Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što se opet događa s Hrvatskim studijima? Govori dečko kojem nisu dali da se obrati brucošima

Izabrani predstavnik studenata Duje Kovačević objašnjava kontekst

ZADNJA IZMJENA: lis 3, 2017
Foto: Borko Vukosav

Duje Kovačević je student treće godine filozofije i komunikologije na Hrvatskim studijima. Osim toga, bavi se novinarstvom i gotovo godinu dana radi kao novinar portala srednja.hr na kojem, između ostalog, prati kompleksnu situaciju na svom fakultetu. U međuvremenu je, pritom, ušao u studentski zbor Hrvatskih studija.

Nakon što mu je zabranjeno da se kao izabrani predstavnik studenata obrati brucošima na uvodnom predavanju, što obično rade studentski predstavnici, i nakon što je nakratko prekinuvši izlaganje to ipak učinio, o Duji su pisali manje-više svi mediji, a očitovalo se i ministarstvo znanosti. Duje je Telegramu ispričao kako je došlo do toga da fakultet zabranjuje svom studentu da se obrati svojim novim kolegama.

1. Kako je sve, zapravo, počelo

“Početkom prošle akademske godine, na mjesto pročelnika, odnosno voditelja Hrvatskih studija, dolazi Mario Grčević. Imenovao ga je rektor Boras na temelju svojih tumačenja Pravilnika o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija”, počinje Kovačević. On je tada bio samo student druge godine i još se nije počeo baviti novinarstvom.

Gospodina Grčevića, pojašnjava, nije izabralo Znanstveno nastavno vijeće Hrvatskih studija. Zapravo, to ga Vijeće na glasanju nije ni podržalo. Studenti sociologije napravili su anketu među studentima koja je pokazala da izbor Maria Grčevića ne podržava 70 posto studenata. Sad, za kontekst je bitno da je taj period bio vrlo osjetljiv za Hrvatske studije.

Naime, još iz vremena dok je na čelu MZOS-a bio Vedran Mornar, postojala su pitanja o tome što su zapravo Hrvatski studiji i koji im je pravni status. “Otprilike oko Grčevićeva imenovanja, imenovan je i jedan Odbor koji je za cilj imao riješiti pravni status i znanstveno-nastavni profil Hrvatskih studija. Dakle, da se odredi jesmo li mi fakultet, jesmo li sveučilišni odjel, što smo mi zapravo i koji je naš identitet. Taj odbor u devet mjeseci nije napravio ništa, i to je bila prva stvar koja je bila motiv studentima da se organiziraju. Odlukom o osnutku Odbora, na Hrvatskim studijima je bilo zabranjeno sve osim izvođenja nastave. Postojala je izvjesna opasnost da nestanemo”, priča Kovačević.

2. Kako je nastala inicijativa Studenti govore

U jednom trenutku, jedna me kolegica pozvala na nekakvu tribinu na FPZG-u, koja se zvala Sveučilišna studentska platforma. Tamo je bilo 40 studenata, od čega je nas s Hrvatskih studija bilo 15”, priča Kovačević. Na toj se platformi govorilo o situaciji na Sveučilištu, i studenti Hrvatskih studija su, kaže Kovačević, shvatili da je njihova situacija zapravo najteža. “Mi nismo imali neke moralne dubioze. Kod nas su bili ozbiljni pravni problemi”.

Nakon te tribine, s desetak kolega s Hrvatskih studija otišao je na piće, jednu običnu studentsku kavu, na kojoj se nastavilo razgovarati. Tu je odlučeno da bi se studentske udruge koje su postojale na faksu trebale povezati u inicijativu koja će studente pokušati aktivno uključiti u rješavanje problema na faksu. Tako je nastala inicijativa Studenti govore. “Mi smo napravili stranicu na Facebooku, organizirali smo tribine na koje smo zvali i upravu, počeli govoriti po medijima. U to vrijeme, postajem suradnik H-Altera, a potom su me pozvali pa sam došao na srednju.hr.”, kaže.

Onaj Odbor, koji je trebao odlučiti o pravnom statusu Hrvatskih studija, donosi odluku prema kojoj bi Hrvatski studiji trebali postati Sveučilišni odjel. “Znači, mi smo odjel. Nismo faks, ni sveučilišni centar. Kao prvo, bilo je puno pitanja koja je trebalo riješiti prije tog pravnog statusa. Kao drugo, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, sveučilišni odjel može izvoditi studij u jednom polju ili interdisciplinarnom području, a HS imaju sedam polja i tri znanstvena područja”, priča Duje.

3. Kako je organiziran prvi prosvjed

Na dan kada je Senat sveučilišta trebao potvrditi preporuku Odbora prema kojemu su Hrvatski studiji sveučilišni odjel, inicijativa Studenti govore organizira prosvjed ispred zgrade rektorata. Bio je siječanj, temperature su bile u minusu, nebo je opasno prijetilo snijegom, a ispred rektorata ipak se okupilo oko 250 studenata, priča Kovačević. “To, naravno, nije urodilo nikakvim plodom. Taj dan je izglasano da smo sveučilišni odjel.

Izglasano je i novo privremeno vijeće Hrvatskih studija, koje se sastojalo od ljudi koje je rektor samovoljno imenovao. Okej, de facto ih je imenovao Senat na prijedlog profesora Borasa. Mi smo tada imali studentski zbor koji nije bio na strani studentskih stremljenja, bili su više ovako, uz upravu. Mi dakle nismo imali nikakvo institucionalizirano tijelo koje je nama moglo pomoći”, kaže.

4. Kako je došlo do blokade na Hrvatskim studijima

U ožujku, inicijativa Studenti govore dobila je informacije da će to privremeno Znanstveno-nastavničko vijeće Hrvatskih studija odlučiti da se od nove akademske godine na HS više neće upisivati studenti filozofije. “Na odjelu za Filozofiju radili su ljudi koji su prijavljivali bivšeg ministra za plagijat. Valjda je to bila nekakva osveta”, priča Kovačević. To se ipak nije dogodilo. Na sjednici ZNV-a ipak je odlučeno da će se upisna kvota za filozofiju samo smanjiti s 30 na 15, ali da će se neki studenti ipak upisivati. “To stavljanje upisne kvote na nulu bio je prvi korak da se filozofija na Studijima ukine, a to ne bi izgledalo dobro na van. Osim toga, studenti bi se pobunili i profesori bi izgubili posao, pa to na kraju nije bilo izglasano na Vijeću.

No, približavala se sjednica Senata sveučilišta i studenti iz inicijative su ponovno od svojih izvora dobili materijale za sjednicu iz kojih je bilo vidljivo da rektorski kolegij u užem sazivu, usprkos volji ZNV-a, i dalje predlaže da se nitko ne upisuje na filozofiju na Hrvatskim studijima. “Mi u tom trenutku odlučujemo da ćemo ići na blokadu faksa. Prvo smo počeli s pozivom preko Facebooka, a onda smo sazvali prvi Studentski sabor, pandan plenumu na Filozofskom. Na njemu se okupilo 350 studenata, i mi nakon tog Sabora ulazimo u blokadu fakulteta”, priča Kovačević.

Blokada fakulteta trajala je ukupno dva tjedna. Studenti Hrvatskih studija onemogućavali su izvođenje nastave. Kolokvij i ispiti su se uredno održavali. Dio profesora podržao je studente i organizirao štrajk. “Na kraju, isti rektorski kolegij u užem sastavu, koji je predlagao da kvota bude nula, donosi odluku da neće ipak biti nula, nego da će biti 15 i članovi Senata su ih opet podržali. Znači, isti ljudi koji su glasali da kvota bude nula, sada su glasali da kvota bude 15. Filozofija je vraćena”, kaže Kovačević.

5. Kako su pobijedili na izborima za studentski zbor

Za vrijeme trajanja blokade, trebali su se održati izbori za novi saziv studentskog zbora na svim fakultetima na Sveučilištu. S obzirom na to da je na Hrvatskim studijima bilo izvanredno stanje, izbori na njima odgađaju se za svibanj. Inicijativa Studenti govore izlazi na izbore sa svojom listom, i na valu uspješnih protesta, uvjerljivo osvaja 8 od 11 mjesta u studentskom zboru. “Osim nas, ušlo je troje studenata s druge liste, troje postdiplomaca. Na drugoj su listi bili studenti koji su se protivili blokadi. Mi smo tu premoćno pobijedili. Zadnji na našoj listi imao je više od 70 glasova od prvog na njihovoj”, priča Kovačević.

Kovačević kaže da se konstituirajuća sjednica studentskog zbora trebala održati 15 dana nakon izbora, ali da se to nije dogodilo. Konstituirajuću sjednicu je, naime, jedini mogao i trebao sazvati i voditi pročelnik Hrvatskih studija, Mario Grčević s početka teksta. “Tu je došlo ljeto i mi smo se razišli bez da se ta sjednica održala”, kaže Kovačević.

Prošlog tjedna, novi je studentski zbor dobio poziv da se pripremi za naizgled obično obraćanje brucošima na svečanosti u početku nove akademske godine. Sad, običaj je da se brucošima obrati predsjednik studentskog zbora. Samo, zbor nema predsjednika jer se nije konstituirao. Kovačević kaže da su kolege, na neformalnom sastanku većine članova studentskog zbora, odabrale njega kao osobu koja će se obratiti brucošima u ime predstavnika studenata. Shvaćajući da zbor još nije konstituiran, traže od uprave da se ona održi. “Mi u to vrijeme saznajemo od uprave da se u ime pročelnika s nama želi sastati njegov savjetnik Petar Marija Radelj. Mi smo se prošle srijede sastali s njim.Došao je i pročelnik i mi smo mislili da će to biti ta konstituirajuća sjednica. Međutim, pročelnik je predstavio svoje ljude i otišao, i bilo je jasno da se taj dan nećemo konstituirati”, priča Kovačević. Nakon toga, traže od uprave da se Zbor konstituira.

6. Kako je ipak govorio pred brucošima

Nakon tog sastanka, voditeljica studentske službe naziva jednog Kovačevićevog kolegu iz zbora i govori mu da je, iako su ranije pozvani da pripreme govor pred brucošima, iz uprave ipak odlučeno da nitko iz zbora neće govoriti, jer zbor nije konstituiran i nema službenog predstavnika. Kovačević i još jedan kolega iz zbora, iziritirani odlučuju ipak doći na uvodno predavanje i još jednom, uživo, pitati zašto im nije dozvoljeno govoriti. “Ja ne znam što su oni mislili da ćemo mi tamo napraviti ni zašto su oni toliko inzistirali da mi ne govorimo”, kaže Kovačević.

Prije predavanja, jedan od prodekana im je rekao da ne mogu govoriti, ali da imaju dvije opcije; ili će ih voditeljica programa kratko predstaviti bez da oni išta pričaju, ili će u njihovo ime, kao što je običaj, govoriti najstariji član studentskog zbora, u ovom slučaju postdiplomac izabran s liste koja je u Studentskom zboru u manjini, Vladimir Šumanović. “Mi smo rekli da mi njega nismo izabrali, i da, ako je tako, da bismo radije da voditeljica programa kratko kaže da tu postoji i nekakav studentski zbor”, kaže Kovačević.

Kovačević nakon toga nije htio biti u dvorani za vrijeme predavanja. Kaže da je otišao van na cigaretu. Čuo je što se unutra događa, a i kolega mu je javljao što se priča. U jednom trenutku, za vrijeme svog govora, prodekan Marijan Ninčević rekao je kako nitko od studentskih predstavnika nije prisutan, ali da će on prozvati najstarijeg člana studentskog zbora, koji će se kratko obratiti okupljenima. “I ja tu gasim cigaretu, Šumanović nešto govori, završava, studenti mu plješću i on se vraća na svoje mjesto. Ja ulazim unutra i stajem na pola dvorane. I govorim im – Samo da znate, studentski predstavnici su tu. Samo su nam zabranili da govorimo. Čisto da znate, s ovime ćete se vjerojatno susretati budućih godina”.


Jučer se priopćenjem javio pročelnik Hrvatskih studija, gospodin Grčević. Nezadovoljan kritikama javnosti i, čini se, posebno pogođen prozivkom ministrice Divjak, kaže da ništa od toga nije istina.

“Prozivke su neopravdane. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu nisu onemogućili predstavljanje Studentskoga zbora svojim studentima prve godine. Novoizabrani sastav Studentskoga zbora Hrvatskih studija još nije konstituiran (jer je mandat dosadašnjemu sazivu trajao do 30. rujna 2017.) i zato nema svojega predsjednika. Stoga se, sukladno uzusima, njegov najstariji izabrani član u ime Studentskoga zbora obratio studentima prema unaprijed utvrđenom Programu, koji je imao sedam točaka. Kao dokaz tomu objavljujemo video-isječak”, stoji u priopćenju Grčevića.

 

Jerko Mihaljević
Telegram autor
729 članaka Više o autoru
Više s weba