Što to Boris Johnson opet izvodi?

Jedan zakonski prijedlog britanske vlade doveo je u pitanje sporazum s EU-om i pregovore o trgovini

ZADNJA IZMJENA: ruj 16, 2020
Foto: Geoff Pugh / Shutterstock Editorial / Profimedia

Početkom veljače, britanski premijer Boris Johnson euforično je objavio da je Britanija spremna ponovno preuzeti vodeću ulogu na svjetskoj sceni. Postbreksitovsa Britanija trebala se upravo upustiti u “višedimenzionalnu partiju šaha”, paralelne pregovore o slobodnoj trgovini s Japanom, Novim Zelandom, SAD-om i tako dalje.

Nekoliko dana ranije, Ujedinjeno Kraljevstvo upravo je bilo formalno napustilo Europsku uniju. Pandemija koronavirusa još se nije proširila europskim kontinentom. Oslobođena navodno teških okova trome briselske birokracije, Britanija je trebala potvrditi svoju poziciju globalnog šampiona slobodne trgovine.

Iluzije o globalnoj Britaniji

Sedam mjeseci kasnije, Johnsonovi snovi o “globalnoj Britaniji”, koja brzopotezno diljem svijeta sklapa unosne trgovinske sporazume, jedva da se drže na životu. Britanija je dosad uspjela dogovoriti jedan trgovinski sporazum, s Japanom – zemljom koja čini svega dva posto britanske trgovinske razmjene sa svijetom.

Amerikanci, pak, kupuju petinu svega što Britanija izvozi, ali nema nikakve šanse za brzi trgovinski sporazum Londona sa SAD-om, nikako prije izbora u studenom. Pregovori o trgovini s Europskom unijom – najvažnijim britanskim ekonomskim partnerom – s kojom ih vežu višedesetljetni tijesno regulirani odnosi, na rubu su propasti. Istovremeno, epidemija koronavirusa gura svijet prema protekcionizmu.

Sporni zakonski prijedog

Okolnosti su, očito, više nego nepovoljne za partiju političko-ekonomskog šaha. A Johnson ih je maestralno uspio dodatno pogoršati: njegova je vlada predložila zakon kojim bi, namjerno i ciljano, prekršila dio odredbi iz sporazuma o razdruživanju, dogovorenog s Europskom unijom. Ključno je ovdje ponoviti – radi se o namjernom i ciljanom potezu britanske vlade, koji, suočeni s nevjerojatno žestokim valom kritika, britanski dužnosnici već danima pokušavaju obraniti.

Spornim zakonskim prijedlogom britanska vlada planira si priskribiti ovlasti da može mijenjati carinske aranžmane i pravila državnih potpora za Sjevernu Irsku u slučaju da s EU-om ne dogovore trgovinski sporazum. Ta pitanja (carina i potpora) već su, međutim, uređena protokolom koji je sastavni dio spozuma o povlačenju iz EU, međunarodni dokument, koji je na snazi od 1. veljače. Johnson i njegovi suradnici, zagovornici tvrdog Brexita, spremni su sada pustiti niz vodu četiri godine teških pregovora, koliko je trebalo da se dogovori sporazum o Brexitu, i to uz vrlo visoku političku cijenu.

Plan Downing Streeta

Iz Bruxellesa poručuju da bi prihvaćanje zakona predstavljalo ozbiljno kršenje sporazuma o razdruživanju i međunarodnog prava. Može se, naravno, pomisliti da je to stav samo jedne strane u pregovorima – i to one koja je možda malo bijesna jer ju je, nakon više od 40 godina, napustila jedna država članica – pa sada maliciozno tumači planove britanske strane.

Ali ovdje to uopće nije slučaj: nema nikakve potrebe da se stavovi britanske vlade interpretiraju kada je vladin dužnosnik u parlamentu jasno i glasno potvrdio da je plan upravo takav, da se prekrši međunarodno pravo. Odgovarajući prošlog tjedna na zastupničko pitanje, državni tajnik za Sjevernu Irsku Brandon Lewis priznao je da se planiranim izmjenama “krši međunarodno pravo na poseban i ograničen način”. Čak i zastupnik Johnsonove stranke koji je postavio pitanje izgledao je kao da ne može baš vjerovati što upravo čuje.

Upozorenje iz SAD-a

Nema, dakle, nikakve interpretacije, nego otvoreno izložen plan zbog kojeg su u Europskoj uniji potpuno zaprepašteni. Iz Europske komisije upozoravaju Johnsona da opasno dovodi u pitanje ionako tanke šanse za dogovor o trgovinskom sporazumu – rok za njegovo postizanje je kraj godine – a iz Europskog parlamenta poručuju da nema šanse da bi ratificirali sporazum o trgovini, ako Britanci prekrše sporazum o razdruživanju.

Čak pet bivših premijera žestoko je kritiziralo Johnsonove planove. Konzervativac John Major i laburist Tony Blair prijedlog njihovog nasljednika u Downing Streetu ocjenjuju šokantnim. Protive mu se i Theresa May, Gordon Brown i David Cameron. Reperkusije se osjete i s druge strane Atlantskog oceana – ne, dakako, u Bijeloj kući, tamo još uvijek stoluje predsjednik koji ne mari za međunarodni poredak ni pravo.

Ali, Nansy Pelosi, demokratska predsjednica američkog Zastupničkog doma, upozorava da nema nikakve šanse da bi Kongres potvrdio trgovinski sporazum između SAD-a i UK-a u slučaju da britanska strana prekrši međunarodno pravo i potkopa Sporazum na Veliki petak kojim je 1998. godine uspostavljen mir u Sjevernoj Irskoj. Može li se, dakle, Johnson priuštiti da mu propadnu pregovori s Europskom unijom, a onda i sad SAD-om?

Skupi život bez sporazuma

Riječ je o dva glavna trgovinska partnera bez kojih je vizija o “globalnoj Britaniji” potpuna iluzija. Ako ne dogovori sporazum s EU do kraja godine, kada prestaje važiti prijelazno razdoblje u kojem se na Britance još uvijek primjenjuju EU propisi, 40 i više godina kompleksnih ekonomskih odnosa bit će svedeno na daleko nepovoljnija pravila, uvođenje carina, poskupljenje roba i usluga i tako dalje.

Ne bi bili skuplji samo luksuzni proizvodi, upozorili su nedavno iz britanske udruge trgovaca, nego i svakodnevne stvari – od govedine i krastavaca, preko sira i naranči, do čaša i hlača, izviještavao je Guardian. Propast pregovora o trgovinskim odnosima osjetio bi, dakle, svaki britanski građanin, oni slabijeg imovinskog stanja još i više.

Silan udar korona-krize

A ekonomska situacija ionako je ozbiljno uzdrmana epidemijom koronavirusa: u drugom kvartalu BDP je pao 20,4 posto, Britanija je prvi puta u 11 godine ušla u recesiju. Gospodarstvo se, nakon otvaranja, počelo oporavljati i sada bilježi rast, ali je još uvijek ispod razine otprije epidemije. Budu li se odnosi s Europskom unijom, koja čini polovicu britanske trgovine sa svijetom, sveli na pravila Svjetske trgovinske organizacije, mogao bi se otvoriti ekonomski bezdan.

Johnsonovi planovi naišli su na otpor i dijela konzervativnih zastupnika. Kada se u ponedjeljak u parlamentu raspravljalo o kontroverznom zakonskom prijedlogu, dio viđenijih torijevaca, među kojima su i neki od bivših ministara, nisu ga podržali. Ipak, Johnson ima komotnu većinu u donjem domu pa je prijedlog prošao prvo čitanje. Narednih dana slijedi još nekoliko krugova glasovanja, kada će ga nezadovoljni zastupnici pokušati izmijeniti amandmanima. Očekuje se i žestoka rasprava u gornjem domu parlamenta.

Ekonomija i ugled na kocki

Unatoč rastućem valu kritika i zahtjevu Bruxellesa da do kraja mjeseca odustane od zakonskog prijedloga, Johnson zasad ne odustupa. Radi li se pritom samo o pregovaračkoj taktici – kojom se želi prisiliti EU na ustupke ili natjerati Bruxelles da prekine pregovore i preuzme krivnju za propast dogovora? Bio bi to vrlo riskantan potez: koliko bi bilo neodgovorno poigravati se vlastitim gospodarstvom i međunarodnom reputacijom?

Ali valja imati na umu i da kršenje zakona zbog Brexita Johnsonu nije sasvim strano: u rujnu prošle godine na pet tjedana prekinuo je rad parlamenta, a taj je potez naknadno Vrhovni sud proglasio nezakonitim. Čini se, međutim, da takve sitnice britanskog premijera ne zamaraju previše.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
467 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program