Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Uživo na Telegramu
Koronavirus
Ažurirano prije 14 minuta
Slučajevi
767.260 (+106.554)
U Hrvatskoj 790 slučaja
Oporavci
156.870 (+17.455)
U Hrvatskoj 67 oporavka
Preminulih
36.952 (+6.300)
U Hrvatskoj 6 smrti
20.03.
30.03.
128
206
254
315
382
442
495
586
657
790

Stručnjaci tvrde da će cijena goriva još dugo padati. No, to nimalo ne koči proizvodnju

Problematično je pak što potražnja ide u potpuno drugom smjeru, praktički se iz dana u dan smanjuje

ZADNJA IZMJENA: ožu 19, 2020
Foto: Unsplash
Što se upravo događa s koronavirusom:

Najnovijem drastičnom pojeftinjenu cijena benzina i dizel goriva u Hrvatskoj, kao i u svijetu, tvrde stručnjaci, ni izdaleka nije kraj. Amin Nasser, izvršni direktor Aramca, najveće svjetske naftne kompanije, izjavio je kako će Saudijska Arabija, ma koliko cijena nafte dalje padala, nastaviti povećavati proizvodnju. Nasser je dodao da se Aramco, državni naftni gigant koji dnevno proizvodi 12,3 milijuna barela nafte, osjeća vrlo udobno i pri cijeni nafte od samo 30 dolara po barelu.

I Rusija koja je duboko upletena u naftni rat, pohvalila se da može duže od Rijada izdržati tako niske cijene, pa i ona najavljuje povećanje izvoza nafte u travnju i svibnju. A to će sigurno izazvati dodatni pad cijena nafte. No, povećanom proizvodnjom, nadaju se Moskva i Rijad, nadoknadit će gubitke zbog niskih cijena nafte. Saudijska Arabija planira baciti na tržište tijekom travnja dodatnih 300.000 barela dnevno te je obznanila da će bez problema izdržati proizvodnju od 12 milijuna barela dnevno kroz cijelu ovu godinu.

Problem je samo što potražnja ide u potpuno drugom smjeru: ona se praktički iz dana u dan smanjuje. Menadžeri naftnih fondova i investicijski bankari očekuju da će potražnja za naftom pretrpjeti najveći godišnji pad zabilježen ikada, da će pasti za više od 2,65 milijuna barela dnevno, pad kakav nije zabilježen od 1980. godini.

Procjenjuje se da će potražnja pasti za 10 milijuna barela dnevno

Pierre Andurand, predsjednik naftnog fonda Andurand Capital Management, procijenio je da će potražnja za naftom uskoro pasti za još 10 milijuna barela dnevno. A takvo smanjenje potražnje bez presedana je povijesti naftne industrije. Trafigura, svjetski trgovački naftni gigant, predviđa da bi potražnja mogla pasti još i više. Bjoernar Tonhaugen, glavni analitičar tvrtke Rystad Energy smatra kako bi se u ožujku i travnju moglo dogoditi ono što još svijet nije vidio: daljnje smanjenje potrošnje nafte te nastavak kolapsa njenih cijena.

A to bi moglo dovesti i do obustave rada mnogih naftnih tvrtki i proizvodnih pogona. I analitičari Goldman Sachsa slažu se da će cijena naftne dodatno pasti, dok je investicijska banka WTI objavila: “Ne vjerujemo da smo na dnu.” Stoga ne čudi što mnogi stručnjaci ne isključuju, ako se taj negativni trend ne zaustavi, da će barel nafte uskoro pasti na do nedavno nezamislivo niskih 10 dolara.

WTTC kaže da će biti 50 milijuna otkaza u sektoru turizma

Pad potražnje za naftom uzrokovala je ponajprije pandemija koronavirusa. Svjetska putnička i turistička organizacija, The World Travel and Tourism Council, WTTC, objavila je kako će se širom svijeta u tim industrijama, koje su se prve našle na izravnom udaru, izgubiti više od 50 milijuna radnih mjesta. Samo u SAD očekuje se gubici u turističkoj branši od 24 milijarde dolara, dok će se oni u Kini kretati između 30 i 50 milijardi dolara.

Zrakoplovne kompanije u svijetu tijekom travnja smanjit će broj letova za više od za 75 posto, pa kad se tomu pribroje već nastale štete, onda će ukupni gubici iznositi više od 120 milijardi dolara. Zbog toga će tridesetak velikih zrakoplovnih tvrtki vrlo skoro završiti u bankrotu, dok će druge morati otpustiti stotine tisuća zaposlenika. To su udarci koje niti jedna kompanija na svijetu neće moći preživjeti bez pomoći svojih vlada.

Rijadu rat s cijenama nafte do sada nije uspio

U takvoj situaciji izazivanje rata cijenama koje su priredile Rusija i Saudijska Arabija zaista je teško objasniti. Pogotovo što način na koji je Saudijska Arabija odlučila ući u rat cijenama s Rusijom podsjeća na sličan takav pokušaj između 2014. i 2016. godine. Tada je Saudijska Arabija niskim cijenama pokušala uništiti američku industriju koja proizvodi naftu iz škriljevca. No, tada je za nju cijela ta operacija završila u potpunoj katastrofi.

Saudijski šeici tada su zaključili kako američki proizvođači škriljavca ne mogu proizvoditi naftu po cijeni manjoj od oko 70 dolara po barelu. Kako je tada Rijad imao rekordno visoke devizne rezerve od čak 737 milijardi dolara, smatrao je da će bez problema pokriti očekivani proračunski deficit do kojeg je došlo zbog pada cijena nafte. Saudijci su 2014. priznali kako imaju dva jasna cilja u ostvarivanju svoje strategije prekomjerne proizvodnje i rušenja cijena nafte.

Htjeli su uništiti američku proizvodnju nafte iz škriljavca

Prva od njih bila je uništavanje ili barem usporavanje napretka u američkoj proizvodnji nafte iz škriljavca, a druga je pritisak na ostale članice OPEC-a da se discipliniraju te da opskrbljuju svjetsko tržište onim količinama nafte koje će odrediti Rijad. U samo nekoliko mjeseci Saudijci su shvatili da su napravili strašnu stratešku pogrešku u podcjenjivanju sposobnosti američkog naftnog sektora da se reorganizira.

Naime, proizvođači nafte iz škriljevca, zahvaljujući brzom napretku tehnologije, vrlo brzo su se prilagodili novim okolnostima pa su počeli ostvarivati zaradu čak i pri cijeni nafte od 35 do 37 dolara po barelu. Istodobno Saudijska Arabija je 2015. umjesto proračunskog viška, ostvarila deficit od 98 milijardi dolara, a uz put je još morala potrošiti najmanje 250 milijardi dolara deviznih rezervi.

Od tada Rijad stalno bilježi proračunski deficit, a ove godine ga je također predvidio premda je računao da će prosječna cijena nafte iznositi 84 dolara po barelu. Zbog toga mnogi predviđaju da će Saudijska Arabija, bude li i dalje inzistirala na dosadašnjoj samoubilačkoj politici, u roku od dvije ili tri godine završiti u bankrotu.

SAD i Rusija mogu dulje izdržati od Saudijaca

Svjetski financijski eksperti procjenjuju da SAD i Rusija, ako će se cijena barela okretati oko 40 dolara, mogu puno duže izdržati od Saudijaca. Primjerice, pad cijena nafte donosi u SAD-u, uz gubitke, i značajne ekonomske i političke koristi. Procjenjuje se da svaki pad cijene nafte od 10 dolara po barelu dovodi do pada cijena litre benzina između 25 i 30 centi. A benzin jeftiniji samo za 1 cent ostavlja u džepovima američkih građana više od milijarde dolara godišnje.

Način ponašanja SAD-a u najnovijoj naftnoj krizi bitno će odrediti predsjednički izbori koji se trebaju održati krajem godine. Od Prvog svjetskog rata 11 američkih predsjednika koji su bili reizabrani, pobijedili su jer američka ekonomija nije bila u recesiji najmanje 24 mjeseci prije izbora. Međutim, samo je jednom od sedmorice predsjednika koji su ušli u kampanju dok je vladala recesija, uspjelo pobijediti. Bio je to Calvin Coolidge 1924. godine. Stoga je sasvim izvjesno da će sadašnji američki predsjednik Donald Trump učiniti sve kako bi spriječio recesiju, premda je ona, po svemu sudeći, neizbježna.

Proizvođači škriljavca najavili rekorde proizvodnje

Prema podacima analitičara tvrtke Rystad 16 najvećih američkih kompanija za proizvodnju nafte iz škriljavca, za plaćanje priprema i vađenje nafte iz novih bušotina, trebaju cijenu nafte od oko 35 dolara po barelu. No, u tu cijenu nisu uračunati troškovi servisiranja dugova, dividendi i niz drugih korporativnih troškova. Stoga je njima cijena od oko 45 dolara po barelu neophodna. Zbog toga Goldman Sachs predviđa da će ukupna vrijednost američke industrije iz škriljavca pasti za 30 posto te da bi proizvodnja mogla pasti za 1 milijun barela dnevno tijekom slijedećih 12 mjeseci.

Suprotno tim prognozama američki proizvođači nafte iz škriljavca iznenadili su najavom da će tijekom travnja proizvesti rekordne količine nafte. Prema Upravi za energetske informacije (EIA) proizvodnja nafte dostići će novi maksimum od 9.075 milijuna barela dnevno, što je povećanje za 180.000 barela na dan. Takav naoko samoubilački potez objašnjavaju nastojanjem da sačuvaju svoje udjele na tržištu. Svjesni su, naime, ako se povuku s nekog tržišta, da će ih odmah zamijeniti Rusi ili Saudijci.

Američka vlada kupuje strateške zalihe nafte

Zbog toga je američki predsjednik Donald Trump odmah odlučio da američke Strateške rezerve nafte hitno kupe oko 77 milijuna barela nafte pružajući tako neophodnu potporu lokalnoj naftnoj industriji. Prema Bloombergovim izračunima američka vlada će za 77 milijuna barela sirove nafte platiti proizvođačima oko 2,4 milijarde dolara.

S obzirom na to da je i ruski ministar energetike Aleksandar Novak izjavio kako sadašnja cijena nafte ne predstavlja nikakav problem za njegovu zemlju te da će Rusija izdržati koliko treba, zbog tako tvrdoglavog stajališta dva najveća svjetska proizvođača nafte, sve upućuje da će cijene još više padati. Tri su glavna razloga za tako nepomirljiva stajališta. Rusija i Saudijska Arabija žele zaustaviti ili barem usporiti rast američkih proizvođača nafte iz škriljevca, nastoje se izboriti za što veći udio na svjetskom tržištu te žele pokazati tko je glavni u kreiranju cijena nafte u svijetu.

Kina je u cijeloj priči dobitnik

Uz gubitnike, u najnovijem naftom ratu ima i dobitnika. Najveći je Kina koja je godišnje uvozi oko 380 milijuna tona nafte i za to plaća oko 250 milijardi dolara. S obzirom na to da su se cijene nafte prepolovile to bi značilo da bi Kina mogla, ako se te cijene održe, zaštedjeti više od 125 milijardi dolara. Što bi u sadašnjoj situaciji za njen državni proračun mogao biti spas. Dobitnici su i velike svjetske brodarske kompanije koje posjeduju tankere koji mogu prevoziti više od 2 milijuna barela nafte.

S obzirom na goleme količine nafte koje se pojavljuju na tržištu, cijene iznajmljivanja supertankere skočile su za više od 10 puta. Dnevna cijena najma super tankera kretala se do sada oko 30.000 dolara da bi krajem prošlog tjedna narasla na 200.000 pa i do 300.000 dolara dnevno. Unatoč trenutnoj velikoj potražnji za supertankerima, analitičari ne vjeruju da će se te visoke stope održati zbog pada potražnje.

Uskoro promjene na čelu Saudijske Arabije?

Sve upućuje da će se i Rusija, koja striktno provodi glavnu vanjskopolitičku strategiju predsjednika Vladimira Putina, “stvoriti kaos, a zatim ponuditi ruska rješenja”, iz cijele situacije izvući kao dobitnik. Osim što može proizvesti nafte koliko želi, i kad je cijena barela nafte 30 dolara ona još uvijek zarađuje. Naftni rat pokrenut je i zbog političkih taština Moskve i Rijada, ali i zbog toga što trenutni de facto vladar Saudijske Arabije – prestolonasljednik Muhamed bin Salman, ili skraćeno MbS, želi učvrstiti vlast i poziciju.

Naime, budući da se zdravstveno stanje 84-godišnjeg kralja Salmana sve više pogoršava, uskoro ga bi MbS mogao zamijeniti. Zbog toga je dao uhitio dio svojih visokopozicioniranih protivnika, među kojima su i princ Ahmed bin Abdulaziz, mlađi brat kralja Salmana, i princ Muhamed bin Nayef, kraljev nećak i bivši prijestolonasljednik. Nadajući se da bi mu ta uhićenja te pobjeda u ratu cijena mogla ojačati poziciju unutar vladajuće nomenklature, princ Muhamed krenuo je u avanturu koja bi ga, smatraju mnogi, mogla skupo stajati.

Mladen Pleše
Novinar
532 članka Više o autoru
Više s weba