Nekad je nužno odabrati stranu

Stručnjak za Telegram: izgledno je da će, prema planu Vlade, poduzetnici ubuduće dobivati manje EU novca

Koliko novca država planira za privatni sektor, hoće li im konkurirati državne tvrtke i mogu li računati na potpore ili zajmove?

Početkom ove godine, poduzetnike je zaprepastila vijest iz Vlade. Njihovi izračuni pokazivali su da Vlada namjerava gro novca iz EU plana za oporavak potrošiti na državne projekte, a privatnom sektoru ostaviti samo mrvice. Javne polemike i žive rasprave iza zatvorenih vrata trajale su mjesecima.

Je li Bruxelles naložio Vladi koliko će europskih milijardi uložiti u javni sektor, a koliko namijeniti privatnom? Koliko će točno poduzetnicima biti na raspolaganju? Hoće li dobiti bespovratne potpore ili povoljne kredite i jamstva? Hoće li novac na kraju propasti jer ga Vlada usmjerava u javne projekte koji, kako znamo iz iskustva, često imaju problem s realizacijom i rokovima?

Novac iz ‘običnih’ fondova

Diskusije o tome kako će država uložiti 6,3 milijarde eura za oporavak u međuvremenu su završene. Sada se otvara sasvim novo, ali vrlo slično pitanje: kako će država uložiti dodatne milijarde koje su Hrvatskoj na raspolaganju iz ‘običnog’ EU proračuna do kraja ovog desetljeća? Iz onoga što je, pojednostavljeno, u Hrvatskoj poznato kao EU fondovi.

Vladini dokumenti koji će precizno odgovoriti na ova pitanja još se finaliziraju. Prvi nacrti poslani su u Bruxelles tijekom ljeta i sada se o njima razgovara s Europskom komisijom.

No, iz neslužbenih razgovora s nekoliko sugovornika, jasno je što muči one koji se bave projektima usko vezanim uz privatni sektor: hoće li poduzetnicima na raspolaganju biti manje novca nego u zadnjem EU proračunu i hoće li naglasak biti na zajmovima i jamstvima, koji nisu bespovratni, umjesto na izravnim potporama koje ne treba vraćati?

Koliko ide poduzetnicima

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, koje je zaduženo za kohezijske fondove, uvjeravaju da je Vlada vodila računa o poduzetnicima. “Predviđena sredstva koja će u novom financijskom razdoblju iz kohezijskih fondova biti namijenjena poduzetnicima iznose preko 13 milijardi kuna, a većina njih će biti putem bespovratnih sredstava”, odgovorili su na naš upit.

Konkretno, njihova računica glasi: od 6,6 milijardi eura, koliko će do kraja desetljeća Hrvatskoj biti na raspolaganju u programima kojima upravlja Ministarstvo, poduzetništvu će biti najmijenjeno 13 milijardi kuna, odnosno oko 1,7 milijardi eura. Velika većina tog iznosa, tvrde, bit će bespovratna.

Kada se, pak, zbroje sva sredstva – uz spomenute kohezijske fondove, još i sredstva za poljoprivredu te novac za oporavak – u resoru ministrice Nataše Tramišak procjenjuju da su “potencijalna ulaganja u poduzetništvo” 35 milijardi kuna.

Potpore, krediti, jamstva

Financijski instrumenti, dodaju, predviđeni su tamo gdje se očekuje “da će projekt generirati profit”. Ako će, dakle, projekt stvarati zaradu, izglednije je da će iz EU fondova moći računati na povoljan zajam ili jamstvo, a ne na bespovratnu potporu.

No, tvrde u Ministarstvu, kad su u pitanju kohezijski fondovi, na financijske instrumente trebalo bi ići tek 6,1 posto iznosa. Moguće je, međutim, da se omjer izravnih potpora i financijskih instrumenata još promijeniti budući da se o detaljima, kako smo spomenuli, još uvijek pregovara s Europskom komisijom.

Iz Ministarstva tvrde i da ta vrsta financiranja na razini EU postaje sve važnija. I jedan od naših sugovornika ističe da Europa sve više gura povoljne kredite, garancije i slično, a izravne potpore “samo tamo gdje se investicija u protivnom ne bi niti dogodila”. No, iz dostupnih nacrta Vladinih dokumenata, dodaje, još uvijek nije jasno kakav će biti omjer bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata.

Velikima samo zajmovi?

Pitanje je, međutim, kakve će biti stvarne prilike za tvrtke, upozorava dobro upućena osoba te izdvaja nekoliko bitnih problema. Iznos načelno namijenjen poduzetništvu je, prema njegovim izračunima i usporedbama, manji nego u prethodnom EU proračunu. Nadalje, mogućnosti za velika poduzeća, smatra, mogle bi biti još i dodatno smanjene.

“Jasno je da njima ne treba ista pozicija kao malim i srednjim tvrtkama, ali primjerice, u području istraživanja i razvoja velike tvrtke daju zamašnjak, a kako je sada planirano, moći će aplicirati samo za financijske instrumente”, pojašnjava koji su potencijalni problemi u Vladinim planovima.

Državne vs. privatne tvrtke

Dodatno, ključno je pitanje i tko će sve konkurirati za ‘poduzetnička’ sredstva namijenjena digitalnoj i zelenoj tranziciji – hoće li to biti samo privatni sektor ili i javne tvrtke. Prema procjenama našeg sugovornika, moći će ih koristiti i tvrtke poput HEP-a. “Tako da nije jasno koji dio zaista ide privatnom sektoru i tvrtkama na tržištu, a koji državnim tvrtkama”, zaključuje.

Iz Bruxellesa su, kako su nam potvrdili u resornom Ministarstvu, stigli komentari na nacrt Vladinih dokumenata. Stoga će se detalji još brusiti i mijenjati. Već sad je, međutim, prilično jasno da bi planovi Banskih dvora za ulaganje europskih milijardi mogli izazvati novu rundu javnih polemika i žustrih rasprava.