Što zasad znamo o slučaju umrlog dečka? I to da timovi bez doktora, i da nešto znaju, zbog zakona ne mogu ništa
U dva dana isplivao je sav kaos, a mi smo razgovarali sa predsjednikom udruge djelatnika hitne pomoći
Nakon što u nedjelju poslije podne Hitna pomoć u Zaprešiću nije uspjela spasiti život dečku kojem je zbog problema s astmom pozlilo na ulici, a na intervenciju je stigla medicinska ekipa bez liječnika, sustav hitne medicinske pomoći došao je u fokus. Iako je reforma Hitne pomoći problem na koji se upozorava cijelo desetljeće, u polju interesa šire javnosti i političara nađe se samo kad se dogodi neka tragedija, poput ove zaprešićke.
Još 2009. počelo se najavljivati formiranje timova Hitne pomoći s liječničkom i bez liječnika, a dvije godine kasnije takav sustav je i uveden. Medicinski tim T1 od tada čine liječnik i medicinski tehničar, a tim T2 samo dva medicinska tehničara, bez liječnika. Na intervenciju u Zaprešiću u nedjelju poslije podne stigao je sanitetski tim tamošnje Hitne pomoći u kojem su bili medicinska sestra i vozač. Sanitet inače služi za prijevoz pacijenata čije je stanje stabilno.
1. Evo što se u nedjelju dogodilo u Zaprešiću
U nedjelju nešto iza 17 sati 21-godišnjem mladiću pozlilo je u Ulici Stanka Vraza. Hitna pomoć dobila je poziv preko službe 112 u 17,25 sati. Dvije minute kasnije na intervenciju je upućena ekipa iz Zaprešića.
No, kako je dežurni tim s liječnikom bio na drugoj, kažu teškoj intervenciji zbog pijane djevojke koja je bila bez svijesti, u 17,28 sati u Ulicu Stanka Vraza upućen je sanitetski tim iz Zaprešića. Medicinska sestra i vozač imali su vozilo sa svom opremom za reanimaciju, tvrdi Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Istovremeno je upućen i poziv ekipi Hitne pomoći iz Jastrebarskog.
Na mjesto intervencije tim sanitetskog prijevoza došao je u 17,30 sati s punom opremom i započeo s reanimacijom. U 17,54 stiže i ekipa iz Jastrebarskog, no za 21-godišnjaka je bilo prekasno. Da cijeli slučaj bude još tragičniji, dok je jaskanska hitna pomoć bila u Zaprešiću, na njihovom je terenu jedna osoba preminula.
2. Potreseni svjedok sve je opisao na Facebooku
Jedan od prolaznika koji je pokušao pomoći mladiću nakon ovoga objavljuje poduži post na Facebooku: “Zaprešićka realnost. Mladom dečku pozlilo, nailaze dvoje ljudi i zovu Hitnu. Izlazim im pomoći, dečko se guši. Žena Hitnu zove drugi put. Držim mu jezik vani i gubim mu pod prstima lagano puls… Umire… Dolazi Hitna, kažu nema doktora… Nema doktora na Hitnoj?? Daju sve od sebe tehničar, sestra i slučajna prolaznica koja je medicinska sestra… Nema defibrilatora u zaprešićkom vozilu, nema ni doktora na Hitnoj… zovu sve okolo i nakon nekog vremena dolazi Hitna. Druga, kažu iz Jaske?? Jaske?? Reanimiraju jadnog dečka, ali uzaludno… Prekasno je već… Samo je jedan doktor za cijeli Zaprešić na Hitnoj… Samo jedan… ”
Potresna objava izaziva burne reakcije Zaprešićana koji traže odgovornost ministra zdravstva Milana Kujundžića.
3. Ministarstvo kaže da je sve OK, ali šalje inspekciju
Ministarstvo zdravstva odmah ujutro šalje inspekciju u Zaprešić, ali i napominje kako je prema prvim dostupnim informacijama “intervencija provedena u skladu s pravilima službe”. Istovremeno gradonačelnik Zaprešića Željko Turk izjavljuje da je pet timova Hitne medicinske pomoći, koliko ih prema službenoj Mreži hitne medicine ima Zaprešić, premalo. Istovremeno, lani u prosincu odbija prijedlog oporbe da se 350 tisuća kuna umjesto na savjet gradonačelnika utroši na dodatni tim. Oporbeni prijedlog objavio je Index.
Da je timova premalo potvrđuje i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić prema čijim riječima županija ima samo 30 T1 timova. “Svjesni neodrživosti ustrojstva s 30 T1 timova, Županijska skupština i ja kao župan tražili smo 20 dodatnih T1 timova hitne medicinske pomoći s obzirom na naš geografski položaj, važne cestovne koridore, međunarodnu zračnu luku i ono najvažnije – činjenicu da na našem području nemamo bolnicu. Naš zahtjev nije usvojen u potpunosti jer smo dobili samo 15 T1 timova hitne medicinske pomoći i nažalost tragedija na koju sam upozoravao se dogodila”, rekao je Kožić.
Ministar Kujundžić pak odgovara da župan od 2016., kada je donijeta najnovija Mreža hitne pomoći, nije tražio dodatne timove.
4. Medicinski tehničari nemaju dovoljno ovlasti (ni znanja)
Uz manjak T1 timova, dakle, ekipa hitne pomoći koju čine liječnik i medicinski tehničar, ključan problem otkriva nam Danijel Šota predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći. Prema njegovim riječima u pitanju su kompetencije djelatnika Hitne pomoći u T2 timovima, ali i ograničenja koja oni imaju tijekom intervencije. “Kompetencije tih djelatnika u timu T2 toliko su niske da oni gotovo služe isključivo kao prijevoz. Jedino je nešto bolja situacija ako je u timu viša medicinska sestra”, dodaje Šota.
Naime, bez nadzora liječnika T2 ekipe ne smiju samostalno ni postaviti venski put ili dati infuziju obične fiziološke otopine iako vide i znaju da bi to pomoglo kod krvarenja, sniženog tlaka, visoke temperature i tako dalje, ne mogu dati ni adrenalin kod oživljavanja ili anafilaktičkog šoka gdje u par minuta može doći do smrtnih posljedica. Dakle, pravila im to brane, a dio ih jednostavno nije dovoljno educiran.
5. Neki rješenje vide u paramedicinskoj službi
Stručnjaci hitne medicine s kojima smo razgovarali nakon zaprešićke tragedije rješenje vide u intenzivnom treningu i edukaciji paramedicinskog osoblja. Riječ je naprosto o nemedicinskom osoblju koje je osposobljeno za pružanje svih oblika hitne pomoći i transporta od najbližeg hitnog medicinskog prijema. Takva služba postoji već godinama u SAD, gdje dobro funkcionira, a sada ju pokreću i neke europske zemlje.
Ideju je početkom ove godine spomenuo i Damir Jelić, karlovački župan na čijem teritoriju nedostaje pet liječnika opće medicine, te devet specijalista hitne medicine.
“I mi u Hrvatskoj morati okrenuti uvođenju paramedicusa u zdravstvo. Nije da se zalažem za uvođenje tečajeva za paramedicuse, osposobljavanje nemedicinskog kadra u pružanju medicinske pomoći, ali realnost će nas na to natjerati u situacijama kada za potrebe pacijenata jednostavno neće biti dovoljno liječnika”, rekao je Jelić.