Što se zbiva s moćnim mirovinskim fondom koji se našao usred skandala Vlade? HANFA: 'Utvrdili smo veći broj nezakonitosti'

Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kažu da su im izrekli opomenu

7.6.2023., Zagreb - Predstavljanje rezultata treceg po redu istrazivanja financijske pismenosti stanovnistva u Republici Hrvatskoj po metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Konferenciju su organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a izmedju ostalih nazocili su joj guverner HNB-a Boris Vujcic, predsjednik Upravnog vijeca Hanfe Ante Zigman i drzavni tajnik Ministarstva financija Davor Zoricic. Istrazivanje je provela agencija Ipsos, a njen direktor Srdjan Dumicic je predstavio rezultate. Photo: Neva Zganec/PIXSELL
FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) izrekla je opomenu društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Allianz ZB d.o.o. Rješenje u kojem su utvrdili više nezakonitosti koje se odnose na upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima objavljeno je nakon sjednice održane u četvrtak.

Mirovinski fond, navodi HANFA, nije ispunio propisane uvjete određivanja očekivanih rezultata ulaganja i vremenskog horizonta za ostvarivanje strategije ulaganja, praćenja ostvarivanja strategije ulaganja te jasnoće smjernica za ulaganje imovine u skladu sa zadanom strategijom, te nije osiguralo usklađenost strukture pomoćnih izvještaja o rizicima sa strukturom strategije ulaganja.

Neobično duga i kompleksna kontrola

“Opomena se izriče zbog većeg broja i duljeg trajanja nezakonitosti utvrđenih u postupku neposrednog nadzora u dijelu određivanja i praćenja ostvarivanja strategije ulaganja obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja te zbog nepravilnosti vezanih za ulaganje imovine mirovinskih fondova u dionice izdavatelja”, stoji u priopćenju HANFA-e.

Što znači ova opomena i je li riječ o žutom kartonu ili puno blažoj ocjeni, nitko se nije usudio komentirati. No, opomena se obično izriče kada je društvo već samo otklonilo pogreške u proceduri prije nego što je počela kontrola investicijskih procesa. Kroz deset mjeseci u kompleksnom nadzoru češljalo se isključivo kako to društvo donosi i argumentira investicijske odluke.

Proceduralne pogreške

Ukratko, HANFA je ustanovila neke pogreške u proceduri donošenja odluka koje su ispravljene već ranije. Izrekla je preporuku da internim aktima koji se odnose na investicijski proces propiše te unaprijedi i ujednači praksu i dokumentiranje investicijskog procesa.

Neobično dugotrajni nadzor nad tim društvom najavljen je još u studenom prošle godine – nakon što je AZ fond, mirovinski fond koji je u vlasništvu njemačkog Allianza i Zagrebačke banke, u fotofinišu odustao od otkupa udjela Sberbanke u Fortenova grupi.

Premijerova intervencija

U poslovnim se krugovima ovaj nadzor, za koji su regulator i fond isticali da je redovit i planiran prije godinu dana, iščitavao kao neka vrsta pritiska budući da je uslijedila nakon što je taj fond prozvao premijer Andrej Plenković.

“Mislim da puno toga moraju objasniti i mirovinski fondovi u ovoj priči, i to osobito ovaj AZ fond, gdje je sve ono što se na kraju dogodilo bilo potpuno suprotno od onoga što su predstavnici tog fonda govorili i kompaniji, a i predstavnicima hrvatskih vlasti”, izjavio je premijer lani komentirajući odluku hrvatskih mirovinaca da se povuku iz već dogovorenog otkupa.

Ubrzo nakon premijerove packe, HANFA je objavila da pokreće nadzor, pa je poslovna javnost vidjela neobičnu koincidenciju poteza nezavisnog regulatora i prozivke s vrha vlasti. Potaknute su i rasprave o opravdanosti i tajmingu budući da HANFA ne bi trebala razmatrati zašto je neki fond odustao od potencijalne kupnje poslovnog udjela. No, HANFA je ovom slučaju kontrolirala isključivo realizirane investicije.

Pritisci o kojima je pisao Financial Times

Ovog je ljeta ugledni Financial Times objavio da je hrvatska vlada vršila pritisak na njemački Allianz uoči odluke i nakon što se hrvatski mirovinski fond u njihovom vlasništvu povukao iz 500 milijuna eura vrijedne transakcije preuzimanja 42,5 posto udjela ruskog Sberbanka u Fortenova grupi.

“Ne samo da je bilo pritiska od strane hrvatske vlade ili od strane hrvatskog regulatora, Allianz je osim toga njemačku saveznu vladu u Berlinu informirao o tom pritisku. To je po meni vrlo važan aspekt. Mi raspolažemo dokazima koji potvrđuju da je pritiska bilo. A imamo i dokaze o tome da je njemačka vlada o tome bila informirana”, objasnio je novinar FT-a Olaf Strobeck za Deutsche Welle.

Novinar je kazao kako je prema velikoj kompaniji intervenirao i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman, no Allianz je ostao pri ranijoj odluci. “I onda je nakon toga hrvatski regulator poslao pismo Allianzovoj firmi u Hrvatskoj. I to se pismo u Allianzu shvatilo kao otvorenu prijetnju. Nekoliko tjedana nakon tog pisma regulator je počeo provoditi inspekcije u mirovinskom fondu Allianza”, opisao je detaljno autor članka Strobeck.

Kritike iz Fortenove

Da je Allianzovo povlačenje i dalje bolna točka da se primijetiti i iz recentnog intervjua Fabrisa Peruška predsjednika Uprave Fortenove u Jutarnjem listu koji je 4 mirovinska fonda prozvao zbog, kako veli, propuštene prilike. “Otkad su sankcije krenule bili ste svjedoci problema s kojima smo se zbog toga suočili – od nerealizirane transakcije s hrvatskim mirovinskim fondovima, koji su nažalost propustili priliku pokazati se kao ozbiljni strateški ulagači u najveću regionalnu kompaniju”, istaknuo je Peruško.

Na pitanje o procesu potencijalne prodaje poljoprivrednog segmenta koji se treba pripremiti do kraja ove godine, Peruško je ne otkrivajući tko bi mogli biti mogući kupci Fortenovinog agro-businessa, ponovno poslao poruku hrvatskim mirovincima.

“Ne želim da se zaboravi da je ova kompanija imala mogućnost biti u većinskom vlasništvu mirovinskih fondova, ali nažalost u Hrvatskoj oni nisu strateški reagirali, jer da jesu, danas ne bi razgovarali o prodaji poljoprivrede u ovakvom obliku i pod ovakvim uvjetima”, rekao je Peruško. Ta se izjava Fortenovinog predsjednika uprave u poslovnim krugovima dešifrirala kao signal da će poljoprivredna vertikala ove hrvatske kompanije i deseci tisuća hektara koje imaju u koncesiji, možda otići u ruke stranih investitora.


Nakon objave teksta stigao nam je odgovor iz HANFA-e koji pojašnjava težinu odluke regulatora, te pojašnjavaju što u ovom slučaju znači izrečena opomena.

„Izrečena opomena odnosi se na unaprjeđenje i detaljnije praćenje investicijskog procesa i to u dijelu određivanja i praćenja strategije ulaganja mirovinskih fondova. U konkretnom slučaju, budući da je društvo tijekom nadzora samo otklonilo utvrđene nezakonitosti, istome je izrečena opomena, a ne neka druga mjera. Osim toga, društvu je izrečena opomena s ciljem poboljšanja praćenja ulaganja izdavatelja u kojem za račun mirovinskih fondova drži većinski udio.

U skladu sa zakonskim odredbama, opomena se može izreći ako se tijekom nadzora utvrde nezakonitosti i nepravilnosti za koje bi se inače izrekla nadzorna mjera otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti, a koje je mirovinsko društvo do donošenja rješenja otklonilo, ili ukoliko se radi o nezakonitosti manjeg značaja. Osim opomene, izrečene su i mjere za otklanjanje određenih nezakonitosti i nepravilnosti. One se odnose na poboljšanje procesa strateške i taktičke alokacije imovine mirovinskih fondova. Također, izrečena je preporuka da se u internim aktima koji se odnose na investicijski proces unaprijedi i ujednači praksa i dokumentiranje investicijskog procesa.

U ovom slučaju riječ je o redovnom nadzoru koji je unaprijed planiran, s obzirom da Hanfa zbog potrebe optimizacije procesa i resursa planira nadzore za svaku godinu unaprijed. Ako
se pokaže potrebnim rade se i dodatni nadzori tijekom godine, mimo ranije donesenog plana.”