Što stoji između Hrvatske i 10 milijardi eura koje bi nam EU trebala dati za oporavak? Ovo su ključni problemi

Zauzimanje startnih pozicija

Prije nego što su u Bruxellesu prezentirali svoje ideje, utjecajne zemlje članice zauzele su početne pozicije u pregovorima koji će biti vrlo teški. Njemačka i Francuska nedavno su predložile osnivanje fonda za oporavak s 500 milijardi eura, koje bi se usmjerile na države i sektore najteže pogođene epidemijom koronavirusa. Pariz i Berlin podržali su ideju da se novac namakne zaduživanjem Europske komisije na financijskim tržištima, dakle uime cijele EU, a da se otplati iz zajedničkog europskog proračuna.

Protuprijedlog je stigao iz tzv. štedljivih članica EU-a. Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska nisu sklone da se državama novac daje „besplatno“, u obliku bespovratnih sredstava, nego zagovaraju zajmove pod povoljnim uvjetima, za čije je vraćanje onda odgovorna država koja je zajam primila. Ova četvorka je neraspoložena prema zajedničkom zaduživanju jer smatraju da bi manje disciplinirane države tako profitirale od jeftinijeg zaduživanja koje bi onda palo na teret fiskalno odgovornijim zemljama. Pogotovo ne žele da se tako prikupljen novac onda dijeli u obliku bespovratnih potpora.

Zadatak predsjednice Komisije Ursule von der Leyen bio je pomiriti suprotstavljena stajališta i naći rješenje koje bi moglo biti baza za dogovor svih 27 zemalja – jer se odluka donosi jednoglasno. Pritom se moraju zadovoljiti i interesi Europskog parlamenta, koji se također mora složiti oko prijedloga višegodišnjeg proračuna. Ovo su, po našem sudu, neka od pitanja na oko kojih će se narednih tjedana voditi rasprave.

Povoljni zajmovi ili besplatan novac?

Komisija je na ovom pitanju pokušala naći kompromis između stavova Njemačke i Francuske te „štedljive četvorke“. Prijedlog koji je proizvela briselska administracija tipično je europski: dvije trećine novca, odnosno 500 milijardi eura iz fonda za oporavak, išao bi putem bespovratnih sredstava, a ostatak (250 milijardi) bio bi u obliku povoljnih zajmova.

Prve reakcije iz južnih članica, uključujući Francusku, očekivano su pozitivne. Zemlje koje se protive zajedničkom zaduživanju i besplatnim grantovima zasad su suzdržane u reakciji. Omjer bespovratnih sredstava i zajmova stvar je pregovora, što je danas potvrdila i šefica Komisije. Oko toga treba li novac za oporavak i u kojem iznosu državama članicama davati ili tek posuđivati, makar pod vrlo povoljnim uvjetima, bit će jedna od ključnih tema budućih pregovora.

Koliko će tko novca dobiti?

Raspodjela novca uvijek je vrlo osjetljivo pitanje – i kad se radi o zajedničkom europskom proračunu, najžešće se rasprave vode oko toga koliko će tko dobiti, odnosno kome će se uzeti da bi se nekome dalo. Slične rasprave očekuju se i u pogledu sredstava iz fonda za oporavak.

Premijer Andrej Plenković u srijedu je kazao da bi Hrvatskoj trebalo biti na raspolaganju nešto više od deset milijardi eura. Prema računici Banskih dvora, od tog bi iznosa 7,3 milijarde eura trebalo biti bespovratno, dok se preostalih 2,65 milijardi eura odnosi na zajmove. Riječ je, ponovimo, zasad o prijedlogu Europske komisije oko kojeg se zemlje članice tek trebaju usuglasiti.

PVRH @AndrejPlenkovic: Iz prijedloga @EU_Commission koji predviđa 750 milijardi € za novi instrument #NextGenerationEU za Hrvatsku je predviđeno 10 milijardi €. Od toga 7,3 bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi € kroz povoljne zajmove. To je okvir na koji možemo računati. pic.twitter.com/WelPXEgVJ4

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) May 27, 2020

Ono od čega strahuju neke države – koje su, srećom, u epidemiji zasad prošle relativno dobro, u svakom slučaju bolje nego, recimo, Italija ili Španjolska – jest da će proći loše u raspodjeli novca. Prema izvješću Reutersa, poljska vlada priprema se za teške pregovore oko fonda te smatraju da novac ne bi trebalo dijeliti isključivo prema tome koliko je koju zemlju koronavirus teško pogodio.

Kako vratiti kredit i kamate?

Komisijin je prijedlog da se sredstva za oporavak, tih 750 milijardi eura, namaknu zaduživanjem Komisije na financijskim tržištima. Novac bi vrlo brzo bio usmjeren zemljama članicama, a vraćao bi se kasnije, skupa s kamatama, dakako – predviđeno je da otplata počne najranije 2028. godine pa do najkasnije 2058. godine. No, financiranje otplate tog zajedničkog duga tek treba dogovoriti.

Prema riječima šefice Komisije, tri su moguće opcije da se novac vrati – kroz zajedničke dugoročne proračune, tako da se ili povećaju nacionalni doprinosi u zajedničku kasu ili smanje izdavanja za pojedine EU programe, dok je treća opcija povećanje tzv. vlastitih prihoda europskog proračuna, dakle da se nađu dodatni načini kako bi se EU proračun punio direktno. Primjerice, kroz nove poreze.

Sve tri opcije imaju žestoku oporbu među zemljama članicama (ne, dakako, uvijek istih članica), a najizvjesnije je da će se pregovarati o uvođenju novih vlastitih prihoda. To je opcija koju preferira i Komisija te spominje nekoliko potencijalnih novih izvora prihoda, poput digitalnog poreza, koji bi se ubirali na razini EU-a i tim bi se sredstvima punio zajednički proračun. Oko novih vlastitih sredstava EU proračuna i dosad se vodila žestoka rasprava; i Hrvatska je, podsjetimo, bila rezervirana prema nekim idejama kako puniti zajednički proračun, primjerice, Vlada nije bila pretjerano oduševljena prijedlogom da se zajednička sredstva prikupljaju oporezivanjem količine nereciklirane plastične ambalaže.

Povratak vladavine prava u proračun

Već se dugo pokušava naći način da se isplate iz europskog proračuna povežu s poštivanjem vladavine prava. Pojednostavljeno, da se državama koje krše temeljne EU vrijednosti i potkopavaju neovisno pravosuđe uskrati novac iz zajedničke kase. Oko tog pitanja nije bilo suglasja kada se, prije korona-krize, pregovaralo o budućem proračunu. Vladavinu prava Komisija spominje i u današnjim prijedlozima, očitom s namjerom da udobrovolji zemlje koje nisu sklone kapom i šakom dijeliti novac.

Taj će dio briselskih prijedloga naići na odobravanje proeuropskih političkih grupacija u Europskom parlamentu (parlament, ponovimo, mora dati suglasnost na zajednički proračun), što se potvrdilo već danas, reakcijom liberalne grupacije Renew Europe. Predsjednik njihovog Kluba zastupnika Dacian Ciolos smatra da isplate iz zajedničkog proračuna trebaju biti uvjetovane vladavinom prava jer EU, kaže, nije bankomat, nego zajednički projekt u kojem solidarnost i zajedničke vrijednosti idu ruku pod ruku.

Novi zdravstveni program EU

Zdravstvene politike nisu u ingerenciji Komisije, svaka zemlja za sebe odlučuje o svom zdravstvenom sustavu – iz Bruxellesa nam neće doći čarobno rješenje za probleme nacionalnog zdravstva koji su dodatno naglašeni aktualnom krizom. No, u Komisiji smatraju da zdravstvene sustave ipak treba bolje pripremiti za neke buduće krize. Zato predlažu novi program pod nazivom EU4Health čiji bi proračun iznosio 9,4 milijarde eura.

Prema Komisijinim dokumentima, novac bi bio uložen u prevenciju bolesti, pripremu za eventualne nove zdravstvene krize, nabavku ključnih lijekova i opreme (u ovoj se krizi pokazalo da su zemlje članice, barem u početku, bile prepuštene same sebi kako bi se opskrbile esencijalnom opremom, poput zaštitnih odijela, maski i tome slično), poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi, bolju dijagnostiku i liječenje.