Sud očekivano odbio sve prigovore koje su Horvat, Tolušić i ostali imali na USKOK-ovu optužnicu

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbilo je prijedlog obrane da se iz spisa izdvoje nezakoniti dokazi koje je USKOK priložio u procesu protiv trojice bivših ministara Darka Horvata, Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića, te bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića. Tereti ih se za nezakonitu dodjelu potpora, te pogodovanje kod zapošljavanja.

Telegram je već uoči ročišta detaljno analizirao na koji je način Darko Horvat odlučio srušiti optužbe, no to mu, kao ni ostalim okrivljenicima za sada nije prošlo. Doduše, obrana ima pravo žalbe na odluku optužnog vijeća. Nakon što Visoki kazneni sud odluči o tim žalbama, postupak će biti nastavljen.

Na što su sve ministri imali prigovore?

”Bilo je više osnova u prigovorima protiv optužnice koje su se još ranije javljali u drugim predmetima, ali ni ranije nisu usvojeni. Među ostalima tu je prigovor da obrana nije bila pozivana na ispitivanje svjedoka, da tužitelj nije ovlašten i slično”, rekao je nakon višesatne sjednice optužnog vijeća zamjenik ravnateljice USKOK-a Vedran Libl.

Optužnicom koju je USKOK podigao krajem listopada prošle godine, uz ministre i potpredsjednika Vlade obuhvaćen je još i županjski gradonačelnik Damir Juzbašić, dok se troje okrivljenika – nekadašnja Horvatova pomoćnica Ana Mandac, Katica Mišković i Velimir Žunac, iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU ranije već nagodilo priznavši krivnju za muljanje s potporama.

Nobilo: Nema dokaza protiv Miloševića

Miloševićev branitelj Anto Nobilo rekao je da ne postoji niti jedan dokaz da je njegov branjenik poticao na počinjenje kaznenog djela i dodao da će se o tome raspravljati na idućoj sjednici optužnog vijeća. Optužno vijeće, u konačnici, optužnicu može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu.

Braniteljica Darka Horvata, odvjetnica Višnja Drenški Lasan precizirala je kako su branitelji zatražili izdvajanje svih dokaza za koje smatraju da su prikupljeni nezakonito, a ne kojima tužiteljstvo temelji optužnicu.

”Radi se o različitim tipovima dokaza koji su prema stavu obrane nezakoniti”, kazala je najavivši žalbu na odluku optužnog vijeća.

Jedna istraga otvorila drugu

Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio u istražnom zatvoru, USKOK tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suokrivljenika nezakonito dodijelio bespovratnih 2,6 milijuna kuna.

Iz tog je slučaja proizašla i istraga protiv bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Aladrovića kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Proširenjem istrage je uz Aladrovića bio osumnjičen i Juzbašić, gradonačelnik Županje i bivši HDZ-ovac, sada nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Juzbašića optužnica tereti da je preko Mandac tražio od Aladrovića da pogoduje pri zapošljavanju u HZMO-u, što je Aladrović i učinio dostavivši kandidatkinji zadatke koji će biti postavljeni na testiranju.

Pomoćnica uvalila bivšeg šefa

Nakon pokretanja istrage Horvat je uhićen kao prvi ministar na dužnosti. Aladrović i Milošević su neko vrijeme ostali na ministarskim funkcijama što je bio prvi slučaj da su pod istragom dvojica vladinih članova, a razriješeni su krajem travnja prošle godine.

Horvat je uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, u USKOK-u ispričala da su se sporni poticaji dodjeljivani “po babi i stričevima”. Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.

Početkom listopada Mandac je u aferi Vjetroelektrane sporazumno osuđena na 10 mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od tri godine, nakon što je priznala krivnju za namještanje potpora prijateljima bivše državne tajnice i kninske gradonačelnice Josipe Rimac.