral Habibollah Sayyari, kazao je kako su “uvijek postojale prijetnje protiv Irana, no važno je da su naše oružane snage spremne za sukob i odvraćanje”. Inače, Iran raspolaže interkontinentalnim balističkim raketama dometa 2.000 kilometara koje mogu gađati, primjerice, ciljeve u Izraelu i Saudijskoj Arabiji.
Kako si Trump i Rouhani međusobno prijete
Nedavno je također dron Iranske ratne mornarice, Korpusa čuvara islamske revolucije, u Perzijskom zaljevu iz velike blizine snimao američki nosač aviona Dwight Eisenhower i još jedan njegov prateći brod. S obzirom na to da je administracija Donalda Trumpa nedavno proglasila Iransku revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, za Bijelu kuću takva provokacija je apsolutno neprihvatljiva pogotovo jer se iranski dron bez ikakvih problema vratio na svoje polazište.
Teheran je odmah uzvratio recipročnom mjerom: u svoje je zakone ugradio da je američko Centralno vojno zapovjedništvo (CENTCOM), zaduženo za Bliski istok, Sjeveroistočnu Afriku te Srednju Aziju, teroristička organizacija. Televizijska postaja Sky Arabia prenijela je izjavu generala McKenzieja da “američka vojska raspolaže svim potrebnim resursima da zaustavi Iran ako se ta zemlja odluči poduzeti bilo kakve akcije koje bi mogle predstavljati opasnost za SAD i njegove saveznike”.
McKenzie je istodobno kazao da je komanda njegove armije u stalnoj komunikaciji s prijateljima i saveznicima iz tog dijela svijeta kako bi osigurali zajedništvo te na jedinstven način odgovorili na moguće iranske prijetnje. Kad je krajem prošle godine iranski predsjednik ajatolah Hassan Rouhani zaprijetio da će, ako SAD zabrane izvoz nafte iz Irana, njegova zemlja zatvoriti Perzijski zaljev pa njime neće više prolaziti ničija nafta i plin, predsjednik Trump je upozori Teheran da mu ne padne na pamet zatvaranje zaljeva jer će u tom slučaju “to zauvijek zažaliti.”
Opasno zatvaranje Hormuškog tjesnaca
Alirez Tangsiri, jedan od zapovjednika mornarice Iranske revolucionarne garde, također je najavio da će Islamska Republika zatvoriti Hormuški tjesnac ako se Teheranu onemogući izvoz nafte. Ako bi se takva prijetnja ostvarila to bi imalo nesagledive posljedice ne samo po mir i stabilnost na Bliskom istoku nego i u svijetu. U tom slučaju, naime, došlo bi do dramatične nestašice nafte i plina, a njihove cijene skočile bi do neba. Što bi istodobno još više usporilo rast svjetskog gospodarstva.
Hormuški tjesnac je uski prolaz Indijskog oceana između Omanskog zaljeva na jugoistoku i Perzijskog zaljeva na jugozapadu. Iran kontrolira tjesnac sa sjeverne strane, a s južne Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati. Uz iransku obalu nalazi se nekoliko otoka s kojih iranska mornarica kontrolira sav pomorski promet. Tim tjesnacem, po podacima Uprave za energetske informacije SAD-a, prevozi se čak oko 30 posto svjetske nafte, ponajviše iz Irana, Kuvajta, Saudijske Arabije, Iraka.
Zbog toga je Hormoz u geostrateškom smislu jedna od najvažnijih i najosjetljivijih strateških točaka na svijetu. Premda se do sada u Perzijskom zaljevu dogodio cijeli niz incidenata između iranske i američke mornarice, sve su to ipak bili sukobi niskog intenziteta jer su obje strane pažljivo izbjegavale bilo kakvu pretjeranu uporabu sile.
Washington najavljuje još teže sankcije
Iranski predsjednik Rouhani odgovorio je na uvođenje proširenih sankcija SAD-a prijetnjom da će njegova zemlja nastaviti razvijati nuklearni program, što znači da će obogaćivati uran iznad razine koja je dopuštena Sporazumom iz 2015. te da će početi skladištiti tešku vodu. Uz to Rouhani je dao rok od 60 dana Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Rusiji, Kinu i Francuskoj da ispune obveze iz Sporazuma, odnosno da zaštite Iran od američkih sankcija. Teheran, naime, ima pravo, na temelju Sporazuma, nastaviti razvijati nuklearni program ako mu neka država potpisnica uvede sankcije.
Washington je odmah odgovorio najavom još težih sankcija, a Pentagon je odmah poslao na Bliski istok nosač zrakoplova Abraham Lincoln, a u američku bazu u Kataru bombardere B 52. Na Bliski istok također stiže i amfibijski brod Arlington namijenjenim prijevozu marinaca i borbenih helikoptera te najefikasniji obrambeni raketni sistem Patriot. Sve su to mjere, tvrde u Washingtonu, odgovor “na brojne uznemirujuće i eskalacijske pokazatelje i upozorenja” te su poduzete kako bi se Iran odvratio od namjere da njegove snage ili šijitske milicije u Iraku, Siriji, Libanonu napadnu američke vojnike.
Irancima za sada ne pada na pamet sjesti s Trumpom
Nakon što je Pentagon priopćio da će na svaki napad na američke interese biti odgovoreno “neumoljivom silom” novi zapovjednik Revolucionarne garde, general Hossein Salami, na zatvorenoj sjednici parlamenta, umirio je zastupnike izjavom kako “raspoređivanje američkog nosača zrakoplova u iranske regionalne vode nije ništa drugo nego psihološko ratovanje i dio plana za zastrašivanje Irana”.
Istodobno predsjednik Rouhani istakao je kako su najnoviji pritisci SAD-a “bez presedana u povijesti naše islamske revolucije. ali ja ne očajavam, imam veliku nadu u budućnost i vjerujem da možemo prebroditi ove teške trenutke pod uvjetom da smo ujedinjeni”. Zrakoplovni general Amirali Hajizadeh objasnio je pak da je “nosač aviona koji nosi 50 zrakoplova i 6.000 vojnika nekoć bio prijetnja, ali danas on više ne predstavlja opasnost.”
Prošli četvrtak Donald Trump pozvao je iranske čelnike na razgovore, a Švicarcima je dao telefonski broj na koji se mogu javiti ako žele započeti pregovore. No, kao i do sada, Irancima za sada ne pada na pamet sjesti s Trumpom za pregovarački stol jer su uvjereni da bi on tog susreta napravio medijski cirkus kako bi odvratio pozornost svjetske i američke javnosti s mnoštvom problema kojih ima kod kuće.
Washington otvoreno želi politički destabilizirati Iran
Teheran smatra kako Trump prijeti ratom Iranu kako bi prikrio neuspjehe u pregovorima sa Sjevernom Korejom te propali državni udar u Venezueli. I pri tomu ističu kako Trump nije prvi američki predsjednik koji je zveckao oružjem kako bi ojačao svoju poziciju kod američkih birača. Osim toga u Teheranu znaju da Trump ne želi pregovarati samo o odustajanju od nuklearnog programa, već želi iskoristiti priliku kako bi prisilio Teheran da se povuče iz Iraka, Libanona, Sirije te ograničiti svoju ulogu i ambicije na Bliskom istoku. A na To Iran nikada neće pristati.
Washington ne krije da želi politički destabilizirati, a ekonomski uništiti Iran. Također žele spriječiti daljnje širenje iranskog utjecaja na Bliskom Istoku te, mnogi smatraju, istjerati Iran sa svjetskog tržišta nafte i plina kako bi se otvorio prostor za izvoz američkih energetskih viškova. Pri tomu primjenjuje istu strategiju kojom pokušava istisnuti Rusiju s europskog tržišta energenata.
Takva strategija pritisaka Bijele kuće već daje rezultata: od uvođenja Trumpovih sankcija protiv Irana, američke naftne kompanije gotovo su udvostručile svoj izvoz u Južnu Koreju. Procjenjuje se da Rusija, Turska, Kina, neće ostaviti Iran na cjedilu jer je to jedna od rijetkih zemalja koja ne popušta pred Trumpovim ucjenama i prijetnjama.