Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sudsko vijeće bilo je podijeljeno oko rušenja Modrićeve optužnice. Vrlo je izgledno da će je viši sud vratiti

Dvije sutkinje bile su za, a jedan sudac protiv. On je i napisao kako rušenje ove optužnice nema temelj u zakonu

ZADNJA IZMJENA: lis 3, 2018

Odluka optužnog vijeća Općinskog kaznenog suda u Zagrebu da odbaci optužnicu protiv Luke Modrića kao preuranjenu izazvala je vrlo podijeljene reakcije u pravosudnim krugovima. Tu preuranjenost optužno vijeće objasnilo je činjenicom da još nije okončan kazneni postupak protiv Zdravka Mamića zbog kojeg je Modrić promijenio iskaz na sudu.

Međutim, preuranjenost optužnice kao pojam nije navedena nigdje u Zakonu o kaznenom postupku, te je, kako nam kažu pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali, stvar dokazivanja na sudu. Nakon ove odluke tužiteljstvo može uložiti žalbu, a nekolicina Telegramovih sugovornika prilično je uvjerena da će je viši sud srušiti.

Kako se podijelilo sudsko vijeće oko Modrića?

Nadalje, kako Telegram doznaje, i sudsko vijeće koje je donijelo ovu odluku bilo je podijeljeno, upravo zbog tumačenja preuranjenosti optužnice. Na kraju je ipak, s dva glasa za i jednim protiv odbacilo optužnicu protiv Modrića. Prema informacijama do kojih je došao Telegram u optužnom vijeću kao članovi bili su sutkinja Ksenija Iva Despot i sudac Marijan Bertalanič, dok mu je predsjedala sutkinja Jasna Zoretić Rendulić. Dvije sutkinje bile su za odbacivanje optužnice, dok je sudac Bertalanič bio protiv, smatrajući da nisu utemeljeni zakonski razlozi koje su njegove kolegice navele. U pisanoj izjavi priloženoj u spis, sudac je naveo kako smatra da ova odluka nema temelj u Zakonu o kaznenom postupku.

Svejedno, dvije sutkinje u obrazloženju odbacuju optužnicu zbog preuranjenosti. U odluci su pritom spomenule da optužnicu odbacuju i zbog nedostatka dokaza, no taj zaključak nisu obrazložile. Dakle, sudsko vijeće prihvatilo je argumentaciju Modrićeve obrane koja je navela kako je potpuno nelogično bilo optužiti igrača da je lagao na sudu kada još nije izrečena pravomoćna presuda Zdravku Mamiću. Nije čak ni napisano obrazloženje presude iz kojeg bi se vidjelo kako je sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku vrednovalo Modrićev iskaz iz USKOK-a, te onaj koji je dao na glavnoj sudskoj raspravi.

Prvi Modrićev iskaz u USKOK-u optuživao je Mamića

Luka Modrić je 13. lipnja 2017. na Županijskom sudu u Osijeku tvrdio da je anekse ugovora o profesionalnom igranju nogometa, kojima se regulira podjela transfernog obeštećenja u omjeru 50:50 između njega i Dinama, potpisivao svaki puta kada bi produživao ugovor te da je te anekse ponovno potpisao nakon odlaska u novi klub zbog navodne izmjene bankovnog računa na koji mu novac treba biti uplaćen.

Tijekom istrage, kada je ispitan u USKOK-u, potvrdio je upravo ono što se navodi u presudi protiv Mamića – da je aneks antidatiran. Modrić je naknadno pokušao objasniti da tijekom tog prvog ispitivanja nije mislio na podjelu transfernog obeštećenja nego na reguliranje građanskopravnog odnosa, te da nikada nije rekao da je naknadno potpisan aneks ugovora kojim je stekao pravo na podjelu transfernog obeštećenja.

Izgleda da je bilo još nekih nedostataka u optužnici

Obrana je priložila i dva primjera gdje su ranije kaznene prijave odbacivane upravo zbog preuranjenosti. Jednu je odbacilo Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu u slučaju iz 2014. godine. U drugom slučaju sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu odbacio je, također s argumentom preuranjenosti, prijedlog da se protiv okrivljenika provedu određene dokazne radnje zbog sumnje da je dao lažni iskaz. No ni u jednom od ovih slučajeva nije bilo riječ o optužnici.

Stoga se navedeni primjeri ne mogu svrstati u istu kategoriju s odlukom optužnog vijeća u Modrićevom slučaju, tvrde naši sugovornici, budući da preuranjenost optužnice jednostavno ne postoji. No, optužno vijeće Općinskog kaznenog suda u Zagrebu prihvatilo je stav obrane Luke Modrića da bi se eventualnom osudom njega za davanje lažnog iskaza moglo još i utjecati na suce koji tek trebaju donijeti presudu u slučaju Mamić.

Optužno vijeće pronašlo je još dva nedostatka optužnice. Naime, u njoj su krivo navedeni datum i broj spisa u kojem je Modrić ispitivan tijekom istrage, a na popisu dokaza nema iskaza bivšeg Modrićevog odvjetnika Davora Radića, dok se istovremeno u obrazloženju optužnice tužiteljstvo poziva na njegov iskaz. Naši sugovornici tvrde da se kod takvih formalnih propusta optužnice obično vraćaju na doradu.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1459 članaka Više o autoru
Više s weba