Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što se zapravo dogodilo na nedjeljnim izborima u Poljskoj? Ovo je 5 ključnih stvari

Vladajući konzervativci zadržali su kontrolu nad ključnom institucijom što im omogućuje da nastave s kontroverznim reformama

ZADNJA IZMJENA: srp 13, 2020
Foto: AFP/Tomislav Metelko

Liberalni gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski, kandidat centrističke oporbene Građanske platforme, ipak nije uspio: utrka je bila napeta, ishod do zadnjeg časa neizvjestan, ali poljski predsjednik Andrzej Duda uspio je na kraju osigurati još jedan petogodišnji mandat.

Prema još uvijek privremenim rezultatima nedjeljnih izbora, aktualni predsjednik, bliski politički saveznik vladajuće konzervativne populističke stranke Pravo i pravda, pobjednik je drugog kruga predsjedničkih izbora u Poljskoj. Iako rezultati još nisu konačni, izborno povjerenstvo je objavilo da preostali glasovi koje još treba prebrojati ne mogu promijeniti ishod.

Kako su prošli izbori?

Aktualni predsjednik Duda osvojio je (zasad) 51,21 posto glasova, a njegov oporbeni protukandidat 48,79 posto. Ankete su, uoči nedjeljnog glasovanja, ukazivale upravo na ovako tijesan rezultat, dajući ipak malu prednost trenutnom predsjedniku (što se na kraju pokazalo točnim).

Poljaci su bili izuzetno motivirani za izlazak na drugi krug izbora. Odaziv je, prema privremenim podacima, bio gotovo 68 posto, osjetno viši nego prije pet godina kada je u drugom krugu predsjedničkih izbora izašlo oko 55 posto birača. Razloge za visoku motiviranost treba tražiti i u činjenici da se, unatoč uglavnom protokolarnoj predsjedničkoj dužnosti, ipak radilo o vrlo bitnim izborima za budući politički smjer Poljske.

Po čemu su ti izbori bitni?

Uloga predsjednika u Poljskoj slična je onoj u Hrvatskoj, dakle, većinom ceremonijalna, ali poljski predsjednik ima barem jednu ključnu ovlast – pravo veta na zakone. Kako smo već pisali, Duda je u svom dosadašnjem mandatu u nekoliko navrata iskoristio tu mogućnost da blokira donošenje nekih zakona (primjerice, stopirao je izmjene pravila za europske izbore koje su išle na štetu malih stranaka).

Međutim, Trzaskowski bi, da je uspio pobijediti, zasigurno puno češće koristio tu predsjedničku ovlast. Mada vladajući konzervativni PiS u donjem domu poljskog parlamenta ima većinu (osvojenu na parlamentarnim izborima u listopadu prošle godine), ta većina nije dovoljna da bi mogli rušiti eventualni predsjednički veto na “svoje” zakone.

Zašto je to PiS-u ključno?

Desno populistička vladajuća stranka u Poljskoj provodi sporne promjene, pogotovo u pravosuđu, zbog kojih je ta zemlja u napetim odnosima s Bruxellesom, a i čest predmet kritika drugih europskih institucija. S obzirom da u parlamentu, dakle, nemaju dovoljnu većinu za rušenje predsjedničkog veta – imaju 235 od 460 zastupnika, a treba im 276 ruku – pobjeda liberalnog protukandidata usporila bi i zaustavila PiS-ovu kontroverznu reformsku agendu.

Pobjedom Dude, koji je PiS-ov vjerni saveznik i koji je pobijedio zahvaljujući (i) PiS-ovim potezima – primjerice, izdašnoj socijalnoj politici, ali i obećanjima da će braniti navodno ugrožene tradicionalne vrijednosti – konzervativci su čvrsto zauzeli dominantu političku poziciju u Poljskoj. Pod kontrolom oporbe je samo Senat, gornji dom parlamenta, koji je politički daleko manje utjecajan od donjeg doma.

Oporba u Senatu neće moći zaustaviti PiS-ov radikalni program. Stoga se očekuje da će Poljska nastaviti političkim smjerom koji ju je doveo do vrlo ozbiljnih sukoba s Europskom komisijom; Poljska je, podsjetimo, prva članica EU-a protiv koje je Komisija predložila pokretanje procedure koja može, u konačnici, dovesti do suspenzije prava glasa države članice u europskim institucijama.

Zašto je prvi čestitao Orban?

Dudi su prvi čestitali mađarski premijer Viktor Orban i ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. Za hrvatske prilike, posebno je zanimljiva čestitka mađarskog šefa diplomacije koji je na Facebooku napisao da je “međunarodni liberalni ‘mainstream’ još jednom pokušao sve, ali srednjoeuropsko desno krilo dobilo je 3:0”.

Pritom je u pobjede kontra liberalnog mainstreama ubrojio i rezultat nedavnih hrvatskih izbora (Szijjarto je, uostalom, prije par mjeseci zahvalio hrvatskom kolegi Gordanu Grliću Radmanu što Hrvatska nije popustila pritisku međunarodnog liberalnog mainstreama i nije stala u “zbor onih koji uporno napadaju Mađarsku”).

Aktualne Vlade u Poljskoj i Mađarskoj čvrste su saveznice na razini EU-a. Sve dok je Orban na vlasti, nema praktički nikakve šanse da Bruxelles na ozbiljniji način sankcionira nastojanja poljske vlade da pod kontrolu stavi pravosuđe i medije. Isto, dakako, vrijedi i obrnuto – nije zato iznenađenje da su prve čestitke stigle iz Budimpešte.

A što s varšavskim gradonačelnikom?

Rafal Trzaskowski u predsjedničku se utrku uključio vrlo kasno, tek nakon što je odustala prva kandidatkinja Građanske platforme, procijenivši da nema nikakve šanse protiv Dude. Za kandidaturu je trebao skupiti sto tisuća potpisa, a u samo tjedan dana skupio je 1,6 milijuna. Na nedjeljnim izborima dobio je gotovo deset milijuna glasova.

Trzaskowski ima ozbiljan politički kapital koji može uložiti u jačanje oporbe. Rezultat mu daje mogućnost “da postane ključna figura liberalne oporbe”, prenosi Hina izjavu politologa Andrzeja Rycharda za privatnu televiziju TVN24. Od prvog čovjeka Varšave sada se, očito, očekuje da postane lider oporbe. Pitanje je, međutim, hoće li i u kojoj mjeri Trzaskowski i liberalna oporba moći zaustaviti PiS-ove kontroverzne “reformske” planove, nakon što su zadržali kontrolu nad ključnim institucijama.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
436 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program