Stručnjaci i profesori na Telegramu polemiziraju o potezu Tolušića zbog kojeg nam regija želi blokirati robu

Ministri iz regije pisali Europskoj komisiji

Zbog postupka Hrvatske, BiH, Makedonija, Crna Gora i Srbija poslale su i pismo Europskoj komisiji koja ga, kako danas javlja srbijanska agencija Beta, još nije dobila. Ali stajalište Europske unije je “da sve strane trebaju poštivati obveze iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-a i zemalja regije”. Ministri zemalja regije ocijenili su jučer da je Hrvatska prekršila osnovna načela i principe svjetske trgovinske ogranizacije kojim se zabranjuje diskriminacija između domaćih i stranih proizvoda.

Mjere što ih je poduzela Hrvatska potpuno su neprihvatljive za BiH koja traži njihovo ukidanje, a Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, danas u razgovoru za N1 uvjerava kako mu je Tolušić dao naslutiti da će pravilnik ipak korigirati. Zato to ocjenjuje napretkom, no još uvijek ne zna koliko će trošak kontrole biti smanjen, odnosno hoće li uopće biti smanjen.

Kršenje pravila o konkurentnosti

Da je Tolušić ublažio svoj prvotni stav primjetila je i Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Jer, ukoliko ustraje na ovim mjerama Hrvatska bi se, po njezinom mišljenju Hrvatska mogla naći u problemu kršenja europskih pravila o konkurentnosti. “Mislim da je ovo dio osobnog PR-a ministra Tolušića, koji želi stvoriti sliku o sebi kao ministru na braniku domovine kada je riječ o hrani i poljoprivrednicima”, tvrdi Biljana Borzan podsjećajući i na paniku koja je stvorena kada je Ministarstvo poljoprivrede reagiralo na pojavu salmonele u pojedinim proizvodima.

“Mjerama koje je donio, ministar Tolušić može samo kratkoročno poentirati, no očito nije mogao zaustaviti lavinu koju je izazvao. Zakon koji postrožuje inspekciju hrane iz trećih zemalja tek za dvije godine stupit će na snagu i njime će Europska komisija dobiti puno veće ovlasti nadzora, koje će čak moći obavljati u tim zemljama. Zato sam uvjerena da će ministar morati popustiti, što je u svojoj retorici već i učinio”, priča Borzan.

Utjecaj samo na zemlje u regiji

Kaže i da je njegovo objašnjenje da se Pravilnik odnosi na 160 neeuropskih zemalja potpuno neutemeljeno. “Što Hrvatskoj znači što će Pravilnik utjecati na neku afričku zemlju s kojom imamo minimalnu robnu razmjenu? Sasvim je jasno da on ima najveći utjecaj na zemlje u regiji iz kojih puno uvozimo i u koje puno izvozimo”, objasnila je za Telegram Biljana Borzan. Osvrnula se i na ministrov nadavni poziv za kupovinom hrvatskih proizvoda koji se također kosio s europskom regulativom o konkurenciji.

Sve to je, po njezinom mišljenju, neprovedivo, iako u medijima dobro zvuči. Na pitanje očekuje li javnu reakciju predsjednika Vlade, Biljana Borzan odgovara: “Ne, mislim da neće biti javne reakcije premijera, ali mislim da su one tihe konzultacije već obavljene i da će obje strane na kraju popustiti”.

Hrvatska mora organizirati svoju proizvodnju

Bivši direktor Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Stipan Bilić, drži pak da je Pravilnik korisna i pametna mjera, ukoliko je u skladu s europskom regulativom. “Ukoliko ovo što je uvela Hrvatska ne spada u taj krug mjera, onda je za očekivati da će biti protumjera i da će druge zemlje braniti svoje izvozničke pozicije. No, ja načelno smatram da Hrvatska može uvoditi mjere kakve želi, ali od njih neće imati koristi ukoliko ne osmisli i ne organizira domaću prozivodnju i tržište voća i povrća.

Kod nas u tom sektoru još uvijek vlada nered, a u pitanju je tržište koje je jednako vrijedno kao i tržište mesa. Doista ne vidim problem da kamion koji uvozi robe npr. u vrijednosti 150 tisuća kuna, plati dvije tisuća kuna troškova inspekcije. No, Hrvatska bi morala konačno ovaj segement riješiti organizirano, a ne pojedinačno”, smatra Stipan Bilić.

Da je trošak inspekcije propisan novim Pravilnikom značajno viši od onih u drugim zemljama potvrđuju podaci što ih je iznio srpski ministar trgovine Rasim Ljajić. Prema njegovim riječima u Njemačkoj je cijena te vrste kontrole 22 eura, plus 0,84 centa za svaku iduću tonu, a u drugim zemljama su 17,5 eura, u Bugarskoj 17 eura, u Velikoj Britaniji 41 euro za sat kontrole, tijekom koje je moguće pregledati i dva šlepera od po 25 tona.

Fižulić: Tolušić će morati popustiti

Telegramov ekonomski analitičar Goranko Fižulić objašnjava da se u međunarodnim odnosima, ovakva vrsta pravila zove carinska zaštita. Tolušić je uveo ekstremno veliku naknadu za ispitivanje i dokazivanje da je proizvod zdrav, što se onda uvijek pretvori u to da i kontra strana napravi isto. I onda i jedna i druga strana moraju popustiti jer svi gube, upozorava Fižulić.

“Oni koji gube vrše pritisak na svoje vlastite vlade da se od toga odustane. Tom mjerom je sad oštećen i Kraš i sve firme unutar Agrokora, kao i Podravka. Oštećeni su svi oni kojima je tržište Srbija. Tolušić će morati popustiti, a pitanje je li mu premijer Plenković uopće dozvolio da to napravi”, kaže Fižulić koji smatra kako će se na kraju ipak sve vratiti na staro.

Hrvatska mora štititi propisane EU standarde

Profesor s poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i znanstveni savjetnik za sigurnost hrane Boris Antunović naglašava da je pozicija Hrvatske specifična u odnosu na druge zemlje, stare članice EU, jer je dužna štititi standarde propisane EU zakonodavstvom.

“Istovremeno Hrvatska najviše prometuje prehrambenim proizvodima sa susjednim, takozvanim trećim zemljama. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) odredila je Sporazumom o tehničkim i trgovinskim barijerama (TBT sporazum) da zakonske odredbe, standardi, ispitivanja i certifikacijske procedure svake pojedine države trebaju biti usuglašeni, tako da ne izazivaju nepotrebne prepreke slobodnoj trgovini. Jednostavnim rječnikom, pojačane mjere kontrole smatraju se opravdanima ukoliko se zaista radi o povećanom riziku u određenim proizvodima i tada se opravdano štiti domaće tržište”, komentirao je ovu situaciju profesor Antunović.

Vlasnik OPG-a pozdravlja Tolušićev Pravilnik

Izravno zainteresiran za provedbu novog pravilnika je Predrag Livak, vlasnik OPG-a Livak, član Hrvatske poljoprivredne komore i tajnik županijske organizacije HSS Požeško-slavonske županije. On napominje kako poljoprivredni inspektori obavljaju kontrolu i uvoza i izvora, a zbog potkapacitiranosti će teško moći obavljati sav taj posao na vrijeme.

“Pa sada ne stižu provjeriti ni deset posto poljoprivrednih površina pod poticajima. Mislim da će ovo sve teško stizati s obzirom da će nadzirati 12 graničnih prijelaza. Mogao se broj prijelaza smanjiti na osam”, analizira Livak, po čijem je mišljenju Pravilnik dobar jer je usklađen s EU pravilima.

‘Iznos od 2000 kuna za kontrolu nije previsok’

“Ako fitosanitarni inspektori budu kontrolirali baš svaku pošiljku nije isključeno da će uskoro morati zaposliti još ljudi. A to je također dobro”, dodaje vlasnik OPG-a upozoravajući kako u Pravilniku nije izdvojeno grožđe što bi moglo stvarati probleme hrvatskim vinarima.

“Dobro je što inspektori neće morati provjeravati pošiljke do 100 kilograma, već velike kakve smo viđali prilikom uvoza robe iz Makedonije za Agrokor”, opisuje Livak raniju situaciju. Po njegovom mišljenju ni iznos od 2000 kuna za kontrolu nije previsok, već je onaj od dosadašnjih 90 bio prenizak. “Država koristi svoje resurse i mora to naplatiti”, zaključuje.