Nekad je nužno odabrati stranu

Što stoji iza bombastičnih najava o rastu BDP-a? Još zaostajanja u kakvom živimo već 15 godina

Hrvatska bi mogla imati jak rast zato što smo lani imali iznimno jak pad. No, mi već godinama stojimo na mjestu

FOTO: Telegram redakcija

U Nacionalnoj strategiji razvoja do 2030. godine, Vlada je predvidjela da bi u ovom desetljeću BDP po stanovniku trebao dosegnuti 75 posto prosjeka EU, što bi bio rast od 10 postotnih bodova. Zvuči dobro, no problem nastaje kada se podsjetimo da je Slovenija već sada blizu 90 posto prosjeka EU, a Češka je na 92 posto

Europska komisija jučer je objavila prognoze prema kojima će Hrvatska ove i sljedeće godine biti među zemljama s najvećim ekonomskim rastom. Prema prognozi, rast bi ove godine trebao iznositi 5 posto dok se u 2022. očekuje porast od 6,1 posto, što nas svrstava na drugo mjesto, odmah iza Španjolske.

“Mislim da možemo biti vrlo zadovoljni jer dobro je da i oni cijene da Hrvatska, uz to što smo očuvali radna mjesta u krizi, sada kada epidemija jenjava a cijepljenje se ubrzava, stvara preduvjete za normalnu komunikaciju, za gospodarske aktivnosti i za rast turizma”, rekao je premijer Andrej Plenković, komentirajući prognoze i dodao da će se Hrvatska “oporavljati i brže nego druge zemlje jer nam je to u ovom trenutku izrazito potrebno”.

Hrvatska je najviše rasla, jer je prošle godine najviše pala

Hrvatskoj je zaista izuzetno potrebno ubrzanje rasta BDP-a, no u ovom slučaju, na vrhu ljestvice europskih projekcija našli smo se iz jednostavnog razloga: prošle smo godine bili među zemljama s najvećim padom, toga je očekivano da ove godine, u postotku, imamo jedan od najvećih rastova.

Hrvatska je, primjerice, prošle godine imala pad od 8 posto, a Španjolska 10,8 posto. Tako velik pad znači da ćemo u ovoj godini, prema projekcijama Europske komisije, nadoknaditi tek dio dosadašnjeg pada:

Znači, zbog pandemije smo izgubili pola turizma, i sada kad se on počne vraćati, rasti će i BDP. Usporedbe radi, Rumunjska je lani pala 3,0 posto, a ove godine očekuje rast od 5,1 posto. Ako se ostvare projekcije Europske komisije za ovu godinu, doći ćemo tek na razinu 2018. godine.

Hrvatski BDP godinama stagnira

Problem je što Hrvatska zapravo već godinama stagnira: ako se pogleda krivulja realnog BDP-a, sada smo negdje na razini 2006. godine:

Sudeći po nekim dokumentima, poput Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine ili Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Plenkovićeva vlada zapravo ni nema ambicije za neke značajnije promjene.

Plenkovićeva vlada učvršćuje promašene modele upravljanja državom

Uglavnom se radi o učvršćivanju postojećeg promašenog modela upravljanja državom, s raskošnom državnom potrošnjom i velikim utjecajem politike na ekonomske tokove.

Na primjer, u Nacionalnoj strategiji razvoja do 2030. godine, Vlada je predvidjela da bi u ovom desetljeću BDP po stanovniku trebao dosegnuti 75 posto prosjeka Europske unije, što bi bio rast od 10 postotnih bodova.

Zvuči dobro, no problem nastaje kada se podsjetimo da su neke slične zemlje već sada iznad toga što Hrvatska planira za 10 godina. Slovenija je već sada blizu 90 posto prosjeka EU, a Češka je čak i preskočila tu razinu te je na 92 posto.

Pedeset milijardi kuna iz EU bit će još jedna propuštena prilika

Drugi vladin dokument, Nacionalni plan oporavka i otpornosti također je donio razočaranje jer je nakon njegovog predstavljanja postalo jasno da ćemo propustiti priliku iskoristiti ogroman novac koji nam je na raspolaganju narednih nekoliko godina.

Glavna zamjerka Planu oporavka odnosi se na neuravnoteženu podjelu novca između javnog i privatnog sektora. Veći dio od 50 milijardi kuna koje imamo prilike dobiti do 2026. godine predviđen je za državne projekte, što će, prema mišljenju mnogih, donijeti samo kratkoročne efekte na ekonomski rast, a postoji i veliki rizik od neiskorištavanja sredstava, jer je realizacija projekata ograničena rokovima.