Sud pojasnio što čeka uhićenu prijateljicu Pussy Riota: 'Sve bi moglo završiti na Vrhovnom sudu'
Tvrde da je tumač za ruski jezik bio prisutan cijelo vrijeme, a da je branitelja isprva odbila
Nakon što se jučer o uhićenju i zatvorskom tretmanu u slučaju aktivistice i prijateljice skupine Pussy Riot Aisoltan Nijazove oglasilo Ministarstvo pravosuđa, demantirajući navode da su joj prekršena temeljna ljudska prava, o njenom pritvaranju i daljnjem postupku sad se oglasio i Županijski sud u Zagrebu.
Sud je naveo kako je Nijazova uhićena 30. svibnja na temelju međunarodne tjeralice (crvene tjeralice) zbog kaznenog djela pronevjere zbog kojeg za nju žele provesti kazneni postupak u Turkmenistanu.
Imala prevoditelja, branitelja odbila
Demantirali su informaciju da nije imala prevoditelja jer je on, kako navode, bio prisutan od uhićenja. Također demantiraju da joj je uskraćen branitelj. Štoviše, tvrde da su joj branitelja ponudili prije ispitivanja te da ga je odbila “navodeći da joj isti nije potreban”. Potom je, provedeno ispitivanje za koje, dodaju, nije obvezan branitelj.
“Imenovana je ispitana pred sucem istrage te joj je predočeno radi čega je uhićena na temelju međunarodne tjeralice i zbog čega se traži njeno izručenje, te je ista izjavila da se protivi izručenju državi Turkmenistan iz razloga jer je u Ruskoj Federaciji protiv nje vođen kazneni postupak zbog istog kaznenog djela u kojem je proglašena krivom, osuđena na 6 godina zatvora, a 2016. godine je puštena na slobodu. 2017. godine joj je u Ruskoj Federaciji izdana putovnica koju je predočila hrvatskoj policiji i sucu istrage, u kojoj se nalazi njemačka viza izdana 2019. godine s rokom važenja do 2024. godine”, opisuju sa Suda.
Što sad čeka sud?
Ističu kako je sudac istrage na temelju “zakonskih razloga” potom donio rješenje o pritvoru koji može trajati do 40 dana. Nakon toga je Nijazovoj ponovno ponuđen branitelj kojeg je potom sama odabrala. Pojasnili su i daljnji tijek postupka.
“U nastavku postupka država Turkmenistan, kao država moliteljica, dužna je dostaviti zamolbu za izručenje s relevantnim podacima potrebnim za odluku o izručenju. Ukoliko država moliteljica podnese zamolbu za izručenje, izvanraspravno vijeće ovog suda nadležno je donijeti odluku o izručenju, odnosno donijeti rješenje da se zamolba za izručenje odbija ili donijeti rješenje kojim se odobrava izručenje”, naveli su te dodali kako se na odluku potom može žaliti u roku tri dana, a da onda konačan pravorijek ima Vrhovni sud.