Strašan podatak: U Hrvatskoj 90 pedofila dobilo rad za opće dobro
Ukupno, u evidenciji se nalazi 1637 počinitelja seksualnih kaznenih djela na štetu djece
Muškarac iz Slavonije, osuđen za seksualno zlostavljanje 10-godišnje pokćerke, kažnjen je radom za opće dobro. Pedofil iz Slavonskog Broda, koji je skidao pedofilske filmove i preko društvenih mreža nagovarao ženu da siluje bebu od svega par mjeseci, kažnjen je sa samo 11 mjeseci zatvora, koji su mu pretvoreni u društveno korisni rad. No, njih dvojica nisu jedini. Kako pišu 24sata, trenutno se u evidenciji nalazi 1637 počinitelja seksualnih kaznenih djela na štetu djece.
“Hrvatska probacijska služba u deset godina postojanja primila je 39.654 predmeta, od kojih je 14.768 radova za opće dobro. Počiniteljima seksualnih kaznenih djela na štetu djece (spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina, iskorištavanje djece za pornografiju, upoznavanje djece s pornografijom, teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta) u 90 (0,6 posto ukupno primljenih predmeta rada za opće dobro) predmeta kazna zatvora je zamijenjena radom za opće dobro”, navodi se u odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave za 24sata.
Ministarstvo kaže da nije imao kontakta s djecom
Iz ministarstva također ističu da je Sektor za probaciju pokrenuo je interni nadzorni postupak u odnosu na postupanje Probacijskog ureda u Osijeku, konkretno, u slučaju postavljanja osuđenika u humanitarnu udrugu koja pruža potporu djeci s poteškoćama. “Naglašavamo da je osuđenik 25. kolovoza 2022. prestao s izvršavanjem poslova u Udruzi. U internom nadzornom postupku utvrdit će se sve okolnosti slučaja te poduzeti propisane mjere”, dodaje ministarstvo.
Ministarstvo ističe kako je pedofil smješten u udrugu izvršavao dosuđeni rad za opće dobro fizičkim poslovima, među kojima su lakši građevinski poslovi, održavanje, poljoprivredni poslovi, čišćenje i slično. Navode kako u tim poslovima nije imao nikakvog kontakta s osobama koje dolaze u Udrugu kao njeni korisnici.
Ministarstvo objašnjava kako osobe koje su uključene u probaju rade pod nadzorom odgovorne osobe u pravnoj osobi gdje su smješteni za rad za opće dobro. Kažu i kako do sada nije zabilježen slučaj upućivanja osobe osuđene za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u pravnu osobu koja radi s djecom. Na kraju, ministarstvo pravosuđa i uprave, Sektor za probaciju i Probacijski ured u Osijeku izražavaju žaljenje zbog propusta u radu, a najavili su i uvođenje dodatnih preventivnih mjera unaprjeđenja rada probacijskih ureda, kako se ovakvi propusti više ne bi događali.
Registar nije javan, niti trajan
Premda u Hrvatskoj postoji registar pedofila, koji se nalazi u Kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave i kojem mogu pristupiti poslodavci koji namjeravaju zaposliti osobu, on nije javan. Poslodavci također moraju dobiti pismenu dozvolu da se osoba koju žele zaposliti slaže s provjerom. No, poslodavac može, ali ne mora, pri zapošljavanju provjeriti nalazi li se osoba u registru. “Podaci o pedofilima ne čuvaju se trajno, kao u drugim europskim državama”, rekla je za 24 sata pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.
” Zalažemo se godinama da se ti podaci trajno čuvaju. Ako je rad za opće dobro ili jedna godina zatvora, rehabilitacija nastupa nakon šest godina i osoba se smatra neosuđivanom. Ako je dulje u zatvoru, rokovi rehabilitacije su dulji. Ali ništa nije trajno, što je vrlo loše. Uspostavili smo tzv. registar pedofila, ali podatke iz njega mogu tražiti određena tijela, i to samo uz suglasnost osobe za koju se traži provjera. Uvid u registar ne mogu dobiti svi.”
“Imamo situaciju da, kad ne platite pristojbu ili porez, javno su dostupni podaci da ste dužnik. Onaj tko je osuđeni seksualni predator briše se iz evidencije za par godina i tako opet može raditi s djecom”, kaže pravobraniteljica, pa dodaje kako se zalaže i za poseban propis o zaštiti djece, kako bi se stvorila pravna osnova za obveznu provjeru svih osoba koje dolaze u kontakt s djecom.
Provjere ne rade svi
Pirnat Dragičević otkriva kako je u 2020. godini bilo 130.000 zahtjeva za provjeru osoba, te da su kriteriji prema kojima pojedini sustavi postavljaju granice za neosuđivanost različiti. “Neki od početka kaznenog postupka, a neki sustavi, poput dječjih kampova, igraonica, udruga koje organiziraju dječje aktivnosti, nemaju obvezu provjeravanja kriminalne prošlosti osoba koje namjeravaju zaposliti ili će dolaziti u kontakt s djecom, kaže pravobraniteljica.
“Odgojno-obrazovni sustav ima obvezu provjeravanja, no to ne rade svi. Zato je važno da se donese zakon da svi moraju biti obavezni provjeravati. Danas oni koji to moraju isto ne čine. To bi bilo po uzoru na mnoge europske države koje to imaju. Trebalo bi uspostaviti cjeloviti sustav provjere prikladnosti osoba u svim područjima u kojima se organiziraju aktivnosti s djecom”, dodaje Pirnat Dragičević.
“Sucima su potrebne edukacije o pravima djece da ona budu iznad prava počinitelja. Imamo blage kazne, koje su poruka žrtvi da je seksualni zločin beznačajan čin koji ne nailazi na snažnu društvenu osudu, time se ponižava žrtva”, zaključuje Pirnat Dragičević.