Nekad je nužno odabrati stranu

Sudan se nalazi na povijesnoj prekretnici. Što je bilo i što se još treba dogoditi?

Stari vladar je srušen u jučerašnjem puču, vojska je preuzela vlast

Members of the Sudanese military gather in a street in central Khartoum on April 11, 2019, after one of Africa's longest-serving presidents was toppled by the army. - Organisers of protests for the ouster of Sudanese president Omar al-Bashir rejected his toppling by the army Thursday as a "coup conducted by the regime" and vowed to keep up their campaign. (Photo by AHMED MUSTAFA / AFP)
FOTO: AFP

Sudanska vojska jučer je objavila da je preuzela vlast u zemlji, i da je bivši predsjednik Omar al Bašir uhićen. Time je došlo do kulminacije krize koja u toj afričkoj zemlji tinja već nekoliko mjeseci, a intenzivirala se u posljednjih tjedana dana, kada su građani masovno izašli na ulice tražeći diktatorov dolazak. Na čelu zemlje sada je ministar obrane i bivši potpredsjednik Avad Ibn Auf, koji je naciji jučer obznanio da je proglašeno izvanredno stanje koje će trajati tri mjeseca, da je ustav stavljen izvan snage te da će sljedeće dvije godine zemlju voditi “vojno prijelazno vijeće”.

Al Bašir je na vlasti proveo 30 godina, a toliko dugo je opstao majstorski manipulirajući frakcijama sigurnosnih snaga, vojskom, islamistima i naoružanim plemenima. Na kraju mu je presudilo nezadovoljstvo naroda izazvano masovnim poskupljenjima i prosvjedi koje je pokušao razbiti silom, zbog čega se protiv njega okrenula vojska koja ga je dovela na vlast. Pripremili smo pregled koji će prikazati kako je izgledala vladavina Omara al Bašira i što je dovelo do ovakvog razvoja događaja u zemlji koja pati već desetljećima.

1. Kako je al Bašir došao na vlast?

Krvavi građanski rat koji je u Sudanu izbio 1983. izazvao je potpuni kolaps ekonomije i glad koja je ubila više stotina tisuća ljudi. Situacija je u zemlji do 1989. godine postala tako teška da je grupa časnika premijeru al-Mahdiju izdala ultimatum, tražeći da sklopi primirje ili vojsci da odriješene ruke u obračunu s pobunjenicima na jugu zemlje. Kada je premijer na ultimatum odgovorio uhićenjem pobunjenih časnika, pukovnik Omar al Bašir izveo je državni udar i na vlast doveo vojnu huntu.

2. Što se događalo pod njegovim režimom?

Građanski rat se nastavio, a sukobi između muslimana koji su živjeli na sjeveru tadašnjeg Sudana i dominirali političkim životom zemlje, i kršćana koji su živjeli na jugu, odnijeli su oko dva milijuna života. Nije pomogla ni etnička podjela društva na Arape i nilotske narode s juga. Kada su 2003. godine u istočnoj pokrajini Darfur izbili sukobi između provladinih paravojnih skupina i nearapskih islamskih gerilaca obilježeni brutalnim nasiljem nad civilima, postalo je jasno da Sudan ne može opstati.

Zemlja je 2011. godine podijeljena na dva dijela, pa je tako nastao Južni Sudan u kojem većinu stanovništva kršćani. Ostatak zemlje, u kojem su najbrojnija vjerska skupina ostali muslimani, zadržao je ime Sudan. Al Bašir je opstao na vlasti, ali suočio se s optužbama Međunarodnog kaznenog suda (ICC) zbog ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Darfuru. Al Bašir je tako postao prvi aktivni čelnik neke države koji je protiv sebe imao optužnicu ICC-a, što ga nije spriječilo da na čelu Sudana ostane do jučer.

3. Zašto su izbili prosvjedi?

Nezadovoljstvo Sudanaca razbuktalo se u prosincu 2018. godine, kada je u zemlji došlo do velikog rasta cijena kruha i goriva. Prosvjedi su počeli 19. prosinca, i polako postajali sve masovniji. Pobuna protiv poskupljenja vrlo brzo pretvorila se u ustanak protiv predsjednika, od kojeg su prosvjednici tražili da siđe s vlasti. Do veljače je situacija postala tako ozbiljna da je al Bašir uveo izvanredno stanje i smijenio regionalne guvernere koje je zamijenio sebi odanim časnicima i obavještajcima.

4. Kako su prosvjedi kulminirali?

Najveći skup dotad održan je prošle subote, kada su se tisuće prosvjednika okupile ispred al Baširove palače i tražile njegov odlazak. Prosvjednicima je dodatni polet dala vijest da je u Alžiru zbog masovnih demonstracija odstupio dugogodišnji predsjednik Bouteflika. Subota je odabrana i zbog toga što je bila godišnjica vojnog puča 1985., kad je zbačen dugogodišnji autokrat Džafar Nimeiri. Stvari su brzo eskalirale, pa su, u nastojanju da zaustave mnoštvo koje se iz triju smjerova uputilo prema predsjedničkoj palači, pripadnici snaga sigurnosti na prosvjednike bacili suzavac te su neke od njih pretukli i uhitili, a jedan čovjek je ubijen.

Usprkos tome, tisuće demonstranata uspjele su doći do vrata palače. Do samog al-Bašira nisu došli, ali masovni prosvjedi su se nastavili. U nedjelju su sigurnosne snage ubile najmanje četvero ljudi, na što se u ponedjeljak na ulicama Kartuma okupilo gotovo milijun prosvjednika. Počeli su i prvi sukobi između snaga sigurnosti i policije, koja je stala na stranu prosvjednika. Navodno ih je štitio i dio vojske, pa su vojnici često okruživali prosvjednike kako bi ih zaštitili od snaga sigurnosti.

5. Kako je al Bašir smijenjen?

Vijest je objavljena jučer, na televiziji Al Hadat sa sjedištem u Dubaiju: al-Bašir je uhićen i nalazi se u pritvoru. Vojska je istovremeno uhitila i nekoliko njemu bliskih visokih dužnosnika, uključujući premijera, dvojcu bivših potpredsjednika, bivšeg ministra obrane i predsjednika al-Baširove stranke, Nacionalne kongresne partije. Kao što smo već spomenuli, ustav je suspendiran, izvanredno stanje trajat će tri mjeseca, a Sudan će dvije godine voditi vojno vijeće, što znači da je vlast u rukama vojske na čelu s ministrom obrane Ibn Aufom.

https://twitter.com/oalaa_salah/status/1116366651346305024

On je rekao da je al Bašir premješten na “sigurno mjesto”, i to je sve što se zna o sudbini starog diktatora. Raspuštene su sve vladine institucije u zemlji, među ostalima nacionalna skupština i vijeće ministara, a Sudan će se uskoro pripremiti na “poštene i slobodne izbore”, dodao je Ibn Auf. Kazao je i da će pravosuđe i državno odvjetništvo nastaviti normalno funkcionirati. Jučer su granice i zračni prostor bili zatvoreni na 24 sata, a uveden je i policijski sat od 22 navečer do 4 ujutro, koji će trajati do daljnjega.

Sudanska nacionalna obavještajna i sigurnosna služba objavila je da će biti pušteni svi politički zatvorenici u zemlji, a nedugo nakon toga korisnici Twittera objavili su fotografije koje prikazuju bivše zatvorenike kako se pozdravljaju s prosvjednicima. Vojska i sigurnosne snage rasporedile su vojnike oko ministarstva obrane i važnih prometnica i mostova u glavnom gradu, dok su državna televizija i radijske postaje počele emitirati patriotske pjesme

6. Što Sudan očekuje u budućnosti?

Situacija se ipak i dalje ne smiruje, a prosvjednici tvrde da je vojno vijeće dio starog režima. Na ulicama glavnoga sudanskoga grada Kartuma i dalje je mnogo ljudi unatoč policijskom satu koji je u četvrtak proglasilo vojno vijeće, javio je u petak BBC. Trenutna situacija jača strahove od nasilnih sukoba između prosvjednika i vojske. Postoji i stvarna opasnost da bi različiti elementi sigurnosnih snaga i policije mogli oružje okrenuti jedni protiv drugih, piše BBC. UN i Afrička unija pozvali su na smirivanje stanja.

Sudan bi trebao ponovno otvoriti svoj zračni prostor u petak, nakon što je bio zatvoren 24 sata, no kopnene i morske granice ostat će zatvorene, reklo je vojno vijeće. Slavljeničko ozračje nakon što je uhićen 75-godišnji al-Bašir brzo je iščeznulo kad su organizatori demonstracija pozvali na nastavak masovnog prosvjeda ispred vojnog sjedišta. “To je nastavak istog režima”, rekla je Sara Abdedžalil iz Sudanskog saveza profesionalaca (SPA), krovne udruge sindikata koja je imala važnu ulogu u organizaciji prosvjeda. “Dakle, moramo nastaviti svoju borbu i mirni otpor”, dodala je.