Što to Plenković slavi? Izbjegli smo recesiju zahvaljujući EU fondovima, a iz njih se divljački krade
Premijerove izjave podsjećaju na Sanaderove iz 2008., kada je rekao da u Hrvatskoj 'hvala Bogu, nema krize'
Bez ozbiljnog obračuna s korupcijom i kriminalom i vraćanja povjerenja građana u pravosuđe, Hrvatska ne da neće biti među najrazvijenijim zemljama svijeta, već ćemo zauvijek ostati prikovani na dno i gledati kako nam odmiču zemlje s kojima smo se nekada mogli uspoređivati.
Premijer Andrej Plenković vjerojatno je opijen ulaskom Hrvatske u Eurozonu i Schengen, pa u posljednje vrijeme hoda okolo i priča da smo među 15 najrazvijenijih zemalja svijeta. Činjenica je da nismo razvijeniji ni od većine zemalja srednje, istočne i južne Europe, a kamoli svijeta.
Točno je da su se neki pokazatelji zadnjih par godina popravili i da smo se prilično dobro oporavili nakon koronakrize. Posljednje dvije godine u europskom smo vrhu po rastu BDP-a, ali to nas nikako ne bi trebalo odvesti u stanje neumjerenog optimizma, s obzirom na sve probleme koje realno imamo.
Sanader je uoči šestogodišnje recesije tvrdio da “nema krize”
Jasno je da političarima odgovaraju pozitivne vijesti i da pokušavaju javnost uvjeriti da je situacija bolja nego što jest. Tako su reakcije iz vrha Vlade, nakon objave podataka o BDP-u za prošlu godinu, podsjetile na izjave bivšeg premijera Ive Sanadera iz 2008., kada je svijet već tresla financijska kriza, da u Hrvatskoj “hvala Bogu, nema krize”.
Ubrzo nakon toga imali smo snažan pad BDP-a, nakon čega je uslijedila šestogodišnja recesija koja je ostavila dubok trag na ekonomiju i društvo, s obzirom na to da je potaknula val iseljavanja u kojem je zemlju napustilo nekoliko stotina tisuća ljudi u najboljim godinama.
Hrvatska je izbjegla recesiju, ali…
Hrvatska je zasad, suprotno očekivanjima, uspjela izbjeći tehničku recesiju. U utorak objavljeni podaci pokazuju da je hrvatski BDP-a u četvrtom tromjesečju porastao za 0,9 posto u odnosu na prethodni kvartal. S obzirom na to da smo u trećem tromjesečju imali pad, da je i četvrto završilo u minusu, to bi značilo recesiju. Na godišnjoj razini, BDP je u 2022. porastao za više od 6 posto.
Kada se malo dublje zaviri u podatke, vidljivo je i da je rast cijena narušio kupovnu moć građana. Naime, rast osobne potrošnje usporio je na svega 1,3 posto, s prosječnih 7 posto koliko je iznosio u prethodnim kvartalima, što sugerira da je došlo do snažnog pada realne kupovne moći građana.
Otpornost dugujemo EU fondovima, koje se nemilosrdno pljačka
Isto tako, velika je vjerojatnost da će Njemačka s prvim tromjesečjem ove godine ući u recesiju, a s obzirom na to da nam je ta zemlja jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera, to će neizbježno utjecati i na hrvatsku ekonomiju.
Dobar dio nedavnog rasta možemo zahvaliti priljevu novca iz EU fondova, a kako se njima raspolaže u Hrvatskoj dobro ilustrira izvješće Europskog tužiteljstva iz kojeg je vidljivo da su prošle godine pokrenuta 23 postupka zbog sumnje u malverzacije.
Sumnja se na štetu od ukupno 313 milijuna eura. Krade se iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, regionalni razvoj, a malverzacija nisu pošteđena čak ni sredstva namijenjena za oporavak i otpornost.
Bez obračuna s korupcijom bit ćemo među najnerazvijenijim zemljama
Samo u slučajevima koji su identificirani kao sumnjivi fondovi su oštećeni za ogroman iznos, a velika je vjerojatnost da postoji i niz prevara koje nisu, niti će ikada biti otkrivene. Još je žalosniji podatak iz izvješća da očajni građani europskim tužiteljima prijavljuju i slučajeve koji nisu pod njihovom ingerencijom, što pokazuje koliko su izgubili povjerenje u hrvatsko pravosuđe.
Bez ozbiljnog obračuna s korupcijom i kriminalom i vraćanja povjerenja građana u pravosuđe, Hrvatska ne da neće biti među najrazvijenijim zemljama svijeta, već ćemo zauvijek ostati prikovani na dno i gledati kako nam odmiču zemlje s kojima smo se nekada mogli uspoređivati.