Stručnjaci objašnjavaju kako je moguće da HDZ samo vrati ukradeni novac i plati kaznu, bez da snosi ikakve druge posljedice
Osuđeni političari ne smiju na izbore, a kažnjene firme ne smiju na natječaje
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), kao pravna osoba, pravomoćno je osuđena jer je svoje izborne crne fondove nezakonito napunila s 14,6 milijuna kuna izvučenih iz javnih firmi. Sve je organizirao tadašnji premijer i predsjednik stranke Ivo Sanader uz pomoć stranačkog rizničara Mladena Barišića i blagajnice Branke Pavošević. Novac je, utvrđeno je pravomoćnom presudom, izvlačen preko sumnjivih poslova Fimi medije po kojoj je cijela afera dobila naziv.
No, osim što je osuđen HDZ neće snositi nikakve druge pravne posljedice. Neće im primjerice biti zabranjeno djelovanje, ni isticanje kandidata na izborima… Ništa.
Zašto drugi snose posljedice presuda?
S druge strane, pojedinci kojima se izrekne pravomoćna presuda sa zatvorskom kaznom dužom od šest mjeseci više se ne mogu kandidirati na izborima. Stoji to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakon o lokalnim izborima
I pravne osobe – veće tvrtke ili privatne firme – u slučaju da ih prema Zakonu odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela proglase odgovornima snose određene posljedice – pored same kazne. Tako se, primjerice, ne mogu javljati na natječaje za javne nabave, a nekima sud može zabraniti i rad u određenom periodu.
Sve se to, međutim, ne odnosi na političke stranke. Dakle, iako je HDZ prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela kažnjen novčanom kaznom od tri i pol milijuna kuna, te mora vratiti 14,6 milijuna kuna nezakonite dobiti, s političkim radom stranka može uredno nastaviti.
Zašto su političke stranke zaštićene?
Kako je uopće moguće da sada pravomoćno osuđena stranka vodi Hrvatsku pitali smo Aleksandar Maršavelskog, docenta s Katedre za kazneno pravo Pravog fakulteta u Zagrebu.
“Položaj političkih stranaka definiran je Člankom 6. Ustava RH. Ako neka stranka djeluje protuustavno pokreće se postupak pred Ustavnim sudom. U okviru tog postupka stranci se može izreći zabrana djelovanja. No, to nije moguće učiniti niti u postupku pred županijskim niti pred Vrhovnim sudom RH gdje se vode kazneni postupci protiv stranke”, kaže nam docent Maršavelski.
Objašnjava zatim da Zakon o odgovornosti pravnih osoba izričito kaže da se političke stranke ne mogu ukinuti, niti im se može izreći zabrana obavljanja djelatnosti.
Hrvatska se ugledala na Francusku
“Političke stranke mogu dobiti novčanu kaznu ali ne i zabranu djelovanja jer bi im se u protivnom ograničila ustavnopravna uloga, a to je da predstavljaju građane na izborima. Takvo zakonsko rješenje smo preuzeli iz francuskog zakonodavstva gdje se smatra da bi ukidanje političke stranke dovelo do narušavanja demokratskog poretka države”, pojašnjava Maršavelski koji je uvjeren da bi Ustavni sud, kada bi bilo donijeto rješenje prema kojem bi se Zakonom politička stranka mogla zabraniti, to ukinuo odnosno proglasio neustavnim.
Maršavelski podsjeća da Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Hrvatska ima od 2004. godine. Po njegovom mišljenju dobro je što su iznimke koje se odnose na političke stranke spomenute u tom Zakonu, jer bi se u protivnom moglo pokušati tumačiti da se na njih taj zakon uopće ne odnosi. “Iznimka koja je navedena u Zakonu zapravo dokazuje da se on odnosi na političke stranke”, ističe docent s Pravnog fakulteta u Zagrebu i zaključuje da je takvo zakonsko rješenje u skladu s Ustavom.
Ova presuda već je velika stvar
Izvanredni profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular kaže kako je mogućnost procesuiranja političkih stranaka relativno recentna, odnosno nije postojala oduvijek u hrvatskom pravnom sustavu.
“Sama činjenica da je HDZ optužen pa i osuđen temeljem tog novog instituta predstavlja postignuće. Naime, procesuiranje političkih stranaka i u drugim europskim državama iznimno je rijeko”, rekao nam je Čular podsjećajući na sudski proces koji je vođen protiv španjolske Narodne stranke.
Ta je stranka, provjerili smo u javno dostupnim podacima, proglašena krivom za ilegalno financiranje te joj je izrečena novčana kazna od 245.492 eura. Čelni ljudi odgovorni za šurovanje s tvrtkama dobili su desetke godina zatvora, a Luis Barcenas, blagajnik stranke između 2008. i 2009., i dodatnih 44 milijuna eura novčane kazne. Pored ove španjolske osuđene su još dvije političke strane u Baltičkim zemljama, kažu nam oba stručnjaka, dodajući kako se od zemlje do zemlje razlikuje ima li uopće zakonske mogućnosti procesuiranja političke stranke.
Plenković se ipak morao ispričati?
“S obzirom na stanje našeg pravnog sustava po mom je mišljenju pozitivno već to da je usvojena uopće mogućnost da politička stranka kao pravna osoba bude odgovorna, a ne samo odgovorna osoba. Bi li trebalo ići dalje i uvesti mogućnost kažnjavanja zabranom rada ili ograničavanjem nekih političkih prava poput sudjelovanja na izborima ostaje za raspravu.
Ovo što se dogodilo HDZ-u događa se vrlo rijetko. Osobno me žalosti reakcija premijera kada pokušava reći da to nema veze sa sadašnjim vodstvom i strankom dok istovremeno odlazi slaviti u razne lokalne sredine osnutak HDZ-a prije 30 godina. Poziva se na Tuđmana i na osnivanje HDZ-a a istovremeno odlučno radi granicu prema današnjem vodstvu dok ipak priznaje presudu. Problematično je što ne preuzima odgovornost.
Kad slaviš 30. godišnjicu osnutka trebao bi priznati da je u pitanju ista pravna osoba kojoj si ti sada na čelu. Građani neke stvari vide i znaju”, zaključuje Goran Čular.