Što se krije iza packi Europske komisije o 'predizbornom rasipništvu' Vlade? Objavljena znakovita prepiska
Komisija pitala Hrvatsku zašto joj rastu rashodi. Ovo je odgovor koji je Bruxellesu stigao iz Zagreba
U izradi prijedloga proračuna za sljedeću godinu Vlada nije usvojila preporuke Europske komisije da već ove godine barem postupno počne ukidati potpore koje građanima, poduzećima i ustanovama omogućavaju jeftiniju energiju, kao ni to da rast rashoda iz nacionalnog proračuna zadrži na najviše 5,1 posto.
Izračunali su u Komisiji da će ti rashodi rasti dvostruko brže, odnosno za 10,3 posto.
Vlada će početi ukidati energetske potpore u travnju
Iz Vlade su Komisiji objasnili da “energetskim” potporama najviše štite najranjivije skupine u društvu te najavili da će ih postupno početi ukidati nakon 31. ožujka sljedeće godine. Datum je to do kojeg su i na snazi sadašnje mjere po kojima su ograničene cijene struje i plina, i očito se ne može očekivati da će ih Vlada produžiti u sadašnjem obliku.
Uz to, Vlada ističe da su i socijalni transferi porasli, ne bi li se ublažio udar inflacije na građene. Usto podsjeća i da su ta povećanja – poput rasta mirovina, rasta plaća u javnom sektoru, troškova osobne asistencije, inkluzivnog dodatka – najavili Komisiji još prije više od dvije godine u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji je Komisija prihvatila i Hrvatskoj na osnovu njega isplaćuje novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Sve je to vidljivo iz pisama koje su razmijenili državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan i prvi čovjek Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Maarten Verwey, koje je na svojim mrežnim stranicama objavila Europska komisija. Prepiska se odvijala prije no što je Vlada donijela proračun i poslala ga u parlament.
Rast mirovina i reforma plaća dio su NPOO-a
Verwey traži pojašnjenja o nacrtu proračuna, odnosno njegovoj usklađenosti s preporukama Vijeća o hitnom ukidanju mjera energetske potpore, ali i ograničavanju nacionalne potrošnje na 5,1 posto.
U ime Vlade Župan objašnjava da je do povećanja rashoda došlo jer će mirovine, kako je u Hrvatskoj i zakonom propisano, rasti zbog porasta troškova života i rasta plaća. Uz to, Vlada je povećala obiteljske mirovine, omogućila korištenje dijela obiteljske mirovine te od 1. siječnja najniže penzije rastu za tri posto.
To je, napominje hrvatska strana, ugrađeno u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je potvrdila i Komisija. U njemu je, nastavlja se u pismu, najavljeno i donošenje Zakona o plaćama, što je dio reforme javne uprave, kao i promjene u osobnoj asistenciji te uvođenje inkluzivnog dodatka.
Baltik, Slovačka i RH najviše pogođene rastom cijena hrane
Uz to, povećanje plaća u javnom sektoru, kao i povećanje mirovina, Vlada smatra nužnim kako bi se očuvao dohodak kućanstava, posebice onih s najnižim primanjima, te podsjeća na to da je i Komisija upozorila na snažan rast cijena hrane u prošloj i ovoj godini.
Kućanstva s niskim primanjima, koja su i pod udarom cijena energenata, posebice su time pogođena. U tom su smislu, upozorava Župan Komisiju, najteže pogođene baltičke zemlje, Slovačka i Hrvatska, gdje je kumulativni rast cijena hrane u posljednjih dvije i pol godine bio od 32 do 42 posto.
Rashode su povećale, napominje se u pismu iz Zagreba, investicije u fiksni kapital koje će se financirati iz EU fondova ili zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a uključuju ulaganja u obrazovanje, promet i infrastrukturu, ali i isporuku šest novih vlakova za HŽ Putnički prijevoz, kao i isporuku “borbenih zrakoplova i naoružanja radi jačanja geopolitičkog položaja Hrvatske”.