Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Strani studenti, ako nisu iz EU, kod nas više ne mogu raditi. Provjerili smo kako je u drugim zemljama

Nasumično smo pregledali 11 zemalja članica EU; nitko nema začudna ograničenja kakva se uvode u Hrvatsku

ZADNJA IZMJENA: pro 13, 2019

Gotovo dvije godine trebalo je Vladi Andreja Plenkovića da ispuni obećanje studentima i donese zakon koji će urediti područje studentskog rada; obećanje je lansirano u siječnju 2017., a Zakon o obavljanju studentskih poslova usvojen je 25. listopada 2018. godine. Područje studentskog rada do novoga je zakona regulirao pravilnik iz 1996., no zakon na koji se čekalo gotovo četvrt stoljeća, izostavio je dati pravo studentskog rada za oko 1500 stranih studenata u Hrvatskoj.

Radi se o studentima koji nisu građani Europske unije i koji nisu na nekoj od studijskih razmjena. Tako se, primjerice, dvoje studenata zagrebačkog PMF-a iz Konga i Egipta više ne mogu samostalno financirati tijekom studiranja u našoj zemlji jer im novi Zakon iz 2018. to ne dopušta. Jednostavno, zakon je u definiciji studenata potpuno izostavio strane državljane iz trećih zemalja, odnosno one koji nisu građani Hrvatske ili Europske unije.

Hrvatski zakon diskriminira strane studente

U takvoj je situaciji 29-godišnji Egipćanin Ibrahim El Noby, student diplomskog studija biologije na PMF-u koji naš Zakon o studentskom radu s pravom naziva diskriminirajućim. Tvrdi, njegovi prijatelji u drugim europskim zemljama mogu najnormalnije raditi. Ibrahim je, pritom, u pravu. Provjerili smo kakvo je stanje s radom studenata u 11 zemalja članica EU; redom u svima njima, studenti iz trećih zemalja mogu raditi preko studentskih ugovora tijekom studija.

U svih 11 zemalja koje smo analizirali, studenti državljani zemalja članica Europske unije mogu slobodno raditi bez studentske radne dozvole te praktički imaju jednak status kao domicilni studenti. Što se tiče studenata koji dolaze iz zemalja nečlanica EU, rad im je omogućen uz određena ograničenja, primjerice određen broj sati koje tjedno mogu provesti radeći.

Eventualno ograničenje na tjednoj razini radnih sati

Za studentsku radnu dozvolu u Austriji nužna je važeća boravišna dozvola. Strani studenti koji ju ishode, mogu raditi 20 sati tjedno. U Sloveniji posredovanjem studentskog servisa mogu raditi svi studenti strani državljani, s time da su 22,5 posto svake plaće dužni dati za akontaciju poreza na dohodak. Država studentu vraća akontaciju ukoliko njegova matična zemlja sa Slovenijom ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Studenti iz trećih zemalja u Češkoj mogu raditi uz važeću boravišnu i radnu dozvolu, a studentima koji su na razmjeni ili koji pohađaju studijske programe s akreditacijom resornog ministarstva, ne treba niti studentska radna dozvola. Strani studenti s boravišnom dozvolom u Slovačkoj smiju raditi do 20 sati tjedno, a u Njemačkoj se to ograničenje odnosi na 120 punih dana, odnosno na 240 dana rada na pola radnog vremena.

U Belgiji se brani raditi u vrijeme obaveza na faksu

U Belgiji je ograničenje za strane studente izvan EU postavljeno na sljedeći način; tijekom božićnih, uskrsnih i ljetnih praznika dozvoljeno je raditi bez ograničenja, a tijekom nastave u akademskoj godini tjedno ograničenje je 20 sati. Pritom je zabranjeno raditi u vrijeme kada su predavanja ili seminari na faksu. Slično je i u Nizozemskoj. Dozvoljeno je raditi 16 sati tjedno tijekom akademske godine ili u punom radnom vremenu tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, uz studentsku radnu dozvolu.

Međunarodni studenti u Rumunjskoj, koji ne dolaze iz zemalja članica EU, mogu raditi četiri sata dnevno bez prijave za radnu dozvolu. Za one koji žele raditi više od četiri sata dnevno, nužna je radna dozvola. U Mađarskoj strani studenti mogu raditi sve dok imaju studentsku boravišnu dozvolu i pritom mogu raditi 24 sata tjedno tijekom studija. Francuska svojim studentima uredno dopušta obavljanje studentskih poslova i ako nisu građani EU, ako, naravno, imaju dozvolu za boravak u zemlji.

Upitali smo resorno Ministarstvo zašto su strani studenti iz trećih zemalja izostavljeni iz Zakona o obavljanju studentskih poslova, a njihov ćemo odgovor objaviti čim pristigne.

Dora Kršul
Telegram autor
88 članaka Više o autoru
Više s weba