Četiri moguća scenarija na Mamićevom izricanju presude
Mamiću prijeti kazna zatvora do 10 godina
Sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku na čelu sa sucem Darkom Krušlinom danas u podne trebalo bi izreći presudu Zdravku Mamiću i suoptuženima za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama preko pozajmica Mamićevom bratu Zoranu te sumnjivih aneksa ugovora o transferima Luke Modrića i Dejana Lovrena. Ove malverzacije koje se Mamićima, Damiru Vrbanoviću te porezniku Milanu Pernaru stavljaju na teret datiraju od 2009. do 2012. godine, a prema optužnici njima je i državni proračun oštećen za 12,2 milijuna kuna.
Iako svi očekuju da će danas proces biti okončan, nije isključeno da sudsko vijeće odluči preotvoriti raspravu te provesti još neke dokaze. Analizirali smo moguće scenarije prema dosadašnjoj sudskoj praksi.
1. Evo kakva je sudska praksa u sličnim procesima
Ukoliko bude proglašen krivim Zdravko Mamić mogao bi biti kažnjen zatvorom u trajanju između jedne i 10 godina. Mamićevo ime spominje se u dvije točke optužnice, za svako to djelo propisana je zatvorska kazna do 10 godina. Tako barem propisuje Kazneni zakon Republike Hrvatske za zloporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, za što je Mamić i optužen. Međutim, sudovi u Hrvatskoj za ovo kazneno djelo do sada su mahom izricali kazne niže od pet godina zatvora – uglavnom se kreću između jedne i tri godine zatvora.
Iako Dinamo nije postavio imovinsko-pravni zahtjev prema Mamiću, odnosno tvrdi da njegovim postupcima nije oštećen, sudsko vijeće morat će kod odmjeravanja visine sankcije u obzir uzeti iznos od 116 milijuna kuna, kao i štetu što je nastala za državni proračun, u iznosu od 12,2 milijuna kuna.
Dakle, s obzirom na sve do sada viđeno na hrvatskim sudovim, Zdravko Mamić ne bi trebao dobiti kaznu veću od pet godina zatvora. U sudačkim krugovima ta relativno blaga kaznena politika u sankcioniranju gospodarskih malverzacija već je primijećena, no do sada se nije promijenila. Ukoliko ipak bude, suprotno dosadašnjoj sudskoj praksi, osuđen na više od pet godina zatvora, Mamiću će automatski biti određen i istražni zatvor.
2. Ako povjeruje Zdravku Mamiću, sud će ga osloboditi
Prema drugom mogućem scenariju sudsko vijeće može, kao što to očekuje i sam Zdravko Mamić, izreći oslobađajuću presudu u ovom slučaju i zaključiti kako poslovni odnosi Mamića s Dinamovim igračima te podjela novca od transfera doista ne predstavljaju kršenje zakona. Takva presuda mogla bi biti izrečena pod uvjetom da sudsko vijeće prihvati Mamićeva obrazloženja da je aneksima ugovora s Modrićem i Lovrenom doista samo želio postići da se porezi na iznose obeštećenja uplaćuju u Hrvatskoj.
3. Hoće li osječkom sudskom vijeću trebati još dokaza?
Sudsko vijeće moglo bi danas i preotvoriti glavnu raspravu odnosno ponovno provesti neke dokaze. Ni to nije scenarij nepoznat u hrvatskoj sudskoj praksi, pogotovo u složenim gospodarskim slučajevima u kojima je nužno analizirati brojne propise koji vrijede za pojedine poslovne poteze.
Dopuna dokaznog postupka viđa se i u slučajevima kada sudsko vijeće nije posve sigurno u nalaz financijskog vještaka koji je analizirao moguću štetu ili kad nije precizno iskazana imovinsko-pravna korist koju su okrivljeni stekli na nezakonit način.
Sjetimo se samo slučaja bivšeg premijera Ive Sanadera u slučaju Planinska, kada je na samom kraju procesa sudsko vijeće odlučilo provesti dodatne dokaze upravo kako bi se utvrdila visina malverzacija navedenih u optužnici.
4. U nekim slučajevima sudsko vijeće može odabrati i blaže kazneno djelo, ali…
Iako sudsko vijeće ima i mogućnost prekvalificirati kazneno djelo koje je okrivljenima stavljeno na teret te ih eventualno proglasiti krivima za neko blaže kršenje zakona, u Mamićevom slučaju to će se teško dogoditi.
Primjera radi, ukoliko je netko optužen za ubojstvo, a u konačnici se utvrdi da je ono počinjeno na mah, ili da se pak radi o usmrćenju jer je žrtva prije nego što je napadnuta dovela počinitelja do razdraženog stanja, sudsko vijeće može ublažiti optužbu. Sudsko vijeće može posegnuti samo za nekim blažim kaznenim djelom iz istog poglavlja Kaznenog zakona. Slično je i npr. u slučaju krađe i teške krađe.
No, ovdje, sama zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju spada u kaznena djela protiv gospodarstva i obuhvaća prilično širok spektar nezakonitih poslovnih poteza. Prije nekoliko godina Kazneni zakon izmijenjen je upravo kako bi se tom vrstom zloporabe zamijenilo nekoliko drugih, sličnih kaznenih djela. U dijelu zakona koji sankcionira gospodarska kaznena djela, jednostavno nema alternative ovome što je Mamiću i ostalima stavljeno na teret.