Što se uopće može očekivati od Borisa Johnsona?
Čovjek koji je uporno gurao Brexit sada vodi Veliku Britaniju. Telegramova stručnjakinja za vanjsku politiku analizira što to znači
Odnekud ispod govornice, Boris Johnson izvukao je dimljenu ribu u plastičnom omotu. Mašući njome na nedavnom stranačkom skupu, prozvao je “briselske birokrate” da besmislenim pravilima o ambalaži poskupljuju proizvodnju i štete proizvođačima.
“Kad izađemo, ne samo da ćemo biti u stanju kontrolirati pravila i privesti kraju ovakvo štetno regulatorno pretjerivanje, nego ćemo moći učiniti nešto za dobrobit britanskog gospodarstva”, poručio je, uz odobravanje iz publike, članovima stranke.
Efektno – ali netočno
Bio je to klasični Johnson: euroskeptik koji ismijava europsku birokaciju, kako je to činio i dok je davnih dana bio dopisnik iz Bruxellesa. Ispalo je, međutim, da pravila o kojima je govorio uopće ne propisuje Europska unija, da se radi o stvari koja je u potpunosti u ovlasti britanskih nadležnih tijela. Ali, koga briga – bilo je efektno.
Sada je taj euroskeptik, jedan od glavnih zagovornika Brexita, postao čelnik britanske Konzervativne stranke. Utrka čak i nije bila napeta, njegova pobjeda očekivala se od trenutka kad je najavio kandidaturu. U srijedu će, nakon ostavke Therese May, postati premijer.
Neće mu biti baš tako jednostavno
Tako je čovjek koji je kuhao kašu oko Brexita – zdušno sudjelujući u referendumskoj kampanji na strani onih koji su tvrdili da je Britaniji bolje izvan Europske unije – sada dobio zadatak Britaniju iz te kaše izvući. May je to više mjeseci pokušavala, ali ju je Brexit na kraju stajao političke karijere.
Većina torijevaca podupire izlazak iz EU-a. Johnsona je stoga na putu u Downing Street pogurao čvrst stav da Britanija mora napustiti Uniju 31. listopada, sa ili bez sporazuma s Unijom. Ali provesti Brexit nije tako jednostavno kako je Johnson zamislio.
Nudi naoko laka rješenja
U referendumskoj kampanji prije tri godine Britancima su se nudila jednostavna rješenja. Kako spasiti javni zdravstveni sustav? Prestat će slati svakog tjedna 350 milijuna funti u EU proračun. Tri godine kasnije sasvim je jasno da je ta tvrdnja bila u najmanju ruku sporna.
I u kampanji za čelnika torijevaca Johnson je nastavio nuditi naoko laka rješenja. U kolumni za Daily Telegraph usporedio je Brexit sa slijetanjem na Mjesec prije 50 godina: ako su tada mogli naći rješenja za povratak posade u Zemljinu atmosferu, onda se valjda i sada može riješiti problem granice između Sjeverne Irske i Irske.
Ključno pitanje za Brexit
To je pitanje ključno za Brexit. Zbog tzv. zaštitnog mehanizma, ugrađenog u sporazum koji je s EU-om dogovorila Theresa May, dio konzervativaca odbio je podržati taj sporazum. Boje se da će Britanija na taj način ostati trajno vezana u carinskoj uniji s EU-om i da neće moći sklapati trgovinske sporazume s drugim državama.
Johnson stvara dojam da je to lako rješivo, primjenom tehnologije na granici kako bi se spriječilo ponovno dizanje čvrste granice između Irske i Sjeverne Irske. Takva, čvrsta granica, strahuje se u Europi, mogla bi ugroziti mirovni proces započet Sporazumom na Veliki petak iz 1998. godine.
No, ako je rješenje tako jednostavno i nadohvat ruke, logično je pitanje zašto ga nije primijenila premijerka May? Nego je, umjesto toga, dopustila da joj sporazum s EU-om propadne, da zbog tog neuspjeha podnese ostavku i da se zemlja mjesecima koprca u političkoj krizi.
Ništa se nije promijenilo
Johnsona u svakom slučaju čeka teška politička situacija. Smjenom na mjestu čelnika torijevaca, a onda i vlade, situacija se nije odjednom nekim čudom promijenila. Europska unija i dalje tvrdi da ne želi ponovno otvarati pregovore o sporazumu o razlazu. Britanski parlament i dalje ne zna što točno želi. Zna se da ne želi aktualni sporazum; ne želi izlazak bez sporazuma; ne želi odustajanje od izlaska (da nabrojimo samo neke moguće opcije). Pitanje je, dakle, može li Johnson u parlamentu konačno okupiti većinu oko jednog plana za Brexit, što u vrijeme Therese May nije bilo moguće.
Johnson je, kako je najavljivao, spreman provesti Brexit bez sporazuma. Britanija bi po tome izašla iz EU-a 31. listopada, kako je sada planirano, a da pritom ne bi imala prijelazno razdoblje u kojem bi se gospodarstvo i građani mogli navikavati na promjene. Jednostavno bi se 1. studenog probudili izvan Unije.
Promašena pregovaračka taktika?
Ako je riječ samo o pregovaračkoj taktici, da se prisili EU da Britaniji ponudi poboljšani sporazum, novi britanski premijer mogao bi biti u problemu. Takva prijetnja Europsku uniju “nikad nije dojmila” i “nema smisla njome se služiti”, poručio je prošlog tjedna u razgovoru za BBC glavni europski pregovarač Michel Barnier.
S još većim problemom suočit će se kod kuće. Ostavke nižih dužnosnika u britanskoj vladi krenule su i prije nego što je Johnson službeno izabran. I neki ministri najavili su odlazak, jer ne mogu sjediti u vladi koja prihvaća mogućnost izlaska iz EU-a bez sporazuma 31. listopada. Zastupnici oporbenih stranaka, kao i pobunjenici u redovima konzervativne stranke neće stajati po strani i gledati kako Johnson vodi zemlju iz EU-a bez padobrana.
Mogući novi izbori?
Što mu onda preostaje? U analizi mogućih scenarija, Centar za europsku reformu, neovisni think-tank, kao najizgledniji ishod predviđa – prijevremene izbore u kojima bi onda torijevci vodili kampanju na obećanju da će provesti Brexit bez sporazuma. To bi, naravno, podrazumijevalo da se najprije zatraži još jedno produljenje roka za izlazak iz EU-a. Izbori bi, vrlo vjerojatno, za Uniju bili dovoljan argument za novu odgodu.
Od britanskog referenduma o članstvu u Europskoj uniji prošlo je 1150 dana. Do planiranog izlaska Britanije ostalo je točno sto dana. A prava drama upravo počinje.