Strašno je koliko Hrvata vjeruje u teorije zavjere. Na primjer, pola ih misli da vlade stvaraju viruse kako bi kontrolirale ljude
Medicinske zablude su posebno zastupljene
Pola Hrvata vjeruje da vlade stvaraju viruse u laboratorijima kako bi kontrolirale slobode građana, a 38 posto smatra da lijek za rak postoji, ali ga skrivaju zbog komercijalnih interesa. To su rezultati opsežnog istraživanja Eurobarometra o znanju i stavovima Europljana prema znanosti i tehnologiji, provedenog u travnju i svibnju ove godine, a objavljenog krajem rujna.
Istraživanje pokazuje da točno 50 posto hrvatskih građana smatra da su virusi stvoreni u laboratorijima kako bi vlada imala kontrolu nad njihovim slobodama, 22 posto ne zna je li to istina ili ne, a 28 posto ne vjeruje toj teoriji zavjere.
Jedino u Rumunjskoj, Bugarskoj i Cipru više građana tako misli, dok teorija zavjera najmanje uporišta ima u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj, manje od 10 posto građana. Gledajući cijelu Europsku uniju 55 posto građana ne vjeruje tome, njih 17 posto nije sigurno, a 28 posto misli da je teorija istinita.
Nešto manje od 40 posto misli da se skriva lijek za rak
Nešto manje Hrvata, njih 38 posto, smatra da je lijek za rak već stvoren, ali da ga se skriva od javnosti zbog komercijalnih interesa. Među građanima 35 posto ne vjeruje u to, a 27 posto je reklo da ne zna.
U tu teoriju zavjere od Hrvata više vjeruju Ciprani, Grci, Mađari, Rumunji, Bugari, Slovenci i Poljaci, a samo 4 posto Šveđana, 5 posto Danaca i 7 posto Finaca misli da se lijek za rak skriva od njih. Malo više od četvrtine Europljana, 26 posto, misli da je to istina, a 18 posto nije sigurno. Tome ne vjeruje 56 posto građana EU-a.
Gotovo pola Hrvata misli da antibiotici ubijaju viruse
Osim teorija zavjere istraživanje je ispitalo i opće znanstveno znanje među građanima EU-a. Pa tako 47 posto Hrvata smatra da antibiotici ubijaju i viruse i bakterije dok je 46 posto ispravno odgovorilo da to nije istina.
Ispred Hrvatske su jedino tri zemlje – Cipar, Grčka i Bugarska, ali čak 16 posto više Rumunja i 24 posto više Ciprana misli da su antibiotici djelotvorni protiv virusa, a najmanje ljudi tako misli u Belgiji, Švedskoj i Finskoj.
Gotovo trećina svih Europljana (32 posto) vjeruje u to, a nije sigurno 13 posto, dok se više od pola, 55 posto, izjasnilo da nije istina da antiobitici ubijaju viruse.
Pozitivan učinak cjepiva kroz 20 godina
Istraživanje još pokazuje da 86 posto Europljana smatra da su cjepiva i borba protiv zaraznih bolesti neke od tehnologija koje će pozitivno utjecati na život u sljedećih 20 godina. Polovica misli da će cjepiva i borba protiv zaraznih bolesti imati jako pozitivan , a 36 posto poprilično pozitivan učinak. Samo 10 posto misli da će cjepiva imati negativan učinak (3 posto jako negativan, a 7 posto poprilično negativan).
I u Hrvatskoj daleko više od polovice ljudi tako misli – 78 posto. Više od trećine građana (34 posto) misli da će cjepiva imati jako pozitivan učinak, a 44 posto poprilično pozitivan. Suprotno smatra 18 posto (5 posto misli da će učinak biti jako negativan, a 13 poprilično negativan), dok 2 posto smatra da neće biti nikakvog učinka.
Istraživanje u Hrvatskoj je provedeno intervjuima licem u lice i sudjelovalo je 1016 građana.
Ebs 516 Science and Technology Report En by Milan Pavičić on Scribd