Nekad je nužno odabrati stranu

Stručnjaci o programu Građanskog odgoja koji Možemo želi uvesti: ‘Loš je. Stvarat će poslušne građane’

Sa znanstvenikom koji se godinama bavi Građanskim odgojem, čitali smo program koji Možemo! i SDP uvode u škole

“Prije rujna 2022. sigurno nećemo ići s javnim pozivom za prvi dio škola”, izjavila je Jutarnjem listu 17. lipnja ove godine Iva Ivšić, zastupnica Možemo! u Gradskoj skupštini. Tom je izjavom skicirala vremenski okvir u kojem će gradski partneri Možemo! i SDP zagrebačkim školama ponuditi Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost. Postupno će, kako je tada najavljeno, uvoditi Građanski odgoj u gradske škole, odnosno postupno će otvarati javni poziv školama, no prije rujna 2022. o tome neće biti govora.

Nepuna tri mjeseca kasnije, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević objavio je da se s izvođenjem Građanskog odgoja u gradskim školama kreće iz ovih stopa, s početkom nastave u rujnu, punu godinu ranije no što je to nedavno najavila njegova kolegica. Što je proteklih mjeseci dovelo do promjene stava u Možemo! i požurilo ih na uvođenje preko noći, pitanje je na koje mnogi traže odgovor. Pritom valja imati na umu da se ulaskom GOO-a u škole već ove godine, u zagrebačke učionice lansira program radne skupine koju je imenovao pokojni gradonačelnik Milan Bandić.

Istaknutija članica te skupine, kako je jučer pisao Telegram, jest Nevenka Lončarić Jelačić, savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje zadužena za Građanski odgoj i članica kršćanskog pokreta Hrast. Međutim, sam je sadržaj zagrebačkog programa GOO-a manjkav. U njemu ne piše ništa skandalozno sporno, no problem je u onome što u programu ne piše, odnosno što je suptilno izostavljeno. Na nizu primjera, Telegramu to ocrtava znanstvenik Marko Kovačić iz GOOD inicijative koja se godinama sustavno bavi temom Građanskog odgoja i obrazovanja.

O korupciji tek na teorijskoj razini

U programu, počinje, gotovo uopće nema tema posvećenih manjinama. “Riječ manjina spominje se tri puta, od čega dva puta u kontekstu viših savjetnika Agencije za nacionalne manjine. Pritom posebice izostaju teme posvećene seksualnim manjinama koje se riječju ne spominju nigdje”, ističe. Korupcija se, navodi dalje, obrađuje na teorijskoj razini bez spominjanja ikakvih efektnih mehanizama njenog sprečavanja, a civilno društvo koje ima važnu ulogu u demokratskom društvu, riječju nije spomenuto, kao niti udruge, nabraja Kovačić.

Primjerice, korupcija se u programu spominje na tri mjesta. Prvo piše kako građani odlučuju hoće li graditi društvo utemeljeno na sposobnostima i poduzetnosti ili na korupciji i podobnosti. U sljedećem koraku, pod podnaslovom Pravna država i suzbijanje korupcije, u natuknicama su taksativno pobrojani: uloga pravosuđa u pravnoj državi, osiguranje jednakih prava svih građana pred zakonom i institut ograničenja vlasti. U konačnici, korupcija se još spominje kao ključan pojam.

Ispali su pravobranitelji i javna rasprava

Kovačić dalje nabraja kako program ne navodi, primjerice, savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, ne piše ništa o pravobraniteljima i pravobraniteljicama, počevši od pučkog pravobranitelja, ne govori se niti o inkluziji, integraciji, debatnim klubovima… Ističe i, kako kaže, fetišizaciju Projekta Građanin, projekta Agencije za GOO na kojemu radi Lončarić Jelačić. Napominje kako taj projekt u Hrvatskoj nikada nije bio evaluiran, a konstantno se promovira kao perjanica Agencije. U sklopu programa, učenici imaju smotru radova vezano za GOO i, primjerice, posjećuju Hrvatski sabor na Markovu trgu.

U dijelu programa koji se bavi političkim strankama ne navode se zelene političke stranke, samo demokršćanske, socijaldemokratske, liberalne i konzervativne. “To je začuđujuće, s obzirom na to da je Možemo!, koji sada uvodi ovaj građanski odgoj, zelena stranka”, ističe Kovačić. Kaže i kako autori u programu uporno navode pojam gradskoga vijeća, a Grad Zagreb – koji ovaj GOO uvodi – ima gradsku skupštinu.

I mladi su pisali program pa sebe isključili

Osvrće se i na edukacije nastavnika. Naime, kako je Telegramu najavljeno iz Gradskog ureda za obrazovanje, edukacije zagrebačkih nastavnika za GOO od listopada će vršiti Agencija za odgoj i obrazovanje, odnosno savjetnici Agencije zaduženi za GOO među kojima je i Lončarić Jelačić. Kovačić ističe kako gradski program za GOO predstavlja edukacije Agencije kao dostatan izvor edukacija nastavnika. “Istovremeno, istraživanja pokazuju da su nastavnici nezadovoljni ulogom Agencije u edukaciji o GOO-u”, navodi znanstvenik, inače s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

U nedostajućim su temama, navodi dalje Kovačić, i savjeti mladih. Što posebno čudi, s obzirom na to da je Bandić u radnu skupinu koja je pisala program zagrebačkog GOO-a imenovao i Luciju Topolovec, predsjednicu Savjeta mladih Grada Zagreba. “Savjeti mladih oblik su participacije mladih, a Zakon o savjetima mladih jedini je zakon sektora mladih. Kako mladi mogu vjerovati da će njihovi interesi biti zastupani kada predsjednica zagrebačkog Savjeta ne može urgirati da se u programu bar spomene tijelo na čijem je ona čelu”, pita se Kovačić.

‘Program koji petrificira status quo

U konačnici, program ne navodi ništa o europskoj dimenziji Hrvatske u sklopu EU, ne spominju se različite obitelji, o klimi i klimatskim promjenama nema niti spomena, kao niti o rodu i rodnoj ravnopravnosti. Ne spominje se čak ni ravnopravnost spolova koja je, primjerice, navedena u kurikulumu međupredmetne teme GOO-a, napisanom u sklopu projekta Škola za život.

Kovačić zaključuje kako zagrebački program GOO-a u cijelosti ne potiče propitivanje društvene i političke strukture, tj. ne osposobljava učenike za djelovanje. “Metode koje se predlažu su blage, uglavnom petrificiraju status quo i nisu elaborirane”, kaže.

Fokus na konceptu poslušnog građanina

Lovorka Bačić iz GOOD inicijative zaokružuje isticanjem ključnog problema programa GOO-a koji ulazi u zagrebačke škole. Kako kaže, on nije usmjeren na razvoj kritičkog mišljenja, nego na razvoj “dobrog” građanina koji pomaže, tj. humanitarca. Slično onome što se dosad moglo vidjeti u programima i edukacijama Agencije i gospođe Lončarić Jelačić.

“Ona je zadužena za Agencijine edukacije o GOO-u i cijeli koncept građanina kojeg ona zastupa zalaže se za koncept dobrog, poslušnog i pristojnog građanina koji pomaže, a ne za onog koji propituje, koji ima alate za mijenjati stvari u svojoj okolini i predlagati promjene”, kaže. Ključ bi, zaključuje Bačić, trebao biti upravo u stvaranju aktivnih građana koji kritički promišljaju.