Što se zbiva u Njemačkoj? Čini se da jure u strogi lockdown
Trend zaraze još nije preokrenut, pa se sve više raspravlja o pooštravanju mjera uoči blagdana
Kada je početkom studenoga Njemačka uvela novi lockdown, bio je to pokušaj da se ‘spasi Božić’: u skoro dva mjeseca do blagdana, strože mjere trebale su staviti pod kontrolu jesenski val pandemije koronavirusa i omogućiti ljudima da božićne blagdane provedu koliko-toliko u uobičajenim okolnostima.
Jesenski lockdown najsnažnijeg europskog gospodrstva bio je nešto blaži u odnosu na proljeće, ali i u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama. Dok su u Njemačkoj, osim škola i dječjih vrtića, ostale otvorene i, primjerice trgovine, uz ograničenje broja kupaca po kvadraturi, u Francuskoj su u isto vrijeme smjeli raditi samo dućani s nužnom robom.
Neuspjeh blaže karantene?
Mediji su vrlo brzo smislili i naziv za tu vrstu karantene – lockdown light. Unatoč tom epitetu, blaža jesenska inačica hiberniranja društvenog života i dijela gospodarstva, trebala je omogućiti Njemačkoj da i u ovom valu uspješno suzbije širenje zaraze. Pet tjedana od uvođenja novih ograničenja, nameće se, međutim, pitanje je li light verzija lockdowna bila nedovoljna?
Kada su 2. studenoga uvedene strože mjere, koje su u međuvremenu produljene do 10. siječnja, Njemačka je imala 215,3 slučaja zaraze na sto tisuća stanovnika u prethodnih 14 dana. Ta je brojka rasla do sredine studenoga, na 310,3; uslijedio je blagi pad, sve do 303,2 slučaja početkom prosinca, a onda opet rast do današnjih 309,8 slučajeva (radi se o statistici Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, ECDC).
Nema promjene trenda
Trend, dakle, unatoč mjerama još uvijek nije preokrenut o čemu javno govore i njemački dužnosnici. Glasnogovornik Vlade Steffen Seibert kazao je ovoga tjedna da su visoke stope zaraze još uvijek daleko od priželjkivane promjene trenda, ne isključivši mogućnost skorog novog sastanka kancelarke i saveznih premijera oko pooštravanja mjera.
Formalno, odluke o antikorona mjerama donose vlasti na razini pokrajina, ali se ipak određena pravila pokušavaju usuglasiti i koordinirati na sastancima Angele Merkel i premijera saveznih pokrajina. Tako je nedavno dogovoreno moguće popuštanje određenih restrikcija za božićne blagdane – da se, primjerice, dopuste privatna okupljanja s nešto većim brojem ljudi. No, ti su planovi sada dovedeni u pitanje. Dapače, ugledni znanstvenici i sve veći broj političara zagovara uvođenje strožeg lockdowna.
Preporuke uglednih znanstvenika
To je u utorak preporučila Nacionalna znanstvena akademija Leopoldina. „Praznici i prijelaz u novu godinu trebali bi biti iskorišteni za tvrđi lockdown kako bi se osjetno smanjio previsoki broj novozaraženih“, citira Hina iz njihovog priopćenja. Kancelarka Merkel podržava njihov apel.
U ponedjeljak je stranačke kolege upozorila da postojeća ograničenja neće biti dovoljna. “Situacija postaje vrlo ozbiljna: ove mjere neće biti dovoljne da nas provedu kroz zimu”, citiraju Reutersovi izvori sa zatvorenog sastanka riječi njemačke kancelarke.
Što kaže kancelarka
Za strože zatvaranje i drastično smanjenje kontakata već od sljedećeg tjedna založila se i u istupu u Bundestagu. „Hoćemo li se nekada, s pogledom na ovaj izazov stoljeća, pitati o tome da nam nije pošlo za rukom staviti situaciju pod kontrolu zbog ovih nekoliko dana?“, prenosi Hina kancelarkine riječi.
O mogućem pooštravanju mjera javno govore i drugi vladini dužnosnici, poput ministra zdravstva Jensa Spahna i ministra gospodarstva Petera Altmaiera. Kad je riječ o pandemiji koronavirusa, radi se o dvojici ključnih ljudi u federalnoj vladi – izuzev same kancelarke – pa njihova upozorenja da bi se postojeće mjere mogle pokazati nedovoljnima za suzbijanje drugog vala imaju specifičnu političku težinu.
Pokrajine idu u strože mjere
Među saveznim pokrajinama nema suglasja treba li dodatno ograničiti društveni i gospodarski život, ali su u pojedinim dijelovima Njemačke najavljene strože restrikcije. Jedna od predvodnica je Bavarska čiji će stanovnici do 5. siječnja trebati valjan razlog da napuštaju domove, gdje se u lokalnim žarištima zaraze uvodi noćni policijski sat i djelomično zatvaraju škole. Oko božićnih blagana neka bi ograničenja trebala biti olabavljena, ali ne i za Novu godinu.
U Saskoj je najavljeno zatvaranje škola i većine trgovina od ponedjeljka. Nekoliko je saveznih pokrajina ograničilo ili zabranilo prodaju kuhanog vina i drugih alkoholnih pića na javnim mjestima – ugostiteljski objekti su zatvoreni, ali je dozvoljena dostava, odnosno da prodaju hranu i piće ‘to go’ – kako bi spriječili da se ljudi okupljaju na ulicama.
Gospodarstvo i lockdown
Država, koja je poznata po fiskalnoj disciplini, za sljedeću godinu predviđa zaduženje do 180 milijardi eura za financiranje dodatnih mjera kako bi u što većoj mjeri zaštitili gospodarstvo od posljedica pandemije. No, federalna vlada podsjeća da izdašna pomoć države tvrtkama pogođenima pandemijom ne može ići unedogled.
Strože zatvaranje, s druge strane, nosi sa sobom i ekonomske posljedice što je najjače europskog gospodarstvo itekako osjetilo tijekom proljetnog lockdowna, zabilježivši dvoznamenkasti kvartalni pad BDP-a. I light verzija karantene utječe na gospodarsku aktivnost, stoga se može pretpostaviti kakav bi bio učinak još strožeg lockdowna, i to u mjesecu u kojem mnoge djelatnosti računaju na veću zaradu.
Korisne lekcije iz Njemačke
Njemačko iskustvo moglo bi biti važno i za Hrvatsku. Mjere koje su nedavno uvedene kod nas podsjećaju na one iz light verzije njemačkog lockdowna – primjerice, trgovine su ostale otvorene, uz ograničenje broja kupaca.
U Hrvatskoj su, međutim, strože mjere na snazi nepuna dva tjedna. U Njemačkoj pet – ali su ipak prisiljeni razmotriti njihovo dodatno, predblagdansko pooštravanje.