Što se zapravo događalo danas, na dan potpunog kaosa u HDZ-u
Dosadašnji tijek današnjeg dana sjajna je ilustracija za zbivanja koja prate aktualnu rekonstrukciju Vlade
Možda bi trebalo imati razumijevanja za Andreja Plenkovića. Jer, eto, Agrokor, Uljanik, europski izbori, previranja u stranci, HNS koji upravo gleda lijevo i desno i razmišlja o tome treba li pretrčati na drugu stranu ceste, iziritirana desnica, SDSS na rubu strpljenja…
Pa onda, s tim razumijevanjem prema premijerskim mukama, odabrati za njega najpovoljniju verziju priče. A ona kaže da je svojim otezanjem s rekonstrukcijom Vlade priuštio stranci i koaliciji osam (do petka će biti i deset) dana potpunog kaosa. Ta povoljna priča za Plenkovića podrazumijeva i da će on večeras nakon sastanka vrha HDZ-a koji počinje u 18.30 sati, konačno kazati koji ministri odlaze i tko će ih zamijeniti, te da će Sabor sve to skupa glatko izglasati već u petak.
Osam dana kaosa će, i u toj verziji, ostati kao nepotrebno duboka rana u međuljudskim i međustranačkim odnosima u HDZ-u i koaliciji, kao medijski debakl vladinog komuniciranja s javnošću i – vrlo vjerojatno – dodatni uteg na rejtingu HDZ-a i njihove (potencijalne) predsjedničke kandidatkinje.
Dvadesetjedan dan agonije
Postoji, međutim, i druga verzija. Ona koja kaže da je zapravo Plenković u zakašnjenju za zbivanjima 21 dan – otkad je Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe i kad je postalo jasno da će nekakvih promjena u sastavu Vlade ipak biti. Pritom je, naravno, sve do petka i dalje moguće da se priča s rekonstrukcijom Vlade zakomplicira i da se tako agonija nastavi još dublje u srpanj.
Dosadašnji tijek današnjeg dana sjajna je ilustracija za zbivanja koja prate aktualnu rekonstrukciju Vlade. Informaciju o tome tko ide, a tko ostaje, pojedini ministri očekivali su još sinoć, kada se sastalo uže predsjedništvo stranke. No, s tog sastanka stigla im je samo vijest da bi sve trebalo biti poznato u srijedu u jutarnjim satima.
Kao da se ništa ne događa
U tim, jutarnjim satima srijede, u Banskim dvorima sastao se uži kabinet Vlade. Neslužbeni izvori tvrde da je uži kabinet prošao “kao da se ništa ne događa”. A događalo se: vani su ministre dočekivali grozdovi novinara gotovo svih hrvatskih redakcija. Zanimala ih je samo jedna jedina tema – rekonstrukcija.
No, uži kabinet Vlade je za to vrijeme iza zatvorenih vrata pripremao sjednicu Vlade – što mu je, doduše, i zadaća – ali je to ipak dobro iznenadilo neke od prisutnih. Ljudi su očekivali da im se kaže makar nešto o tome hoće li na sutrašnjoj sjednici uopće sudjelovati kao ministri. Međutim, nitko o tome nije prozborio ni riječ. Jedan od ministara, doduše, pojašnjavao nam je kako se ne radi ni o čemu neobičnom i kako uži kabinet Vlade nije mjesto na kojem se raspravlja o kadrovskoj politici.
Samo da što prije završi
Dvoje sudionika tog sastanaka, Gabrijela Žalac i Tomislav Tolušić, posebno su se posljednjih dana spominjali kao kandidati za odlazak. Sa sastanka su otišli među posljednjima, bez komentara. Neslužbeni izvori tvrde nam da Žalac i Tolušić ovih dana nisu bili spremni podnijeti ostavku na ministarske dužnosti, poput, primjerice Lovre Kuščevića i Gorana Marića. Smjeni se, međutim, ne bi protivili, ako je Plenković odlučio da ne rade dobro. No, o tome kakva im je sudbina još danas u poslijepodnevnim satima nisu znali ništa.
U ministarstvima, pogotovo onima čiji se ministri spominju u rekonstrukciji, već nekoliko dana vlada vrlo nervozna atmosfera. Ministri i njihovi suradnici u iščekivanju su odluke premijera tko ide, a tko ostaje. “U ovim uvjetima nemoguće je raditi”, požalio se ovog tjedna bliski suradnik jednog od ministara. “Nadamo se da će ovo što prije završiti”, zaključio je.
Problem sa SDSS-om
A da bi završilo, i to što prije, Plenković prvo mora uvjeriti članove središnjih tijela stranke da večeras podupru njegov prijedlog rekonstrukcije Vlade. Nakon toga mora riješiti i potencijalni problem sa SDSS-om – dio HDZ-ovih zastupnika je prošlog tjedna iskočio iz koalicijskog dogovora i nisu htjeli glasati za izbor Aleksandra Miloševića u Programsko vijeće HRT-a. Moguće je da Pupovčeva stranka podršku rekonstrukciji uvjetuje time da se prije glasanja o ministrima odradi glasanje o Programskom vijeću javne televizije. Kako je to glasanje tajno, jasno je da je discipliniranje zastupnika nešto složeniji posao nego kad se točno zna tko je za koga dao glas.
A kad sve to prođe i onda se nakon deset punih dana agonije (po najpovoljnijoj računici za premijera) u petak izglasa novi sastav Plenkovićevog tima, priča još neće biti gotova. Dio ljudi iz HDZ-a, naime, vjeruje da će ključni period za stranku biti narednih nekoliko tjedana. U tim središnjim ljetnim danima vidjet će se hoće li nove ministarske akvizicije primiriti stranku, ili će se sukobi nastaviti.
Može li Plenković dočekati 2020.?
“Rasplet u stranci se mora dogoditi ove godine”, tvrdi naš sugovornik iz vrha HDZ-a. Ili će se, dakle, sve smiriti, a rejting HDZ-a barem stabilizirati ili će se ići na promjenu na vrhu stranke. U 2020.-oj je teško zamisliti ozbiljnije političke potrese, Hrvatska će u prvoj polovici godine predsjedati Europskom unijom, a onda slijedi ljetna stanka u radu Saboru i već smo u rujnu, kad bi ionako po redovnom rasporedu zemlja trebala ući u kampanju za redovne parlamentarne izbore, objašnjava naš sugovornik.
Samo, da bi se dovukao do zatišja 2020. godine, Plenković mora konačno staviti točku na priču o tome tko odlazi, a tko dolazi u Vladu. A onda u osvježavajući karakter tih svojih odluka uvjeriti vrh stranke, koalicijske partnere, “teren” i javnost. I sve to napraviti u situaciji u kojoj pravo pitanje više nije curi li premijeru vrijeme, nego je li možda već – iscurilo.