TELEGRAM ANALIZA: Najveći sudski procesi mogli bi početi ispočetka i zatim otići u zastaru
Kako bi odlazak sudaca na Visoki kazneni sud mogao utjecati na procese protiv Sanadera, Glavaša...
Ukupno 27 sudaca kandidiralo se za 15 sudačkih mjesta na Visokom kaznenom sudu koji bi s radom trebao započeti 1. siječnja iduće godine. Ta vijest zanimljiva je zato što će Hrvatska po prvi puta dobiti ovu vrstu žalbenog suda, a razgovori s kandidatima kreću već ovaj tjedan.
Međutim, neka imena kandidata, sudaca Županijskog suda u Zagrebu, sugeriraju da bi pojedini važni procesi, koji se godinama vode, mogli krenuti iznova. Naime, u slučaju njihova prelaska na Visoki kazneni sud procesi koje vode trebali bi biti prekinuti te bi zatim, zbog promjene suca koji predsjeda sudskim vijećem, morali krenuti iznova. Zakon o kaznenom postupku naprosto propisuje da sudski postupak u slučaju promjene suca – bilo predsjednika bilo člana vijeća mora započeti iznova.
Najveći problemi tu bi mogli nastati u nekoliko najeksponiranijih postupaka. Recimo, u postupku protiv Ive Sanadera i suokrivljenih u aferi Fimi media, kojeg vodi sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Irena Kvaternik. Zatim u procesu protiv Branimira Glavaša i njegovih suoptuženika za ratne zločine u Osijeku 1991., kojeg na Županijskom sudu u Zagrebu vodi sutkinja Tanja Pavelin, te jednom od najznačajnijih procesa koji bi trebao dokazati spregu politike i mafije, s optužbama za trgovinu povjerljivim informacijama iz tajnih istraga. On se nalazi pred vijećem Županijskog suda u Zagrebu sa sucem Tomislavom Jurišom na čelu. Dakle, ovo troje sudaca nalaze se na list kandidata za Visoki kazneni sud i natječu se za napredovanje u karijeri.
U kojim slučajevima suđenje mora krenuti iznova?
Ako spomenuti suci budu izabrani, ovi njihovi predmeti bit će dodijeljeni novim sucima, te će oni, s obzirom da se radi o opsežnim spisima, morati uzeti neko vrijeme da se pripreme za nastavak. Formalno će suđenja morati krenuti ispočetka. To ponekad znači samo da novo sudsko vijeće pročita sve ranije provedene dokaze, ako se s time slože optužba i obrana. No, ako bilo koja strana inzistira na ponovnom stvarnom provođenju dokaza, postoji šansa da svi svjedoci budu iznova saslušavani, kao i vještaci.
Tu se bilo koja od strana u postupku može pozivati na tzv. načelo neposrednosti, a to znači da žele sudskom vijeću stvarno prezentirati sve dokaze, a ne ih samo, kao što se ponekad događa, formalno provesti. Drugim riječima, bilo obrana bilo optužba mogu tražiti da novo sudsko vijeće doista uživo čuje iskaz nekog važnog svjedoka, iako bi ono moglo i pročitati svjedočenje koje je ranije dao.
O optužbama protiv Glavaša ispitano 120 svjedoka
Tako bi odlazak sutkinje Tanje Pavelin na Visoki kazneni sud mogao značiti ponovni početak suđenja Branimiru Glavašu. Primjerice samo na prvom suđenju koje je trajalo od listopada 2007. do travnja 2009. ispitano je 120 svjedoka, te bi se moglo dogoditi sa svi oni budu iznova pozivani na sud.
Sada je u tijeku drugi postupak protiv Glavaša koji je već dobrano odmakao od 2017. kada je, nakon što je Ustavni sud srušio pravomoćnu presudu, suđenje krenulo iznova. Tu ne prijeti zastara budući da je u pitanju ratni zločin.
Spis u aferi Fimi medija ima 60 tisuća stranica
I ponovni proces u aferi Fimi medija već je stigao gotovo do kraja. Još preostaje iznošenje obrana okrivljenika, ukoliko zbog zdravstvenog stanja bivšeg premijera Ive Sanadera glavna rasprava uskoro bude nastavljena. Ako pak sutkinja Irena Kvaternik ne uspije privesti proces do kraja i izreći presudu, a ode na Visoki kazneni sud sve kreće iznova.
Sama optužnica u slučaju Fimi media ima oko 500 stranica, a cijeli sudski spis više od 60.000 stranica. U njemu je gotovo 14.000 raznoraznih dokumenata, od računa, bankovnih izvadaka i otpremnica do naloga za plaćanje kojima USKOK dokazuje sumnje da su od 2003. do 2009. iz javnih tvrtki preko Fimi medije izvlačeni novci za crne fondove HDZ-a. Prvo suđenje počelo je 2012., dok je ponovljeni postupak, nakon odluke Vrhovnog suda RH, krenuo još 2016. godine.
Za kazneno djelo pripadnosti zločinačkoj grupi koju je predvodio Sanader za njegove suoptuženike uskoro bi mogla nastupiti i zastara.
Uhićeni 2012., a suđenje još nije ni započelo
Sudac Županijskog suda u Zagrebu Tomislav Juriša, također je među kandidatima za Visoki kazneni sud, a vodi također jedan od složenijih sudskih procesa – onaj protiv okrivljenih za trgovinu povjerljivim informacijama iz tajnih istraga.
Taj postupak razvlači se od 2012. kada je skupina na čelu s Vladom Rajićem uhićena. Pripremno ročište bilo je zakazano još za lipanj 2016., no glavna rasprava zapravo još nije ni započela. Okrivljenici koji u ovom slučaju evidentno opstruiraju sudski postupak mogli bi čak, ako se promjeni predsjednik sudskog vijeća ponovno krenuti sa svim mogućim otezanjima, te iskoristiti situaciju da imaju novog suca kojeg sada žele uvjeriti u sve ono što im kod suca Juriše nije prošlo.