Što vlada uopće može s tim zakonom o pobačaju? Istražujemo koliko ga mogu zakomplicirati

Danas je ministar zdravstva Milan Kujundžić potvrdio kako taj rok neće biti ispoštivan, no teško da je to priznanje nekoga moglo iznenaditi. Naime, ministar je tek formirao Povjerenstvo za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država Europske unije koji se odnose na pravo prekida trudnoće.

Osnovano Povjerenstvo, ali ono neće pripremati zakon

Okej, onda će to Povjerenstvo pripremiti zakon? Ne. Ono će samo analizirati kako su zemlje EU zakonodavno riješile tu problematiku.

I onda će pripremiti zakon? Ne. Pripremit će materijale za Radnu skupinu koja će napisati zakon. Radna skupina još nije formirana. Kad bude, onda će ona pripremiti prijedlog zakona. Od kojeg će Ministarstvo napraviti prijedlog zakona. Koji će ići na javnu raspravu. Bude li sve u redu, onda ide na Vladu. Ukoliko ga ona usvoji, prijedlog zakona prelazi preko Markovog trga do Sabora.

U prvo čitanje. Pa onda ide eventualna dorada zakonskih prijedloga. Koje onda opet usvaja Vlada i šalje Konačni prijedlog zakona u Sabor na definitivno usvajanje. Dakle, ministar Kujundžić je danas javno priznao da zakon neće biti gotovo do 21. veljače. Šok i nevjerica.

Zakon neće biti donijet na vrijeme. I? Nikome ništa?

Ako Sabor doista ne donese novi Zakon o pobačaju što će se zapravo dogoditi? Ništa. Kako nam je objasnio predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović, koji je i potpisnik odluke prema kojoj Sabor mora novi zakon donijeti do kraja veljače iduće godine, u tom se slučaju aktivira Članak 31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.

U njemu stoji da su sve fizičke i pravne osobe dužne poštivati odluke Ustavnog suda, dok su sva tijela državne vlasti i lokalne samouprave dužna provoditi njegova rješenja. U ovom slučaju, to je rješenje kojim je Saboru naloženo donošenje novog Zakona o pobačaju.

Kada Ustavni sud utvrdi da njegovo rješenje nije provedeno, o tome obavještava Vladu RH. Kada pak sud utvrdi da Vlada nije donijela određeni propis, što joj je pak bilo naloženo, o tome će izvješće biti upućeno Saboru. Nikakvih sankcija, međutim, nema.

Štoviše, premijer Andrej Plenković je danas najavio da će tražiti produljenje roka od Ustavnog suda jer se, kako je rekao “radi o temi koja je sama po sebi izrazito kompleksna”. Ustavni sud će o eventualnom zahtjevu za produljenje roka odlučiti ovisno o argumentima koje će im Vlada podastrijeti. Plenković je danas napomenuo i kako je samom Ustavnom sudu trebalo 25 godina da riješi zahtjev za ocjenom ustavnosti po ovom pitanju.

Što je sve dobro u starom Zakonu u pobačaju?

Prema odluci Ustavnog suda, autori novog Zakona o pobačaju neće se morati posebno baviti rokom do kojeg će žene, na vlastiti zahtjev, moći obaviti pobačaj. Naime, Ustavni sud je ocijenio da je odredba iz aktualnog Zakona, prema kojoj žena može tražiti prekid trudnoće do isteka 10. tjedna trudnoće, u skladu s Ustavom.

Nakon tog roka pobačaj je moguć uz suglasnost nadležnog tijela, odnosno ako je riječ o medicinskim indikacijama. Tu spadaju ugroženi život žene, mogućnost da se dijete rodi s teškim tjelesnim i duševnim manama, ako je začeće posljedica kaznenog djela ili ako je pobačaj već započet.

Predsjednik Ustavnog suda pojasnio što se očekuje

Predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović pojasnio je za u izjavi za Telegram što se točno sada očekuje od zakonodavca, koji je dobio rok za donošenje novog Zakona.

“Uz usklađivanje s Ustavom od zakonodavca očekujemo da u Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (op.a. Zakon o pobačaju) budu uvrštene edukativne i preventivne mjere tako da prekid trudnoće bude izuzetak”, naglašava Šeparović.

Sasvim precizno, to mogu biti programi poput reproduktivnog i spolnog obrazovanja kojim se promovira spolno odgovorno ponašanje, te odgovornost muškarca i žene u prevenciji neželjene trudnoće. U Zakon može biti uvrštena i mogućnost primjerenog razdoblja razmišljanja prije donošenja odluke o prekidu ili nastavku trudnoće. Upravo u tom periodu žena bi trebala dobiti sve informacije o trudnoći i uslugama koje joj stoje na raspolaganju.

Zakonodavac može propisati i troškove prekida trudnoće koje bi u određenim uvjetima snosila žena, a u određenim bi oni pali na teret državnog proračuna. Moguće je zakonom dopustiti i priziv savjesti liječnicima koji ne žele obavljati prekid trudnoće.

Rezimirajmo: Novim zakonom pobačaj ne može biti zabranjen, niti se može smanjiti limit od deset mjeseci u kojem je on legalan. Može se, međutim, uvrstiti obvezni period za razmišljanje i dodatno savjetovanje o toj odluci. Pobačaj može poskupjeti, a prilično je neupitno da će priziv savjesti ostati kao mogućnost liječnicima koji ne žele obavljati abortuse – zbog čega je već sad ovaj medicinski zahvat u nekim sredinama gotovo nedostupan.

Obveza savjetovanja sa svećenikom Ustavnom sudu neprihvatljiva

Nakon što je Ustavni sud dao zakonodavcu obvezu da propiše edukativne i preventivne mjere koje bi omogućile da pobačaj bude izuzetak, pojavile su se informacije da bi mogla biti propisana i obveza savjetovanja sa svećenikom. To, međutim, ne bi prošlo provjeru ustavnosti.

Jedan od onih koji je iznio ideju o mogućem savjetovanju sa svećenikom je prof. dr. sc. Ante Čorušić, ginekolog, ravnatelj KBC-a Zagreb, član HDZ-a koji je svojedobno figurirao i kao kandidat za ministra zdravstva. Kao gorljivi zagovornik ograničavanja prava na pobačaj Čorušić je svojevremeno izjavio: “Pravo žene na pobačaj u Hrvatskoj bi trebalo ograničiti, a za trudnice koje žele abortus uvesti obvezu savjetovanja sa stručnjacima, psihologom, a moguće i svećenikom”.

Budući da sve trudnice nisu i vjernice, Čorušić je i za njih imao rješenje koje je ovako pojasnio: “Naravno, ako žena nije vjernica ili je agnostik, neće morati na razgovor s duhovnikom. Ali će ići na obavezno savjetovanje s ostalim stručnjacima, osobito psihologom”.

Čorušić je, valja napomenuti, jedan od članova Kujundžićevog Povjerenstva za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država Europske unije koji se odnose na pravo prekida trudnoće.