Što se noćas desilo u Velikoj Britaniji?
Uvjerljiva većina omogućit će Johnsonu da se drži trenutnog roka za Brexit, 31. siječnja 2020. godine
Boris Johnson pokušao je progurati svoju verziju Brexita nezakonitom suspenzijom britanskog parlamenta. Svjesno je žrtvovao parlamentarnu većinu izbacivši iz stranke ugledne članove koji su se protivili njegovom planu za Brexit. U predizbornoj kampanji obećao je stvari koje očito u sljedećem mandatu ne može ispuniti: recimo, da će izgraditi 40 novih bolnica, ali do 2030. godine. Pokazao je ozbiljan nedostatak empatije kada mu je novinar ITV-ja pokušao pokazati fotografiju četverogodišnjeg dječaka koji je na podu bolnice čekao da se oslobodi krevet. Bježao je od debata i novinara, neki dan je pred kamerama praktički zbrisao u hladnjaču.
Sve to nije naštetilo osebujnom britanskom premijeru, koji se pobjednički vraća u Downing Street 10, nakon što je njegova Konzervativna stranka osvojila premoćnu većinu u britanskom parlamentu. Prema zadnjim rezultatima, torijevci bi u Westminsteru trebali imati 363 mjesta, a njihovi glavni oponenti, laburisti, 203 mandata. Vođa Laburističke stranke Jeremy Corbyn objavio je da neće stranku voditi na sljedećim izborima, ali (zasad) nije odmah odstupio.
Komotna većina za Brexit
Za razliku od Therese May – koja se 2017. godine također kockala s prijevremenim izborima i izgubila većinu – Johnsonu se rizik itekako isplatio. Rezultati po izbornim jedinicama još se prikupljaju, ali prema trenutnim podacima koje objavljuju britanski mediji, Johnson bi u parlamentu trebao imati 46 mandata više nego što su konzervativci dobili na prošlim izborima.
Dok je sporazum Therese May s EU-om triput srušen u parlamentu jer su se protiv njega pobunile pojedine stranačke frakcije – osobito zagovornici tvrdog Brexita – Johnson će si s većim brojem zastupnika moći priuštiti da ignorira eventualne pobunjenike u vlastitim redovima. Komotna većina trebala bi mu, dakle, omogućiti da bez većih problema kroz parlament provede sporazum o razdruživanju koji je dogovorio s Europskom unijom i da se drži trenutno planiranog datuma za izlazak, 31. siječnja 2020. godine.
Novi rok – novi problemi
Pozornost europske i britanske politike i javnosti uskoro će se okrenuti na sljedeći rok, kraj prosinca 2020. godine. Nakon što Ujedinjeno Kraljevstvo formalno provede Brexit, ulazi u tzv. prijelazno razdoblje, tijekom kojeg će i dalje funkcionirati po pravilima EU-a, ali bez prava glasa. U tom razdoblju, London i Bruxelles trebaju dogovoriti sporazum o budućim trgovinskim i drugim odnosima.
Analitičari već upozoravaju da je 11 mjeseci – od kraja siječnja do kraja prosinca sljedeće godine – prekratko vrijeme da se dogovori bilo kakva vrsta ambicioznog, sveobuhvatnog budućeg odnosa. No, Johnson je obećao da neće produljiti prijelazno razdoblje nakon 31. prosinca 2020. godine, pa nije isključeno da ćemo se sljedeće godine u ovo doba baviti novim pitanjem, vrlo nalik onome koje je britansku i europsku javnost zaokupljalo zadnjih mjeseci: hoće li Britanija napustiti Europsku uniju bez trgovinskog sporazuma (što je scenarij od kojeg se britanske, ali i europske tvrtke groze) ili će Johnson ipak pogaziti predizborno obećanje i zatražiti više vremena za dogovor s Bruxellesom.