Nekad je nužno odabrati stranu

Stručnjaci za sigurnost objašnjavaju zašto je Škorin plan da ukine ljetovanje u državnim vilama tek obični populizam

Ljetovanje u privatnom aranžmanu ne bi značajno smanjilo troškove, a boravak u hotelima dodatno komplicira njihovu zaštitu

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro najavio je kako će u slučaju pobjede na izborima prekinuti praksu ljetovanja u državnim rezidencijama. Tamo, naime, državnici mogu dobiti povoljnije cijene, a Škoro smatra da si i predsjednik Vlade i predsjednik RH mogu priuštiti trošak ljetovanja gdje god požele. Nekoliko sigurnosnih stručnjaka ustvrdilo je kako odlazak u privatni smještaj ili hotel komplicira boravak dužnosnika kao štićene osobe, a bivši predsjednik RH Ivo Josipović izjavio je kako čak i poskupljuje cijelu zaštitu dužnosnika dok su na odmoru.

Je li, dakle, najava predsjedničkog kandidata Škore samo obični populizam ili ima tu i neke konkretne računice?

Koga se sve na odmoru mora čuvati?

Razgovarali smo za početak s ljudima koji imaju izravno iskustvo u organizaciji zaštite državnih dužnosnika te su nam precizno opisali o čemu se sve mora voditi računa ukoliko predsjednik ili premijer odlaze na ljetovanje ili zimovanje u neki privatni smještaj ili hotel, umjesto u državnu rezidenciju.

Prije svega valja ovdje reći tko sve spada u štićene osobe prema uredbi koju je vlada Andreja Plenkovića izmijenila u jesen 2016. godine.

Od tada u prvu kategoriju štićenih osoba spadaju predsjednica RH, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda, te predsjednik Vrhovnog suda. Za razliku od drugih, štićene osobe prve kategorije ne mogu izabrati žele li zaštitu ili ne. Prava na zaštitu mogu se iz ove kategorije odreći tek šefovi Ustavnog i Vrhovnog suda.

Nije tu kraj dužnosnicima koje štiti policija

U drugu kategoriju, osim ministara unutarnjih, vanjskih i europskih poslova i obrane, spadaju glavni državni odvjetnik, mandatar za sastav Vlade, kandidati za predsjednika u drugom izbornom krugu te novoizabrani predsjednik od dana službene objave rezultata predsjedničkih izbora do dana stupanja na dužnost.

Najslabije mjere zaštite imaju predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, glavni ravnatelj policije, ravnatelj Uskoka, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga te ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija.

A koje sve rezidencije oni mogu koristiti?

Prema odluci Vlade iz prosinca 2014. na popisu rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske su zgrada Visoka u Zagrebu, objekti na otočju Brijuni: Vila Brijunka, Bijela vila, Vila Jadranka, otok Vanga (Krasnica), otok Galija, Kaštel i Vila Kovač na Hvaru. Njih mogu koristiti predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda, predsjednik Vrhovnog suda i glavni državni odvjetnik. Oni pak tamo mogu ugostiti i strane dužnosnike.

Uredba omogućuje korištenje rezidencijalnih objekata i s ciljem promicanja kulturnih, gospodarskih i drugih interesa Republike Hrvatske, a sve odluke o njima donosi predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske kojem se dostavljaju i zahtjevi.

Kada dužnosnici tamo odsjedaju s njima dolazi i njihova policijska pratnja koju imaju ovisno u koju kategoriju štićenih osoba spadaju. Sugovornici Telegrama navode kako u većini tih objekata postoji i poseban smještaj za policijsku pratnju. Zato se njima tamo smještaj ne plaća, već dobivaju samo dnevnice.

U sigurnosnu procjenu uključena je i SOA

Kada, međutim, dužnosnik odsjeda u hotelu ili privatnom smještaju, za policijske službenike koji ga štite mora se pronaći i platiti poseban smještaj.

“Trošak smještaja policijskih službenika pada na teret proračunskih sredstava Ministarstva unutarnjih poslova”, potvrđuju naši sugovornici.

“Međutim, prije samog dolaska štićene osobe u hotel ili apartman potrebno je provjeriti cijelu tu lokaciju, samo hotel, kao i goste u njemu. Za to su uglavnom zaduženi pripadnici Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) koji svojim metodama izrađuju sigurnosnu procjenu smještaja. Analiziraju, dakle, kakve su mogućnosti ulaska, te eventualnog brzog izlaska u slučaju potrebe. Mora biti utvrđeno i nekoliko pravaca kretanja unutar objekta, odnosno načina na koji se objekt može napustiti. Provjerava se i osoblje hotela”, nabrajaju naši sugovornici.

Što smo doznali iz gafa Cvitanovih policajaca?

Iako se zapravo radi o standardnim sigurnosnim procedurama, u slučaju kada dužnosnik na godišnji odmor ide u državnu rezidenciju njih gotovo i nije potrebno provoditi budući da je ionako riječ o štićenom objektu koji je u vlasništvu države.

U državnim rezidencijama smještaj za policijsku pratnju opremljen je i kasama za oružje, tvrde naši sugovornici, pa je onda, nemoguće da se dogodi situacija kakva je nedavno zabilježena u Zatonu gdje je policajcima koji štite Dinka Cvitana ukradeno službeno oružje

Iako je bivši glavni državni odvjetnik, Cvitan zbog sigurnosne procjene od ljeta 2016. ima 24-satnu zaštitu. Policijski službenici koji ga čuvaju pripadnici su Uprave za posebne poslove sigurnosti MUP-a i idu s Cvitanom kud god je potrebno. Cvitan, međutim, nema pravo na boravak u državnoj rezidenciji.

Prije par dana dok su policajci otišli u trgovinu iz apartmana u kojem su bili smješteni ukradeni su im službeni pištolji. Još nije službeno potvrđeno jesu li u apartmanu imali sef u koji prema standardnoj proceduri oružje moraju odlagati kada ga ne nose. Zbog te krađe policajci su suspendirani, iako je oružje, kao i lopov, naknadno pronađeno.

Ima tu još detalja o kojima se mora voditi računa

Još jedan detalj na koji sugovornici Telegrama skreću pozornost je i dugo oružje što ga policijski službenici, koji čuvaju visoke državne dužnosnike, imaju u službenim vozilima. To oružje također ne smije niti u jednom trenutku ostati bez nadzora. Zato se jedan policijski službenik cijelo vrijeme mora nalaziti uz vozilo ili u njemu, što, opet dodatno, usložnjava čuvanje dužnosnika.

Ipak, da bi se na Škorinu izjavu o dokidanju prakse korištenja državnih rezidencija moglo gledati kao na čisti populizam, proizlazi iz činjenice da cijela ova procedura mora biti provedena i kada čelni ljudi hrvatske države odlaze na zimovanje u neku od skijaških destinacija. U konačnici, u pitanju su jedno ljetovanje i jedno zimovanje.

Drugim riječima, troškovi za boravak predsjednice ili premijera ili nekog od ministara u nekoj od državnih vila neće se značajno smanjiti, niti će se u slučaju da odu na godišnji odmor nešto posebno povećati.