Što stoji u gigantskom dokumentu kojim se EU priprema za potencijalni trgovinski rat s Amerikom
Nacrt prijedloga koji je stigao Ursuli van der Leyen
Dok su se europski čelnici francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemačka kancelarka Angela Merkel te predsjednik Europskog parlamenta Donald Tusk srdačno pozdravljali i razgovarali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na summitu G-7 u Francuskoj, njihovi su suradnici dovršili dokument koji bi možda mogao označiti prekretnicu u odnosima EU i SAD-a.
Europska unija je, naime, započele pripreme za mogući trgovinski rat sa SAD-om. Novoj predsjednici Europske komisije Ursuli van der Leyen već je predstavljen dokument na 173 stranice u kojem je razrađena strategija kako se najoštrije suprotstaviti mogućim trgovinskim potezima predsjednika Trumpa. Uz preporuku da EU odlučno i jednostrano odbije moguće američko povećanja carine za europske proizvode predviđa se također osnivanje “Europskog fonda budućnosti” od čak 100 milijardi eura.
Posustajanje u razvoju novih tehnologija
Takozvani Europski fond za budućnost financirale bi države članice te Europska investicijska banka čije je djelovanje do sada bilo djelomično ograničeno samo na europske integracije i gospodarski razvoj. Tako prikupljena sredstva usmjerila bi se prema strateškim sektorima u kojima EU zaostaje za globalnim rivalima. Taj fond trebao bi pomoći prije svega europskim tehnološkim kompanijama da se suprotstave dominaciji američkih tehnoloških divova okupljenih u grupaciji poznatoj pod imenom Gafa, u kojoj su Google, Apple, Facebook i Amazon.
Istodobno, tim se pružio snažan otpor i kineskim tehnološkim divovima okupljenim u trolistu Bat, Baidu, Alibaba i Tencent koji također vladaju svjetskom digitalnom scenom. Dokument je prvo ozbiljno priznanje EU da Europa sve više u ekonomskom i gospodarskom smislu zaostaje iza SAD-a i Kine. Prijedlozi koji su predočeni Ursuli van der Leyen trebali bi omogućiti Europskoj uniji da se napokon izbori za poziciju globalne gospodarske velesila ravnopravne s Kinom i SAD.
Do sada je Europa posebno dramatično posustajala u razvoju novih tehnologija, pa su danas neke američke kompanije čak 100 puta vrjednije od najboljih europskih tehnoloških tvrtki. Najveće američke tehnološke tvrtke imaju tržišnu kapitalizaciju koja je ponekad veća od tisuću milijardi dolara. Stoga se upozorava da je Europi, s obzirom na to da nema jake IT industrije, ugrožen rast, gubitak radnih mjesta te rizik da EU neće imati nikakvog utjecaja u ključnim svjetskim strateškim sektorima.
Zašto misle da trebaju reagirati
Nacrtom prijedloga predviđa se također da bi fond trebao biti usmjeren prema kupovini udjela u “korporacijama sa sjedištem u EU u strateški važnim sektorima”, a njegovi bi investicijski prioriteti morali biti “razvoj strateških sektora” i “izgradnja i jačanje inovacijskih lidera budućnosti”. Predlagatelji se nadaju da će stvaranje središnjeg fonda sa značajnom financijskom snagom potaknuti novac privatnog sektora da se uključi u nove projekte. Dokument također sugerira da se u sljedećem petogodišnjem proračunu EU-a morao pronaći novac namijenjen tom fondu.
Do sada su sve ekonomske intervencije bile uglavnom usmjerene na poboljšanje konkurentnosti država članica EU te na investicije u infrastrukturu. Taj prijedlog logičan je odgovor na sve agresivnije prijetnje američkog predsjednika Trumpa te je, nakon što su doneseni strogi zakoni o zaštiti privatnosti podataka, pokušaj uređivanja odnosa na globalnim tehnološkim tržištima.
Zbog toga je povjerenica EU za zaštitu tržišnog natjecanja Margrethe Vestager već je izrekla američkim tehnološkim kompanijama na desetke milijardi dolara antitrustovskih novčanih kazni i naloga za povrat poreza. U dokumentu se upozorava da je EU prisiljena reagirati jer ako se ne zaustavi samovolja predsjednika Trumpa, u ekonomskim odnosima u svijetu počeli bi vladati zakoni džungle.
‘Redizajniranje europske ekonomije’
“Provedbene uredbe”, još jedan od dokumenata pripremljenih u Bruxellesu, trebao bi pak pomoći EU da se suprotstavi pokušajima Trumpove administracije da ugrozi ili potpuno spriječi djelovanje Svjetske trgovinske organizacije, (WTO).
Svi ti dokumenti koji bi trebali ojačati poziciju EU u svijetu, ipak među članicama neće biti dočekani samo s odobravanjem. Dok će Njemačka i Francuska zdušno podržati te prijedloge, Nizozemska je već izrazila svoju sumnjičavost jer procjenjuje da bi to bio drastičan odmak od dosadašnje politike EU. Nizozemska naprosto želi spriječiti Bruxellesu da odlučuje o mega spajanjima, odnosno da odabire kompanije kojim će se to omogućiti ili da bira tvrtke pobjednike unutar EU u utrci za natjecanje s globalnim rivalima. Zbog toga je bilo blokirano predloženo spajanje francuskog Alstoma i njemačkog željezničkog operatera Siemensa kojima se namjeravala ući u borbu protiv subvencioniranih kineskih konkurenata.
Predsjednica Europske komisije Von der Leyen, koja na dužnost stupa na dužnost 1. studenog, obećala je već ranije da će Komisija pod njezinim vodstvom “ulagati novac u inovacije i istraživanja, redizajnirati europsku ekonomiju te ažurirati industrijsku politiku EU”.