Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sudac Kolakušić vodi prilično neobičnu izbornu kampanju. Sjeli smo s njim da pokušamo doznati što mu je na umu

Mladen Pleše razgovarao je sa sucem Trgovačkog suda u Zagrebu koji se kandidira na izborima za EU parlament

ZADNJA IZMJENA: svi 17, 2019
Foto: Bojan-Haron Markicevic

Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, 50, po načinu na koji vodi predizbornu kampanju pomalo nalikuje novoizabranom predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskiju te nedavno izabranoj predsjednici Slovačke Suzani Čaputovoj. Stoga nas je na početku razgovora zanimalo misli li on doista da može napraviti iznenađenje te izazvati preokret bar sličan onima kakve su postigli Zelenskij u Ukrajini te Čaputova u Slovačkoj kojima je, kao i njemu, borba protiv korupcije bila glavna predizborna retorika?

KOLAKUŠIĆ: Za veliki broj građana to neće biti iznenađenje, već ispunjenje realnih očekivanja. Jedini istinski dvosmjerni komunikacijski medij su današnje društvene mreže, a posljednje istraživanje popularnosti na društvenoj mreži Facebook koju koristi 1,5 milijuna punoljetnih građana Hrvatske pokazalo je da građani reagiraju na moje poruke 8 puta više nego na poruke premijera ili 26 puta više nego na poruke šefa oporbe. Tablice s rezultatima istraživanja koje svatko može detaljno provjeriti i usporediti objavljene su na webu Građani za Mislava.

TELEGRAM: Iz kojih izvora financirate kampanju i koliko će vas ona stajati?

KOLAKUŠIĆ: Isključivo osobnim sredstvima. S obzirom na to da su vladajući netom prije ovih izbora izmijenili Zakon o financiranju izborne promidžbe kojim se na sramotan način pogoduje strankama koje se financiraju direktno iz državnog proračuna na račun građana, a iznimno otežava financiranje nezavisnim kandidatima, odlučio sam da neću primati nikakve donacije te da ću ovu kampanju samostalno financirati. Ne planiram koristiti oglašavanje na televiziji, radiju, tiskovinama te ostalim klasičnim medijima. Google i Facebook su znatno smanjili dosege plaćenih oglasa, pa se ni tu ne ukazuje potreba za nekom velikom potrošnjom.

Tako da će od prvotno planiranog budžeta u iznosu do 200.000 kuna veći dio ostati nepotrošen. Kako svoje kampanje financira stranka na vlasti? Osim onih 40 milijuna direktno uzetih građanima iz proračuna, Goran Marić, ministar državne imovine, otkrio je i onaj skriveni dio. Tvrtke u državnom vlasništvu platile su više od 500 milijuna kuna vlasnicima pojedinih medija za oglašavanje, a gdje su još ministarstva i lokalna samouprava. Samo je HEP za oglašavanje potrošio 150 milijuna kuna. Teško mi je zamisliti opravdanje tog troška takvog državnog monopolista u bilo kojoj drugoj državi Europske unije.

TELEGRAM: Kako ste došli brojke od čak 7.113 predmeta koje je navodno predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu Nino Radić na sumnjiv način dodijelio “podobnim” sucima? Na kojim dokazima temeljite kaznenu prijavu protiv Nine Radića?

KOLAKUŠIĆ: Kaznena prijava i tablice sa svim predmetima na Trgovačkom sudu u Zagrebu iz 2017., 2018. i početka 2019. te o načinu njihove dodjele, javno su objavljene na stranicama Udruge Antikorupcija. Svaki građanin može provjeriti je li bilo utjecaja na način dodjele njegovog predmeta. Kaznena prijava je podnesena zbog postojanja osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela iz članaka 291. i 295. Kaznenog zakona, odnosno sumnje da je kao odgovorna osoba predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu iskoristio svoj položaj ili ovlast odnosno da je iskorištavanjem svog službenog utjecaja posredovao da se obavi službena radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena radnja koja bi se morala obaviti.

Jedno je od temeljnih prava građana određeno Ustavom da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama te o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Podloga korupcije u pravosuđu je „ručna“ dodjela predmeta u rad sucima, odnosno utjecaj na to kojem će sucu biti dodijeljen pojedini predmet u rad. Svih 7.113 predmeta dodijeljeno je u rad na način: Tip dodjele – Automatska dodjela s iznimkom, Tip iznimke – Odabir jednog rješavatelja. Nužno je naglasiti da svaki sudac ima uvid u način dodjele predmeta na sudu u kojem radi u sustavu ICMS.

TELEGRAM: Zar zaista vjerujete da bi vaša prijava mogla biti prihvaćena?

KOLAKUŠIĆ: Prije nego postanem ministar pravosuđa i policije?

TELEGRAM: Naravno, pa izbori su za više od godinu dana…

KOLAKUŠIĆ: Ne, ali to će se uskoro promijeniti. Dijelu građana možda nije poznata zakonska obveza prijavljivanja kaznenih djela za koje su saznali na bilo koji način te da onaj koji ga ne prijavi sam čini kazneno djelo za koje je propisana kazna do tri godine zatvora. Kada bih vjerovao da sustav funkcionira, zadržao bih svoju itekako udobnu sudačku fotelju i Ustavom zagarantiranih barem 7 milijuna kuna prihoda. Ne bih sve uložio i riskirao da preokrenem smjer koji vodi hrvatsko društvo u sigurnu ekonomsku propast.

TELEGRAM: Upravo ste ponovili da želite biti istodobno ministar pravosuđa i policije. Mnogi su tu vašu izjavu protumačili kao namjeru da obnovite totalitarni sustav u kojem biste bili neprikosnoveni vladar.

KOLAKUŠIĆ: Razina nepoznavanja temeljnih odrednica društveno političkog uređenja modernih demokracija od strane pojedinih „političkih komentatora“ je zastrašujuća. Dovesti ujedinjenje ministarstva pravosuđa i policije u svezu s diktaturom i govoriti da se radi o spajanju nespojivih grana vlasti ukazuje na težak stupanj opće neinformiranosti. Radi se o pojmovima koji su poznati svakom pučkoškolcu, a i svatko se može upoznati s njima na internetu. Naime, ministarstvo policije je dio izvršne vlasti isto kao i ministarstvo pravosuđa.

Sudsku vlast u hrvatskoj obnašaju sudovi, a ne ministarstva. No, da im bude još lakše shvatiti o čemu se radi, najlakše je dati primjer nespojivosti i miješanja različitih grana vlasti. Kada bih istovremeno bio ministar pravosuđa i predsjednik Vrhovnog suda tada bi se radilo o nedopuštenom spajanju dviju grana vlasti. Nadalje, hrvatska ima 30 ministarstva od kojih se neka nazivaju ministarstvima, a neka središnjim državnim uredima da bi se prikrio njihov stvarni broj. Sada se postavlja pitanje kakvi su to diktatori u drugim državama Europske unije koji imaju samo 10 ministarstva. Odgovor se nameće sam po sebi, veliki, pa svaki njihov ministar uzurpira vlast iz nekoliko naših ministarstva.

Tko određuje ministre? Odgovor je ponovno prilično jednostavan – predsjednik vlade. Može li ministar bilo kojeg ministarstva provesti ikakvu reformu ako iza njega ne stoji 76 ruku koje će izglasati zakone koji su nužni za reforme? Ne može. Može li predsjednik vlade primati dvije plaće? Ne može. Može li predsjednik vlade biti i ministar u istoj vladi? Može. Na posljetku je potrebno prokazati uistinu „diktatorski nastrojene vlade“ u Europi koje imaju jedinstveno Ministarstvo pravosuđa i policije. Počinimo sa Švicarskom i njezinom ministricom Pravde i policije Karin Keller-Sutter, preko dalekog sjevera i Norveške pa sve do Nizozemske koja je „poznata“ po raznim oblicima ograničavanja slobode građana.

TELEGRAM: Jeste li trebali biti ministar pravosuđa u vladi Tomislava Karamarka?

KOLAKUŠIĆ: Dva tjedna prije izbora 2015. jedan moj poznanik novinar rekao mi je da me i HDZ i MOST vide kao ministra pravosuđa. Koliko je bilo istine u tome vidi se i iz činjenice da nikada nisam pozvan na razgovor ni s Karamarkom ni Božom Petrovom niti tadašnjim pretendentom za premijera Tihomirom Oreškovićem. S njima nisam nikada komunicirao.

TELEGRAM: Po pravosudnim krugovima šire se priče kako mnogi suci na sve moguće i nemoguće načine pokušavaju lobirati i pridobiti glasove šestero članova Državnog sudbenog vijeća kako bi osigurali promaknuće? Što uopće mislite o sadašnjem načinu izbora i napredovanja sudaca?

KOLAKUŠIĆ: Ako želimo imati pravedno i funkcionalno pravosuđe ovakav sastav i način odlučivanja DSV-a jedna je od prvih stvari koje moramo promijeniti. Izbor sudaca mora biti potpuno transparentan i logičan. Iako je zakonom izričito propisano da DSV mora izabrati suce temeljem ostvarenih bodova, za suce su izabrani kandidati koji su bili 50. i 70. na listi po broju ostvarenih bodova. I nikom ništa.

TELEGRAM: Kako je to moguće?

KOLAKUŠIĆ: Građani moraju biti svjesni da se ovaj nakaradni sustav ne može oporaviti ili promijeniti malo po malo, sektor po sektor. To postojeći sustav nikada neće dopustiti. Moguće je samo istovremeno kompletno rušenje ovog zagađenog sustava i podizanje novog na temeljima zdravog razuma i logike. Ništa nećete napraviti ako na kući koja je sagrađena na močvarnom zemljištu pokrpate rupe u zidovima. Ako se ne želite odseliti, onda ju morate srušiti i napraviti nove duboke temelje te sagraditi novu kuću u kojoj ćete moći s obitelji dugo i mirno živjeti.

TELEGRAM: Kako objašnjavate da su u medijima objavljeni transkripti telefonskih razgovora osumnjičenih u slučaju Glavaš koji razgovaraju o podmićivanju sudaca, a da se poslije toga ništa ne događa niti se pokreće istraga premda se vrlo lako moglo zaključiti o kojim je sucima riječ?

KOLAKUŠIĆ: Korupcija u Hrvatskoj je bezgranična i dok se ne riješimo tog karcinoma nemamo nikakvu šansu za oporavak društva. Istinske razmjere korupcije građani ne mogu ni pojmiti. Kada radite posao poput moga, količina informacija koju dobivate o korupciji u apsolutno svim područjima nešto je što bi se građanima činilo nemogućim. Teško bi im bilo prihvatiti činjenicu da pojedinci nanose štetu društvu u milijardama kuna radi sitnih osobnih interesa. Cijeli sustav počiva na korupciji i njemu je potpuno nebitno tko se nalazi na njegovom čelu, tko je premijer, tko je predsjednik suda, glavni državni odvjetnik, predsjednik uprave trgovačkog društva ili države. Sustav u sebe propušta isključivo samo one koji se u njega savršeno uklapaju, bilo zbog sklonosti korupciji ili pripadanja kategoriji onih koji ne vide, ne čuju i ne govore.

TELEGRAM: Zašto sudovi, DORH, Uskok, policija, porezni organi ne primjenjuju najjednostavniju metodu utvrđivanja korupcije i kriminala, a to je uspoređivanje vrijednosti imovine pojedinaca i njihovih obitelji s prihodima koje su ostvarili?

KOLAKUŠIĆ: Zato što istinski cilj nije borba protiv korupcije, nego zadržati postojeći sustav u kojem se najbolje snalaze oni najgori među nama. Oni kojima ništa nije sveto, kojima ništa ne znači narod, država i društvo u cjelini. Zanimaju ih isključivo trenutni osobni interesi, ne razmišljaju ni toliko daleko da promisle gdje će im i što djeca i unuci raditi za 10 ili 20 godina.

Da bi se mogle krasti milijarde kuna, nužno je kod građana stvoriti dojam da je dopušteno i poželjno krasti, da bi svi krali samo kada bi bili u prilici. Također, da ti se ništa neće dogoditi ako ukradeš više od milijun kuna. Kada se sve relativizira, onda i najveći lopovi postaju uvaženi građani s kojima se drugi građani slikaju.

TELEGRAM: Zašto u Hrvatskoj nije provedena takva borba protiv kriminala i korupcije kao u Rumunjskoj u kojoj je svojedobno procesuirano 1138 javnih osoba, među kojima su bili premijer, pet ministara, zastupnici u parlamentu, 90 gradonačelnika, 32 direktora javnih tvrtki, stotine državnih službenika, profesora, sudaca, liječnika…

KOLAKUŠIĆ: U Rumunjskoj je pretežito predsjednički sustav u kojem je za stupanje na snagu zakona potreban potpis predsjednika što mu daje istinske ovlasti za promjene za razliku od uloge fikusa predsjednika u Hrvatskoj koji mora potpisati svaki zakon, a onda kao i svaki građanin može podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona kojeg je potpisao. Tragikomedija. Rumunjski predsjednik Johanes bio je u poziciji da može osnovati Državnu antikorupcijsku agenciju s iznimno širokim ovlastima koja je odmah počela s uhićenjima od vrha politike prema dolje. Kada su građani uvidjeli da u Rumunjskoj ponovno vlada pravda, svi su se brzo posložili i počeli raditi s vjerom u bolju i svjetliju budućnost. Svaki pokušaj smjene ravnateljice te Agencije završavao je s barem 100.000 građana na ulici koji su joj pružali bezrezervnu podršku.

TELEGRAM: Većina građana smatra da je najveći problem našeg društva korupcija u pravosuđu, a do takvih rezultata došle su i razne međunarodne institucije. Istodobno, doneseno je tek nekoliko pravomoćnih presuda pa se po tome nikako ne bi moglo zaključiti da smo jedna od najkorumpiranijih država u EU?

KOLAKUŠIĆ: Kazneno djelo korupcije najteže je dokazati klasičnim sudskim postupcima, jer se u pravilu odvija između dvije osobe koje od toga obje imaju korist. Na meti korupcije najčešće je državni proračun odnosno imovina građana koja trenutno nema pravog zaštitnika. Za istinsku borbu protiv korupcije, između ostalog, nužno je kvalitetno regulirati položaj zviždača, što naravno u nas još uvijek nije slučaj.

TELEGRAM: Kako objašnjavate da vodeći ljudi hrvatskog pravosuđa ignoriraju takve informacije, da ne pokazuju nikakvu zabrinutost što su institucije kojima su na čelu na tako zlu glasu? Jedino se grčevito zalažu za sprečavanje objavljivanja podataka o imovini sudaca kako bi se utvrdilo je li ona u skladu s njihovim primanjima. Zar upravo to ne bi bio jedan od doprinosa borbi protiv korupcije

KOLAKUŠIĆ: Dok ne osnujemo državnu poreznu agenciju po uzoru na Američki IRS, ni jedna akcija protiv korupcije neće uspjeti. IRS je definiran kao državna agencija koja se bavi naplatom poreza od legalnih i ilegalnih djelatnosti. Vi morate dokazati od kuda vam novac, a ne obrnuto kao u kaznenim postupcima u kojima državno odvjetništvo mora dokazati da ste primili novac kao mito što je u većini slučajeva izuzetno teško. Sličnu ovlast kroz utvrđivanje poreza na dohodak već 20 godina ima i naša Porezna uprava, ali svjedočimo da rezultata nema. Ispitivanju porijekla imovine je nužnost našeg društva, mi napokon moramo dobiti odgovore na pitanje tko je svoj Mercedes zaradio, a tko ga je kupio našim novcem.

TELEGRAM: Koji su po vama najveći problemi pravosuđa: korupcija, uplitanje političara i raznih drugih moćnika u posao sudova, nesposobnost, nerad, opstrukcija, birokratiziranost ili sporost administracije?

KOLAKUŠIĆ: Sve nabrojeno, a i katastrofalni procesni zakoni koji omogućuju da postupci traju u nedogled. U Engleskoj postupak završava u prvom stupnju, a izjavljivanje žalbe se izuzetno rijetko dozvoljava. U Hrvatskoj pravomoćnost odluke gotovo da nema nikakav značaj. Tijekom prvostupanjskog postupka propisani su brojni pravni lijekovi, pa drugostupanjski postupak, pa revizija Vrhovnom sudu, pa tužba Ustavnom pa svaki od tih sudova može vraćati na ponovni postupak i tako unedogled ako imate dovoljno novaca. Ako nemate, isključe vam struju radi neplaćenih par stotina kuna, a onda vas i potjeraju iz kuće radi 20.000 kuna duga. Ako državljani neke druge države odluče uništiti svoje pravosuđe i osjećaj za pravdu kod građana, kod nas mogu pronaći isprobani recept.

TELEGRAM: S obzirom na prevladavajući dojam o korupciji, ne samo u pravosudnom sustavu, kao glavnom društvenom problemu, zašto u nas to nije glavna predizborna tema?

KOLAKUŠIĆ: Da bi najgori među nama mogli nesmetano vladati gotovo tri desetljeća nužno je u javnom prostoru forsirati bizarne teme poput afera “SMS” i “Špic papak”. Kada bismo imali normalni izborni zakon i kada bi svi morali prikupiti potpise za kandidaturu, zasigurno ne bi bilo više od 6 kandidacijskih lista umjesto ovog putujućeg izbornog cirkusa s više od 30 lista, a tada bi demokratske promjene bile na dohvat ruke i moglo bi se govoriti o bitnim temama.

TELEGRAM: Ako postignete dobar rezultat na izborima za EU parlament hoćete li se kandidirati na predsjedničkim i parlamentarnim izborima?

KOLAKUŠIĆ: Građani će već na ovim izborima odlučiti žele li da provedem reforme pravosuđa i policije, državne uprave i lokalne samouprave te ostale nužne reforme ili će svojim neizlaskom na izbore dati punu potporu sadašnjem sustavu vrijednosti. Povjerenje koje mi pruže na ovim izborima, morat će potvrditi i na predstojećim parlamentarnim izborima, a ja se obvezujem da ću u roku od 90 dana provesti sve potrebne reforme i to bez ikakvih zadrški ili bilo kakvog kompromisa prema bilo kome. Za sistemske promjene nužna je hrabrost i iznimno poznavanje sustava.

Tijekom 21 godine rada u pravosuđu itekako dobro sam upoznao sustave državne i lokalne samouprave, pravosuđa i policije, te zašto ti sustavi ne funkcioniraju i što je potrebno promijeniti da postanu servis građana. Na ovim izborima građani će odlučiti i tko bi napokon trebao zauvijek napustiti politiku, a takvih je iznimno puno na hrvatskoj političkoj sceni. Previše njih je s ukupnom podrškom birača od 0,5 do 0,9 posto. Dva desetljeća haračilo se našu imovinu i uništavalo osjećaj pravde i jednakosti kod građana. Nakon osvajanja zastupničkih mjesta u Europarlamentu kreće bitka za predsjednički mandat koji je iznimno važan iako predsjednik trenutno nema previše ovlasti, ali predstavlja nužnu kariku u ekonomskom i političkom oporavku Hrvatske.

TELEGRAM: Koja su vaša glavna ideološka i politička opredjeljenja?

KOLAKUŠIĆ: Kao i svaki čovjek imam vlastito mišljenje u svim temama, ali kao budući političar smatram da moja vlastita opredjeljenja nisu važna ni za jedno područje za koje planiram preuzeti osobnu odgovornost, a to su pravosuđe i unutarnja sigurnost. Ustavom je jasno propisano da vlast proizlazi i pripada narodu te da narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem putem referenduma.

Sukladno tome smatram da o svim pitanjima o čijem načinu rješavanja ovisi budućnost velikog broja građana po uzoru na Švicarsku, bilo to uvođenje Eura ili pomicanje granice za mirovinu, građani trebaju odlučivati neposredno putem referenduma. Uvođenjem elektronskog glasanja, izbori i referendumi će postati iznimno brzi, jednostavni i jeftini. Glavni razlog svakodnevnog promoviranja ideoloških podjela je staro načelo Divide et impera, odnosno podijeli i vladaj. Naši vladajući lukavo su se podijeli na kvazi lijevo i kvazi desno krilo. Takvom podjelom uspješno već tri desetljeća ostvaruju daleko veći broj glasova na izborima nego što ima građana koji uistinu vjeruju u njihovu ponudu i sustav vrijednosti.

Na prošlim izborima za Europski parlament, HDZ i partneri dobili su 10,1 posto glasova, što je zbog činjenice da 75 posto građana nije glasalo, postalo 54,5 posto, odnosno 6 mandata. Kako uspijevaju ostvariti tako visoki postotak neizlaznosti na izbore? Recept je jednostavan. Svaki dan jedna afera političara bez kraja i posljedica, što nužno dovodi građane do zaključka su svi političari isti i da se ništa ne može promijeniti. Ako ipak postoji otpor građana i oni osjete povećanu želju za izlaskom na izbore, vadi se teška artiljerija u obliku anketa o političkim preferencijama u kojima vladajući uvijek odlično stoje. Hrvatska je zemlja političkih anketa, više ih se provede u mjesec dana, nego u 10 godina u ostatku Europe.

Postavlja se pitanje da su rezultati anketa istiniti, kakva bi bila potreba za njihovim konstantnim objavljivanjem i ponavljanjem. Kada znate da je vani lijep dan sigurno nećete plaćati nekome da vam to potvrđuje svakih 10 minuta. Koja je njihova svrha? Da građani ne izađu na izbore, jer se tada jedan glasač vladajućih pretvara u Supermana i njegov se glas množi puta 2 do puta 6, a može i više ovisno o postotku onih koji ne glasaju. Nemojte biti ljuti na druge jer glasaju za svoje interese, preuzmite odgovornost za ono što vi smatrate ispravnim. Odvojite tih 15 minuta da ne morate sutra objašnjavati djeci što vam je taj dan bilo važnije od njihove budućnosti.

TELEGRAM: Pripadate li po svojim ideološkim opredjeljenjima ljevici, desnici ili političkom centru?

KOLAKUŠIĆ: Smatram da su takve podjele zastarjele i da nisu u duhu modernog vremena pa se ne mogu svrstati niti jednu od njih. Možda epicentar – Ideologija zdravog razuma? Stvarna podjela u hrvatskom društvu je na one koji tri desetljeća kradu i lažu uništavajući imovinu i budućnost cijele nacije i nas koji želimo normalno i dostojanstveno živjeti od svog rada u svojoj domovini.

TELEGRAM: Tko su vam politički uzori?

KOLAKUŠIĆ: Nemam ih.

TELEGRAM: Koji su vam glavni politički ciljevi?

KOLAKUŠIĆ: Uspostava pravne države, radikalan obračun s korupcijom, znatno jeftinija državna uprava i lokalna samouprava po principu troši koliko zarađuješ, potpuno transparentna javna nabava, ukidanje svih parafiskalnih nameta čime će se osloboditi znatna sredstva građanima i poduzetnicima, reforma ovršnih postupaka, odnosno reset cjelokupnog sustava koji će rezultirati vraćanjem dostojanstva građanima. Iznimno me smeta činjenica da nas ne samo kradu, nego da su još i neopisivo nesposobni te da nam vrijeđaju zdrav razum. Došlo je vrijeme da ih pošaljemo u ropotarnicu hrvatske povijesti.

Mladen Pleše
Novinar
456 članaka Više o autoru
Više s weba