Nekad je nužno odabrati stranu

Što stoji iza zaustavljanja cijepljenja AstraZenecinim cjepivom diljem EU?

Janša je kazao kako je iz Praga dobio informaciju da je AstraZeneca ponudila Češkoj dodatne količine cjepiva, izvan kvota koje su dogovorene s EU

(FILES) In this file photo taken on September 11, 2020 A laboratory technician supervises capped vials during filling and packaging tests for the large-scale production and supply of the University of Oxford’s COVID-19 vaccine candidate, AZD1222, conducted on a high-performance aseptic vial filling line on September 11, 2020 at the Italian biologics’ manufacturing facility of multinational corporation Catalent in Anagni, southeast of Rome. - British drugs group AstraZeneca and the University of Oxford on November 23, 2020 said their jointly-developed vaccine against Covid-19 has shown "an average efficacy of 70 percent" in trials. The results ranged between 62 and 90 percent efficacy depending on the vaccine dosage. (Photo by Vincenzo PINTO / AFP)
FOTO: AFP

Slovenski premijer Janez Janša otkrio je javnosti, kako tvrdi, prave razloge zbog kojih kompanija AstraZeneca isporučuje Europskoj uniji svoje cjepivo protiv Covida-19, na kapaljku. Naime, Janša je kazao kako je iz Praga dobio informaciju da je AstraZeneca ponudila Češkoj dodatne količine cjepiva, izvan kvota koje su dogovorene s EU, po cijeni od 13 eura po dozi. A to je 11 eura skuplje po dozi od cijene koju je EU dogovorila krajem prošle godine s AstraZenecom.

Naime, države članice EU plaćaju dozu AstraZenecinog cjepiva samo 2 eura. Pri tomu valja imati na umu da AstraZeneca bez ikakvih problema prodaje po svijetu svoje cjepivo po 13 eura po dozi. Znači da kompanija po svakoj isporučenoj dozi državama članicama EU gubi 11 eura. A kako je riječ o milijunskim količinama onda nije teško izračunati da AstraZeneca poslujući s EU gubi stotine milijuna eura. S obzirom na sve to sasvim je izvjesno da je niska cijena razlog zašto AstraZeneca oteže s isporukom svog cjepiva državama Europske unije.

Traži objavljivanje ugovora s EU

Usprkos tome Janša je zatražio da se objavi ugovor između Europske komisije s AstraZenece kako bi se utvrdilo tko je odgovoran što britansko-švedska tvrtka ne isporučuje cjepivo dogovorenom dinamikom niti u dogovorenim količinama. No, pri tomu ne uzima u obzir da je Bruxelles u pregovorima s AstraZenecom izborio doista senzacionalno nisku cijenu pa se pregovaračima teško može nešto zamjeriti.

Ipak Janša ostaje pri svojoj tvrdnji da je taj ugovor, usprkos niskoj cijeni, izrazito loš za EU. Pri tomu ga najviše muči to što nitko nije snosio posljedice za činjenicu da je cijela Europa zakinuta za goleme količine cjepiva te da je to dovelo do velikog zastoja u procjepljivanju građana. Janša upozorava da skandal s cjepivom AstraZenece može izazvati ne samo kašnjenje u imunizaciji stanovništva, nego ozbiljnu političku krizu. Smatra da ima pravo progovoriti o tom problemu budući da će 1.srpnja Slovenija preuzeti predsjedanje EU te da će Ljubljana doista naslijediti krajnje kaotičnu situaciju.

Uzvratni udarac Francuske i Njemačke

Dio analitičara smatra da se upravo u usporenoj isporuci cjepiva krije razlog zašto se kompanija AstraZeneca našla na tako žestokom udaru članica EU. Njemačka i Austrija, koje su jednako teško pogođene nedostatkom cjepiva, prve su, po tvrdnjama nezavisnih analitičara, uzvratile udarac. Upravo su te dvije države odlučile prekinuti cijepljenje AstraZenecinim cjepivom opravdavajući tu odluku s nekoliko slučajeva zgrušavanja krvi, plućnim embolijama, pa i smrtnim slučajevima nakon cijepljenja.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija više puta ponovila kako se nuspojave nakon cijepljenja tim cjepivom ne razlikuju bitno od onih koje su pojavljuju u ljudi koji su primili cjepivo Moderne ili Pfizera, Berlin je inzistirao na moratoriju za cijepljenje. Mnogi su skloni vjerovati da je vlada Angele Merkel tako pokušala amortizirati brojne teške udarce koje je primila zbog toga što nije osigurala dovoljne količine cjepiva.
A kad je Njemačka prekinula s cijepljenjem, njenim stopama krenula je većina drugih država članica EU. Nitko, naime, nije želio riskirati nastavljajući s cijepljenjem jer bi u slučaju novih incidenata odgovornost pala na vlade koje nisu slijedile Berlin.

Moderna i Pfizer zbog istog nisu toliko u medijima

Neovisni analitičari upozoravaju međutim da je čudno da takvih incidenata nije bilo u Velikoj Britaniji u kojoj su AstraZenecinom vakcinom cijepljeni milijunu ljudi. Istodobno, brojne analize pokazuju da se slični incidenti događaju i nakon cijepljenja vakcinom Moderne i Pfizera, ali da to, ne slučajno, ne dobiva medijski publicitet kao problemi s nuspojavama na AstraZenecino cjepivo. Stručnjaci su suglasni da se nakon svih cijepljenja pojavljuju neizbježne nuspojave, ponekad i teže, pa i one sa smrtnim ishodom, ali s obzirom na to da se procjepljuju na stotine milijuna ljudi, takve se pojave smatraju prihvatljivim.

Udar na britansko-švedsku kompaniju, tvrdi dio komentatora, posljedica je nemogućnosti vlada brojnih država da odgovore na pitanje zašto se u Velikoj Britaniji mogao procijepiti toliko veliki broj ljudi, a kod njih nije. Italija je, primjerice, željela nastaviti s cijepljenjem, premijer Mario Draghi kazao je kako nema nikakve bojazni te da je cjepivo AstraZenece sigurno, no kad je moratorij proglasila Njemačka, onda ni Italija nije mogla donijeti drugačiju odluku. I onda je uslijedila lančana reakcija.

Za razliku od većine članica EU, Nizozemska se uspjela dokopati golemih količina cjepiva pa je mimo dogovora s EU uspjela procijepiti veliki broj svojih građana. Razlog tomu je što su u tijeku parlamentarni izbori na kojima sadašnji premijer Mark Rutte želi sačuvati fotelju, pa se potrudio nabaviti cjepivo i tako se dodvoriti biračima. A da su napadi na AstraZenecino cjepivo bili pretjerani dokazuje činjenica da zemlje jedna po jedna polako ukidaju embargo te da nastavljaju koristiti AstraZenecino cjepivo.