Što stoji iza rasta BDP-a kojim se premijer i ministri toliko ponose? Izvoz nastavio put prema dolje, a pao je čak i turizam
Izvoz se smanjuje već četiri kvartala, a HNB pad izvoza usluga povezuje sa slabijim rezultatima u turizmu, odnosno s padom noćenja stranih turista
U trećem, za turizam udarnom kvartalu, hrvatsko je gospodarstvo nastavilo rasti i to po stopi koja je najviša među 24 članice Europske unije za koje su zasad objavljeni podaci. Prve procjene Državnog zavoda za statistiku kažu da je hrvatski BDP u razdoblju od početka srpnja do kraja rujna porastao 2,8 posto u odnosu na iste mjesece prošle godine.
No, rast usporava i u odnosu na prethodno tromjesečje gospodarstvo je blago poraslo, tek 0,3 posto. Ni ovaj put nije izdala glavna sastavnica BDP-a, osobna potrošnja, a DZS navodi da je svoj doprinos dao i rast bruto investicija u fiksni kapital od 6,1 posto.
Robni izvoz strmoglavo pada
I dok su ti temelji gospodarskog rasta stabilni, oni koji se tiču uvoza i izvoza, posebice kad je roba u pitanju, su prilično uzdrmani. Upravo je rast robnog izvoza izvukao Hrvatsku u vrijeme covid krize i pada turizma, a potegnuo je gospodarstvo naprijed i prošle godine nakon početka rata u Ukrajini i energetske krize.
Izvoz roba pao je u trećem kvartalu za 20,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pri tome taj pad nadovezao se na također značajan pad iz prošlog kvartala od 9,3 posto. Pao je čak i izvoz usluga, ali taj je pad puno blaži, 0,5 posto, ali je znakovito da se to dogodilo u udarnim mjesecima za turizam.
Uvoz roba pao je 14,8 posto i sve to upućuje na dodatni pad aktivnosti u gospodarstvu, posebice proizvodnji.
HNB: ‘Pada i turizam’
Na naš upit što se događa s izvozom roba i usluga iz Hrvatske narodne banke napominju da podaci sugeriraju kako se izvoz roba smanjio već četvrto uzastopno tromjesečje na tromjesečnoj razini, ali dodaju da je primjetan određeni trend usporavanja tog pada.
“Smanjen je i izvoz usluga što bi se moglo povezati sa slabijim rezultatima u turizmu, odnosno s padom noćenja stranih turista na godišnjoj razini”, dodaju iz HNB-a.
Pad uvoza povezuju se sa slabim kretanjima izvoza roba i usluga. Izvoznici su naprosto trebali manje uvoznih sirovina ili poluproizvoda, a i oni koji su nudili usluge u turizmu smanjili su zbog manje potražnje svoj uvoz roba.
Vidljiv pad BDV-a
Iz HNB-a upozoravaju i na to da su se nepovoljna kretanja inozemne potražnje negativno odrazila na pojedine djelatnosti, pa je tako vidljiv pad bruto dodane vrijednosti (BDV), odnosno vrijednosti konačne proizvodnje, u prerađivačkoj industriji, ali i pojedinim djelatnostima povezanima s turizmom. O kojim se djelatnostima radi HNB ne navodi.
“Također, vidljiv je i visoki negativan doprinos kod financijskih djelatnosti, dok je s druge strane, primjetan visoki rast u poljoprivredi, građevinarstvu, sukladno povoljnim kretanjima investicija, IT djelatnostima te poslovanju nekretninama”, navode iz HNB-a.
Ističu i to da je godišnji rast BDV-a u trećem tromjesečju bio dosta niži u odnosu na rast BDP-a, odnosno iznosio je 1,7 posto, a razlika između realne stope rasta BDP-a i BDV-a odnosi se na pozitivan doprinos poreza na proizvode umanjenih za subvencije na proizvode, a prema HNB-u on je bio dosta izražen u usporedbi s dosadašnjim ostvarenjima.