Što smo naučili ovaj tjedan? Kod nas je top zvijezda Grlić Radman, u BiH rat više ne izgleda tako nevjerojatno kao nekad
Donosimo pregled događaja posljednjih sedam dana
Proteklog tjedna javnost i Vlada su se konačno suočili sa stvarnim razmjerima novog pandemijskog vala, Boris Dežulović napisao je hrabar tekst o parazitiranju na užasu Vukovaru i odbijanju da se u taj grad vrati stvarni život, ministri su nastavili tragikomične rasprave s predsjednikom republike, a Vlada je poduzela prve korake ka likvidaciji Brodarskog instituta. Istovremeno, situacija u vezi s Bosnom i Hercegovinom nastavlja biti napeta, ostatak regije također gubi europsku perspektivu, a u Glasgowu se održava summit posvećen klimatskim promjenama. Lijepa vijest tjedna je ta da će Mate Parlov dobiti ulicu u Beogradu.
Pandemija, propusnice, desnica
Pandemija je po tko zna koji put izmaknula kontroli, brojke zaraženih su rekordne, bolnički sustav je pred izvjesnim kolapsom, ravnatelji bolnica i liječnici šalju očajničke molbe da se nešto napravi i Vlada je konačno odlučila nešto napraviti. Ali, opet polovično, najavivši uvođenje propusnica manje-više svugdje osim u trgovačke centre i ugostiteljske objekte. Dodatno su poručili da će nakon nove godine propusnice vrijediti samo za cijepljene i one koji su preboljeli. Dio građana koji se dosad tvrdoglavo odbijao cijepiti očito se ovaj put ozbiljno zabrinuo pa se opet stvaraju gužve na punktovima za cijepljenje, a stvar je očita. Bez obzira na rekordan broj slučajeva, smrtnost je nešto niža nego prije godinu dana upravo zahvaljujući cijepljenju. Sve ovo, naravno, ne dopire do mnogih, pri čemu je titulu zvijezde tjedna ovaj puta od Lauca preuzeo Hasanbegović s izjavom da ima pravo nositi virus i da neće u Sabor dok god se odredba o obaveznim covid-potvrdama ne ukine.
Dežulovićev hrabri tekst
Boris Dežulović je odavno dokazao da ima nevjerojatnu hrabrost, kao i da savršeno razumije društvo i njegove probleme i traume. Dokazao je to svim svojim djelovanjem, novinarskim i književnim, bilo sam, bilo kroz Feral Tribune. I ako je netko senzibiliziran za ljude i gradove nad kojima su počinjeni zločini, to je on. Dokazao je to i s onom kultnom i užasavajućom reportažom iz Vukovara koji je upravo pao i iz kojeg se čudom izvukao živ. Dokazao je to i svojevremenom sličicom-uspomenom iz školskog doba, u tekstu u kojem se prisjetio civilnog života u Vukovaru, apelirajući još davno da se tom gradu omogući novi život.
Dokazao je to i pisanjem scenarija za dokumentarni film Jasmile Žbanić o obnovi Starog mosta u Mostaru, ali i nenadmašnom zbirkom pjesama ‘Pjesme iz Lore’. I sve to je jasno i onima koji ga sada s najviših adresa progone i baš zbog toga ih i nervira, zbog čega i svjesno falsificiraju smisao teksta ‘Jebo vas Vukovar’. To njihovo nastojanje jest politička manipulacija, ali je ujedno i opasan poziv na linč koji je rezultirao objavom njegove adrese na društvenim mrežama, a sve bez reakcije nadležnih. A i kako bi reagirali kad su oni sve skupa i pokrenuli. I tako, desetljeća prolaze, a ovdje sve ostaje isto.
Likvidacija Brodarskog instituta
Vlada je u međuvremenu, u skoro apsolutnoj tišini odlučila pokrenuti likvidaciju Brodarskog instituta, bez ikakve javne rasprave ili uvida u problematičnost te odluke na svakom nivou. Ostaje mi stoga ponoviti dio većeg teksta na ovu temu: “Nema potrebe naglašavati da likvidacija Brodarskog instituta, bez obzira na to što je od 1992. funkcionirao kao d.o.o., a ne kao javni institut, iako u vlasništvu države, predstavlja izravan put u uklanjanje ionako marginaliziranih posebnih studija brodogradnje sa sveučilišta. U svemu tome ne treba gajiti nikakve iluzije da će studije od nestanka spasiti činjenica da je brodogradnja sadržana u imenu zagrebačkog FSB-a, kao i splitskog FESB-a. Kad se to na koncu dogodi, neće ostati nitko da se stvarno pobuni, osim što će možda za neko vrijeme neki ljudi postaviti pitanje gdje nam je brodograđevno znanje, kao što su ga nedavno postavljali za Imunološki zavod.”
Ministri-Milanović
Nastavlja se i tragikomična rasprava između ministara i Zorana Milanovića, pri čemu je ovaj tjedan ulogu prvog na barikadama od Banožića preuzeo Grlić-Radman, koji je po običaju nešto nesuvislo trkeljao o katoličkom odgoju i nedostatku istoga. U moru kadrovskih promašaja na svim pozicijama, aktualni ministar vanjskih poslova ispostavlja se kao veći promašaj od Kolinde Grabar-Kitarović na mjestu predsjednice.
BiH pred Vijećem sigurnosti
Bosna i Hercegovina ide pak prema sve većem kaosu, a nakon prošlotjedne sjednice Vijeća sigurnosti, na kojoj je produžen mandat EUFOR-u, ali je zabranjeno Visokom predstavniku Christianu Schmidtu da se obrati, jasno je da se preko te nesretne zemlje prelamaju ozbiljni geopolitički interesi, Rusije i Kine s jedne strane te SAD-a i dijela Europske unije s druge, što teško može dobro završiti. U svemu tome ozbiljno brine Milanovićeva podrška Miloradu Dodiku, kome je na noge u Banja Luku došao i Viktor Orban. Neizvjesnost se dakle nastavlja, a rat sve više postaje nešto što ne izgleda tako nevjerojatno kao ranije.
Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija
U ostatku regije, crnogorski premijer Krivokapić došao je u službenu posjetu Beogradu, u kojem je neprimjereno dočekan, usputno od strane jednog od ministara i u kojem je dobio poziv da se Crna Gora pridruži inicijativi Otvorenog Balkana. Onome što za sada jedino preostaje regiji koju je Europska unija očito izručila ruskom utjecaju. O tome možda i najbolje svjedoči slučaj Sjeverne Makedonije, čiji je donedavni premijer Zoran Zaev napravio sve da zemlju približi Europskoj uniji, riskiravši puno toga, dotle da je čak i promijenio ime zemlje, ali sve je bilo uzalud. EU ne vidi ili svjesno odbija vidjeti što čini regiji svojom indolentnošću, koja je Zaeva na koncu natjerala na ostavku nakon poraza na lokalnim izborima.
Klimatski summit u Glasgowu
U Glasgowu je pak trajao summit o klimatskim promjenama, obilježen kao i uvijek velikim gestama, prosvjedima, nejasnim i dalekim rokovima te trulim kompromisima. Jedan od njih je obaveza da se do 2030. godine prestanu krčiti šume, kao da Zemlja ima sve vrijeme svijeta na raspolaganju. A nema. Koliko malo je uostalom potrebno da se svijet uruši svjedoče aktualne poplave u BiH ili odron stijene na magistralu kraj Omiša.
Mate Parlov dobit će ulicu u Beogradu
Da može i drukčije, svjedoči jedna od ljepših vijesti, idealna za kraj osvrta. Mate Parlov dobit će ulicu u Beogradu, za što je kao povod uzeto Svjetsko prvenstvo u boksu koje se upravo održava u tom gradu. Ali povod je jedno, a ličnost Mate Parlova, svjetskog prvaka i čovjeka koji se oduvijek želio držati margine je najvažnija stvar. Kad bi još na ploči s imenom ulice bila ispisana njegova izjava o tome kako je on prvak svijeta pa samim tim ne može biti nacionalist, stvar bi bila katarzična.