Stručnjaci polemiziraju na Telegramu. Vanđelić: 'Zemlje poput naše nemaju koristi od eura'; Šonje: 'To nam je ključna šansa'
Velimir Šonje je za, Damir Vanđelić protiv uvođenja eura. Za Telegram objašnjavaju svoje stavove
Hrvatska bi s početkom sljedeće godine trebala uvesti euro. Ulazimo u pripremnu fazu uvođenja pa je već odabran i izgled kovanice. Određeni su već i neki datumi, tako znamo da 5. rujna kreće dvojno iskazivanja cijena – u kunama i eurima – koje će trajati još godinu dana nakon uvođenja, kako bi se građani što lakše navikli na novu valutu.
No još uvijek postoje podjele oko toga je li ulazak u eurozonu za hrvatsku ekonomiju dobar ili loš potez. Jesmo li spremni za to i hoće li efekti biti pozitivni ili negativni? Šira javnost uglavnom strahuje od povećanja cijena, ali postoji skepsa o odabiru tajminga uvođenja eura i kod dijela ljudi koji sasvim sigurno dobro razumiju ekonomiju i biznis. S druge strane, dio javnosti, ali i ekonomskih analitičara uvjeren je da će uvođenje eura imati višestruke koristi za hrvatsku ekonomiju.
Vanđelić: ‘Još nije vrijeme za euro’
Svoje argumente o toj temi iznijeli su nam ekonomski analitičar Velimir Šonje, koji je i autor knjige “Euro u Hrvatskoj: za i protiv” i Damir Vanđelić, čovjek koji je godinama bio na menadžerskim pozicijama u više velikih kompanija.
Vanđelić smatra da Hrvatska treba uvesti euro, ali da sada za to nije trenutak. Pritom se poziva na mišljenje američkog makroekonomista i nobelovca Josepha Stiglitza, koji tvrdi da su potencijalni benefiti uvođenja eura mnogo manji od potencijalnih troškova. Naime, Stiglitz smatra da euro zemlji oduzima važne instrumente u prilagođavanju ekonomije na šokove – mogućnost promjene tečaja i monetarnu politiku.
‘Zemlje s nižom produktivnošću nisu imale koristi’
Vanđelić smatra da zemlje s nižom produktivnošću nisu imale koristi od eura. “Kako je uvođenje eura utjecalo na BDP po stanovniku u zemljama koje su ga uvele prije 20 godina može se vidjeti u studiji njemačkog instituta CEP – negativno na zemlje koje nemaju izuzetno produktivne ekonomije. Dakle, uvođenje eura dodatno će smanjiti mogućnost prosperiteta Hrvatske”, kaže Vanđelić.
“Hrvatska ekonomija nije pripremljena da izvuče ikakvu korist iz uvođenja eura, a odmah će nas pogoditi troškovi uvođenja poput prikazivanja cijena u više valuta, povećanja cijena uslijed zaokruživanja i psihologije određivanja cijena, kao što se i dogodilo u svim drugim zemljama”, upozorava Vanđelić.
Šonje: ‘Euro nije uzrok problema’
S druge strane, Šonje kaže da su sve države koje su uvodile euro nakon 2007. godine, a pritom misli na Sloveniju, Slovačku, Cipar, Maltu i tri baltičke države, imale nižu produktivnost od prosjeka EU u trenutku pristupanja europodručju i nakon toga su bilježile značajan rast produktivnosti.
“Euro im nije naštetio nego im je, naprotiv, pomogao na razne načine. To je dovelo do toga da je podrška euru u tim zemljama danas na izuzetno visokoj razini. Zanimljivo je da je ta podrška visoka i u Italiji i Grčkoj koje su stare članice EU i europodručja, ali uistinu imaju problem s dugoročnom stagnacijom produktivnosti. Očito je da poduzetnici i građani u tim zemljama shvaćaju kako euro nije uzrok problema nego uzroke treba tražiti drugdje – u slabostima njihovih prenapuhanih državnih sektora i nerazmjernim visinama poreznog opterećenja, korupciji i sličnim strukturnim čimbenicima”, pojašnjava Šonje.
‘Već smo sada visoko eurizirana zemlja’
Hrvatska je zapravo već sada visoko eurizirana zemlja. Glavnina štednje koju građani drže u bankama upravo je u eurima. Također, kada se razgovara o cijenama stanova ili automobila – bilo koje veće investicije – redovno se njihova vrijednost iskazuje u eurima.
I glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, poput Njemačke, Italije ili Slovenije prihvatili su euro, a iz tih zemalja nam stiže i najveći broj turista. Neki smatraju da će ulaskom u eurozonu doći i do pada kamata.
“Istina je da smo eurizirani, no i dalje je tečajna politika u našim rukama i iz tih manevarskih sposobnosti, ako se dobro koriste, bi trebale izaći određene koristi. A sama konverzija eura nije prepreka niti naplati niti izvozu. A priče da će kamatne stope konvergirati onima u Austriji i Sloveniji jednostavno nisu točne jer je ulaganje u Hrvatsku vezano uz veće razine troška kapitala i rizika naplate koji proizlaze iz konteksta koji imamo – prvenstveno loše pravosuđe i korupcija”, odgovara Vanđelić.
‘Netko nije radio svoj posao u monetarnoj politici’
Ipak, Hrvatska do sada nije koristila mogućnost utjecaja na tečaj kako bi pokušala potaknuti izvoz. On je uvijek bio vrlo stabilan u odnosu na euro, pa je pitanje bi li se što promijenilo mi u budućnosti, da kojim slučajem ipak zadržimo kunu.
“To je kao da kažete da Hrvatska ne koristi sustave za gašenje požara pa nam ne trebaju. Netko nije radio svoj posao u monetarnoj politici i tu je naglasak na – politika. Slovenci su od početka imali monetarnu politiku koja je bila orijentirana izvozu, a mi smo favorizirali uvoz i doveli se do toga da nitko ni češnjak ne proizvodi iako nam je radna snaga i zemljište jeftino.
No, to se može promijeniti tako da u HNB uđu ljudi koji ne misle na svoje buduće karijere u Europskoj investicijskoj banci, Europskoj banci za obnovu i razvoj itd. I ne plaše se političara nego govore iz pozicije struke i posla za koji su plaćeni”, kaže Vanđelić.
‘Izvoznici s razlogom podržavaju uvođenje eura’
Šonje, s druge strane, podsjeća da je i Udruga izvoznika još davno podržala uvođenje eura, te navodi na koje bi im sve načine mogao koristiti ulazak u eurozonu. “I sami izvoznici dobro znaju koliko euro može olakšati poslovanje i investicije kroz: smanjenje troškova zaštite od fluktuacije vrijednosti valuta; smanjenje troškova konverzije valuta i međunarodnih transakcija; povećanu predvidivost odnosa cijena i smanjenje ostalih rizika”, kaže Šonje.
Kaže i da su studije i poslovna iskustva davno pokazali da su mogućnosti za stvaranje koristi od deprecijacije tečaja u malom i otvorenom gospodarstvu, poput hrvatskog, ne samo limitirane već stvaraju troškove veće od koristi u vidu poskupljenja energenata, uvezenih inputa, novih tehnologija, i financiranja.
“Upravo sada vidimo da zemlje na istoku EU koje nisu uvele euro trenutno bilježe za nekoliko postotnih bodova veće kamatne stope od zemalja koje su uvele euro, pa i Hrvatske, pri čemu se ta razlika kamatnih stopa povećala upravo proteklih mjeseci otkako je nestabilnost narasla. Desetogodišnji prinos je u Češkoj prešao 4%, u Mađarskoj i Poljskoj je oko 6%, dok se u Hrvatskoj kreće oko 3%. U Hrvatskoj su očekivanja pristupanja europodručju već ugrađena u visinu kamatnih stopa, te bi odustajanje od uvođenja eura u “pet do dvanaest” nepotrebno izazvalo financijska kolebanja i uvećalo rizike”, pojašnjava Šonje.
Euro nije zamjena za reforme
Često se kao jedna od prednosti uvođenja eura spominje mogućnost smanjenja kamatnih stopa. Skeptici smatraju da na visinu kamatnih stopa veći utjecaj imaju drugi faktori, poput pravne nesigurnosti i sličnog.
“Uvijek ističem da nitko ne može znati gdje će biti kamatne stope za dvije, tri godine jer to je jako teško prognozirati. No, možemo reći da će kamatne stope u slučaju pristupanja europodručju biti znatno niže no što bi iznosile da eura ne bude. Euro nije univerzalni lijek za sve, što znači da će na apsolutnu visinu kamatnih stopa u Hrvatskoj i dalje utjecati strukturne slabosti poput pravne nesigurnosti.
Taj dio rizika sustava nastavit ćemo svi skupa plaćati dok se ne pojavi vlada koja će institucije dovesti u red. Euro nije zamjena za reforme. Euro je tek, s jedne strane, jastuk koji omogućava meko prizemljenje u slučaju krize i, s druge strane, prilika koju možemo iskoristiti ili propustiti. O nama sve ovisi. Gledajte na to ovako: euro je voćka na niskoj grani koju sada možemo ubrati bez prevelikog napora, ali i nakon toga se treba napregnuti i popeti na drvo ako se želimo najesti”, zaključuje Šonje.