Nekad je nužno odabrati stranu

Sudski udar na hrvatske novinare lagano postaje međunarodni skandal; ministre i HRT naprosto nije briga

Telegramov urednik politike bio je na okruglom stolu 'Novinarstvo pred sudom' koji je organiziran u HND-u

Zagreb: Održan okrugli stol Novinarstvo pred sudom 06.02.2019., Zagreb - Hrvatsko novinarsko drustvo organiziralo je okrugli stol Novinarstvo pred sudom, na kojemu su govorili o problemu golemog broja gradjanskih i kaznenih predmeta koji se pokrecu ili vode protiv novinara i medija te o zloupotrebi prava na zastitu casti i ugleda. Ricardo Gutierrez
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ), postao je emotivan. “Uređivačka neovisnost vam je najgora u Europi!”, “bilježimo preko 500 napada na slobodu medija, a nikad se nismo suočili s ovakvom praksom”, “očito je da neki ljudi zloupotrebljavaju zakon u ovoj zemlji kako bi ušutkali novinare”, “neovisnost vođenja i financiranja javnog medijskog servisa je gora nego u Bugarskoj, Turskoj i Srbiji” – nizao je rečenice kao udarce maljem, govoreći sve žustrije govoreći i povremeno pridržavajući slušalice za prijevod.

Do prije nekoliko mjeseci, mjesto i vrijeme radnje teško da se bi mogli spojiti u Zagrebu, Hrvatskoj i samom kraju drugog desetljeća 21. stoljeća. Zagreb možda još i nekako, olovnih devedesetih kad je sloboda medija od vlasti često tretirana kao sumnjiva, skoro neprijateljska djelatnost. Godina 2019. – opet da, ali možda u nekom od bastiona iliberalne demokracije u EU, ili u nekoj postsovjetskoj državi lelujavih demokratskih standarda.

Protiv novinarstva 1163 tužbe

Ipak, ekspoze glavnog tajnika EFJ-a zbivao se danas u Zagrebu. Nakon što je završio s ocjenama o stanju medijskih sloboda, uputio je poruku vodstvu HRT-a. “Ovo što sam citirao su ocjene stanja u medijima koju su za Europsku komisiju izradili neovisni stručnjaci. Hoćete li sad i njih tužiti, nakon što su rekli zapravo isto ono o čemu su govorili ovi ljudi?”.

Pored Gutiérreza sjedio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko, kojeg je HRT tužio zbog narušavanja časti i ugleda, jer je govorio o cenzuri na Prisavlju. Tarifa? 250 tisuća kuna. Okrugli stol na kojem su izrečene ove ocjene održavao se u središnjici HND-a, nacionalne novinarske organizacije, koju je također tužio HRT, potražujući dodatnih 200 tisuća kuna. HND, pritom, nije sam. HRT je posljednjih mjeseci, po statisci koju su prikupili u HND-u, tužio ukupnu 33 medija, tražeći odšteti od 2,17 mlijuna kuna. Ali, uz te 33 tužbe, HND je nabrojao još ukupno 1130 aktivnih sudskih procesa protiv novinara u Hrvatskoj, zbog čega je danas održan izuzetno posjećen okrugli stol “Novinarstvo pred sudom”.

Odgovoran – Andrej Plenković

“HND traži bezuvjetno povlačenje svih tužbi HRT-a protiv novinara i medija. To je stvar o kojoj nećemo pregovarati. Nikada”, kazao je Hrvoje Zovko, referirajući se očito na nedavnu sjednicu saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na kojem je glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić ponudio povlačenje tužbi uz jedan mali uvjetić – da svi tuženi odustanu od svojih ocjena o cenzuri na HRT-u. Zovko je otišao i korak dalje. “Za ovakvo stanje na HRT-u smatramo izravno odgovornim premijera Andreja Plenkovića”.

Na spomenutom saborskom Odboru, održanom 23. siječnja, zastupnici HDZ-a s glasnim su negodovanjem popratili ocjene HND-ovaca o odgovornosti vlasti za HRT-ove tužbe, no ipak su glasali za (jednoglasno usvojeni) zaključak o tome da se spor HRT-a i tuženih riješi dijalogom, dakle izvan suda.

No, taj poziv zasad nije pao na plodno tlo. Posljednjeg dana siječnja iz Telegrama smo poslali upit HRT-u što su napravili po zaključku Odbora. Odgovorili su kako su pismeni zaključak Odbora zaprimili 1. veljače, “te će po istom postupiti”. Do danas, međutim, nikoga u HND-u s Prisavlja nisu kontaktirali oko tužbi.

Life-coach Milijan

Dobar dio trosatnog okruglog stola protekao je u nevjerojatnim pričama novinara i urednika oko sudskih iskustava. Domagoj Zovak s News Bara kazao je da im je već na prvom ročištu oko čuvene tužbe Velimira Bujanca bilo jasno da neće dobro proći jer sutkinja “nikako nije mogla shvatiti što mi tu radimo, kakva je to satira i što je smiješno”. Naš Drago Hedl kazao je kako mu u njegovih 40 godina karijere nikad bilo toliko nelagodno kad pošalje tekst kao sad, jer “razmišljam kako se braniti na sudu dođe li do tužbe”.

Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala, tjednika kojeg intenzivno i ekstenzivno tuži potpredsjednik Sabora Milijan Brkić zapitao se hoće li dotični gospodin postati svojevrsni life-coach, koji će podučavati kako novcem izliječiti duševne boli, a glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić ocijenio je da su duševne boli postale unosan posao. “Ljudi, to je biznis”, kazao je okupljenima objašnjavajući kako je očito netko shvatio da se utužujući medije može doći do lijepe svote novca.

Sedam veleposlanstava

U raspravi su sudjelovale i predstavnice ministrarstva kulture i pravosuđa. Nives Zvonarić iz Samostalnog sektora za medije u ministarstvu kulture najavila je promjene medijskog zakonodavstva, a glasnogovornica ministarstva pravosuđa Zrinka Oreb izvukla statistike pravomoćnih presuda koje govore kako ipak mali dio tužbi završi osudom novinara. Dvije predstavnice vlasti nisu očito bile pretjerano raspoložene za priču, njihova izlaganja trajala su ukupno niti tri minute, od čega je dobar dio uzelo ispričavanje jer nisu mogli doći pozvana ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar pravosuđa Davor Bošnjaković.

Zato su raspravu u prostorijama HND-a pratili predstavnici čak sedam stranih veleposlanstava: SAD-a, Nizozemske, Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Francuske, Norveške, Danske i Njemačke. S Hrvatske radiotelevizije, unatoč pozivu, nije došao nitko.