Nekad je nužno odabrati stranu

Bivša šefica Ustavnog suda nezakonito si je potpisala 4 plaće. Obrazloženje Visokog upravnog suda vrijedi pročitati

'Začuđuje pravna akrobatika kojom Omejec pokušava dokazati ispravnost svoje teze'

08.03.2018., Zagreb - Prof. dr. sc. Jasna Omejec, profesorica na Pravnom fakultetu.
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec nije smjela, nakon odlaska sa Ustavnog suda, primati naknadu u visini svoje dužnosničke plaće, koju je uz to sama sebi dodijelila i potpisala, presudio je Visoki upravni sud, a prenosi Jutarnji.

Ovom presudom postala je pravomoćnom odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, donesena prije dvije godine, za mandata Dalije Orešković. U odluci Povjerenstva stoji kako Jasna Omejec, kojoj je mandat sutkinje i predsjednice Ustavnog suda istekao 6. lipnja 2016., nije imala pravo šest mjeseci primati naknadu u visini pune plaće koju je imala kao predsjednica Ustavnog suda jer je imala ugovor o povratku na svoje ranije radno mjesto na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Primila četiri plaće viška

Pravo na šest mjeseci pune dužnosničke plaće plus šest mjeseci polovice te plaće imaju samo oni dužnosnici kojima nakon isteka mandata nije zajamčen povratak na prijašnje radno mjesto. Omejec je imala pravo na naknadu u visini dužnosničke plaće najdulje dva mjeseca nakon odlaska s Ustavnog suda, odnosno najkasnije do 7. kolovoza 2016., dok se ne riješe tehničke pojedinosti oko njezina povratka na staro radno mjesto na fakultetu. Četiri plaće koje je primila od 7. kolovoza do 1. prosinca 2016., primila je nezakonito.

Ovom pravomoćnom presudom propao je i posljednji pokušaj bivše šefice Ustavnog suda da poništi odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Presudu su donijeli članovi vijeća, Boris Marković kao predsjednik te sutkinje Mirjana Juričić i Blanša Turić kao članice. Inače, u rujnu 2017. godine, kada je Povjerenstvo donijelo oluku o Omejec, više je nisu mogli novčano kazniti jer je prošlo više od godinu dana otkako je odstupila s mjesta predsjednice Ustavnog suda, odnosno prestala je biti državna dužnosnica.

Optužila povjerenstvo za ‘grabež ovlasti’

Omejec se silno trudila poništiti odluku Povjerenstva pa je tako najprije prvostupanjskom Upravnom sudu u Zagrebu uputila 30 stranica tužbe protiv odluke Povjerenstva u kojoj je to tijelo optužila za “naopako” tumačenje zakona i “grabež ovlasti”. Nakon što su joj oni odbili tužbu napisala je opsežnu žalbu Visokom upravnom sudu u kojoj je ustvrdila da se prvostupanjski sud ogriješio i o materijalno i o procesno pravo te da se nije očitovao o sedam prigovora iz njezine tužbe.

Visoki je upravni sud, pak, na nedavnoj sjednici odbio njezinu žalbu i podsjetio ju da su državnim dužnosnicima nakon isteka dužnosti zakonom priznata dva posebna prava – povratak na ranije radno mjesto ili pravo da šest mjeseci, ako ne rade, primaju punu dužnosničku plaću i šest sljedećih polovicu plaće. Dodali su da dužnosnici mogu izabrati između te dvije opcije, a ne koristiti obje.

“Začuđuje pravna akrobatika kojom tužiteljica (Omejec, op. a.) pokušava dokazati ispravnost svoje teze o pravu na kumuliranje prava, odnosno na pravo na plaću 6 plus 6 i pravo na povratak na posao kod bivšeg poslodavca”, piše u presudi. U presudi je istaknuto kako Omejec opravdavajući svoje postupanje, pravnoj normi daje značenje koje joj zakonodavac nije namijenio, a koje odgovara njoj samoj, što ni u teoriji ni u pravnoj praksi nije priznata metoda tumačenja pravne norme.

Sama si je zadnji dan potpisala odluku

Sud se osvrnuo i na optužbu za “grabež ovlasti” koji je Omejec uputila na račun Povjerenstva te je podsjetio da si je ona sama posljednjeg dana mandata, 6. lipnja, potpisala rješenje kojim si je odobrila pravo na šest mjeseci pune dužnosničke plaće. U vezi s tim je Visoki upravni sud napisao:

“U ostvarivanju ustavnog načela zakonitosti građanima je dozvoljeno sve ono što nije zakonom zabranjeno, ali državnim tijelima je dopušteno samo ono što je zakonom izričito propisano. U tom kontekstu niti jednim zakonom u Republici Hrvatskoj nije propisano da čelnik tijela/ dužnosnik sam sebi priznaje neko pravo i to u roku od par sati od podnesenog zahtjeva. Osim toga osnovno načelo dobrog pravosuđa nalaže da nitko ne može biti sudac u vlastitoj stvari (nemo iudex in causa sua)”.

Sud je u odluci naglasio kako to što je Omejec napravila možda nije nezakonito, ali je u najmanju ruku neetično. Utvrđeno je i da Jasna Omejec u lipnju 2016., kad joj je istjecao mandat na Ustavnom sudu, nije od Pravnog fakulteta u Zagrebu zatražila da se vrati na posao u roku od mjesec dana kako joj je pisalo u ugovoru. Suprotno ugovoru tražila je da se vrati u roku od šest mjeseci što joj je tadašnja dekanica Pravnog fakulteta Dubravka Hrabar i odobrila. Na ovu presudu nema prava žalbe, ali Omejec može podnijeti još jednu tužbu, ovog puta Ustavnom sudu