Jedanaest najvažnijih činjenica o ratu koji već danima bjesni u najsiromašnijoj zemlji Bliskog istoka

Najmanje 11 ljudi ubijeno je u Adenu u najnovijim sukobima između šijitskih pobunjenika Hutija i boraca odanih predsjedniku Abd-Rabu Mansuru Hadiju koji je izbjegao u Saudijsku Arabiju.

Pobunjenici i njihovi saveznici i dalje pokušavaju zauzeti taj lučki grad na jugu zemlje, drugi po veličini u Jemenu, dok već 14 dana za redom traju zračni udari koje protiv njih predvodi Saudijska Arabija i ostale arapske zemlje te vojne koalicije. Evo najvažnijih činjenica o tom sukobu.

1. Tko ratuje protiv koga?

Glavna borba vodi se između snaga odanih predsjedniku Abd-Rabu Mansuru Hadiju i šijitskih pobunjenika zvanih Hutiji koji su ga u veljači prisilili da pobjegne iz prijestolnice Sane i spas potraži u sunitskom kraljevstvu Saudijskoj Arabiji.

Podijelila se i jemenska vojska pa jedan dio podržava predsjednika Hadija, a drugi Hutije. Uz Hadija je stao pretežito sunitski jug Jemena – lokalna plemena i milicija zvana Odbori narodnog otpora, a Hutije podržavaju pripadnici šijitskog islama sa sjevera.

Podijeljeni Jemen preslika je podijeljenosti muslimana u regiji na šijite i sunite. U sukob između Hutija i jemenske vlade uključena je i regija podijeljena između šijitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije koja ima dugu granicu s Jemenom.

2. Što rade Al-Kaida i Islamska država?

Zemlje Perzijskog zaljeva predvođene Saudijskom Arabijom optužuju Iran da podržava Hutije financijski i vojno. Iran takve tvrdnje odbacuje. Sama Saudijska Arabija i ostale monarhije Zaljeva podržavaju predsjednika Hadija te provode kampanju zračnih udara na Sanu.

No, stanje u Jemenu daleko je složenije jer u toj je zemlji aktivna Al-Kaida Arapskog poluotoka (AQAP), koju Zapad smatra najopasnijim ogrankom Al Kaide jer ima najbolje uvježbane i tehnički najopremljenije borce.

I Hutiji i vlada predsjednika Hadija protive se AQAP-u koji je izveo niz smrtonosnih napada iz svojih uporišta na jugu i jugoistoku. Međutim, krajem 2014., pojavio se jemenski ogranak džihadističke skupine Islamske države (IS) koji želi svojim smrtonosnim napadima zasjeniti Al-Kaidu. Jemenski IS preuzeo je odgovornost za niz samoubilačkih napada na Sanu u ožujku 2015.

3. Zašto je zapravo Jemen strateški važan

Pošto su pobunjenički Hutiji napali Aden krajem ožujka, koalicija predvođena Saudijskom Arabijom odazvala se pozivu u pomoć predsjednika Hadija i počela zračne udare na uporišta Hutija.

Koaliciju čini pet država Perzijskog zaljeva te Jordan, Egipat, Maroko, Pakistan i Sudan. Jemen je strateški važna država jer leži na uskom tjesnacu Bab-el-Mandebu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva kojim prolazi velik dio isporuka nafte. Egipat i Saudijska Arabija strahuju da bi Hutiji, ako zavladaju Jemenom, mogli ugroziti taj slobodan prolaz.

4. Tko su Hutiji?

U nekoliko mjeseci Hutiji su službeno prigrabili vlast. U siječnju su raspustili parlament i objavili da će oformiti novu skupštinu i peteročlano predsjedničko vijeće koje će vladati do dvije godine. Tako su popunili politički vakuum nastao otkako je predsjednik Hadi pod njihovim pritiskom izbjegao, a vlada podnijela ostavku.

Međutim, Hutiji su šijitska manjina sa sjevera i njihov proglas nisu priznala sunitska plemena te vođe s juga Jemena pa je zemlja potonula u sukobe. Hutiji su članovi pobunjeničke skupine poznate kao Ansar Alah (Sljedbenici Boga). Pripadnici su ogranka šijitskog islama poznatog kao zaidizam. Zaidi čine trećinu stanovništva i vladali su Sjevernim Jemenom gotovo 1000 godina sve do 1962.

Hutiji su ime preuzeli od njihova vođe Huseina Badr al-Dina al-Hutija. Vodio je prvi ustanak 2004. nastojeći ostvariti veću samoupravu u njihovu zavičaju u pokrajini Sada te zaštititi vjersku i kulturnu baštinu Zaidija od sunitskog islama. Al-Hutija je ubila jemenska vojska krajem 2004., a njegova obitelj nastavila je borbu i vodila još pet ustanaka sve do prekida vatre potpisanog s vladom 2010.

Godine 2011., Hutiji su se pridružili velikom narodnom ustanku protiv bivšeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha te su iskoristili bezvlašće da bi proširili svoje područja u Sadi i susjednoj pokrajini Amran. Zatim su sudjelovali na konferenciji s predsjednikom Hadijem, ali se s njime i razišli kada su se usprotivili njegovu planu da Jemen postane federacija od šest regija jer su ocijenili da će to oslabiti njihovu moć.

5. Što se događalo prije ovog rata?

Zadnjih je godina Jemen proživljavao sukobe zbog niza teških problema kao što su nejednak pristup moći i resursima. Hutiji su se šest puta sukobljavali s vladom na sjeveru, dok se istodobno događaju stalni nemiri separatista na jugu, a svemu pridonose i česti napadi AQAP-a te borba za vlast između plemena i vojnih frakcija.

Jemen je u 20. stoljeću bio podijeljen na dvije države – Jemensku Arapsku Republiku na sjeveru i Narodnu Demokratsku Republiku Jemen na jugu. Zemlje su se 1990. odlučile ujediniti i stvoriti Republiku Jemen. Međutim, vrlo brzo jug se počeo žaliti da ga vlada u Sani politički i ekonomski zapostavlja te je izbio građanski rat 1994., što je bio neuspjeli pokušaj da se ukine ujedinjenje.

Nestabilnost, loše upravljanje zemljom, raširenost korupcije, manjak resursa i bijedna infrastruktura, sve su to razlozi što je Jemen najsiromašnija zemlja Bliskog istoka. Zbog nezaposlenosti, previsokih cijena hrane i manjka socijalnih usluga, glad prijeti više od 10 milijuna Jemenaca.

6. Što se sada događa?

Saudijska Arabija je prije dva tjedna započela sa zračnim napadima na pobunjenike u Jemenu, ali ta intervencija dosad nije imala značajan učinak na stanje na terenu. Hutiji, koji su od 2004. u nekoj vrsti sukoba s vlastima u Sani, u zadnje su vrijeme ostvarili značajan napredak i saudijska ofenziva nije ih natjerala na povlačenje.

U Jemenu djeluju razne frakcije, od Al-Kaide i Islamske države do vojske koja je odana bivšem predsjedniku Aliju Abdullahu Salehu i takva situacija je dovela do toga da Jemenci bježe preko Crvenog mora u Somaliju, koja ne funkcionira kao država već desetljećima.

7. Mogu li se pobunjenici oduprijeti?

Zasad, itekako mogu. Vojska Saudijske Arabije na papiru izgleda apsolutno nadmoćno; imaju više od 200.000 ljudi pod oružjem, troše više od 50 milijardi dolara godišnje na vojsku i imaju najveću flotu (70 aviona) američkih borbenih aviona F15 izvan SAD-a. Saudijskoj vojsci kronično nedostaje borbenog iskustva zato što od svojeg osnivanja nisu sudjelovali u značajnijem oružanom sukobu. S druge strani Hutiji su u kontinuiranom ratu s vlastima u Jemenu od 2004.

8. Hoće li Saudijska Arabija poslati kopnene snage?

Adel al-Jubeir, saudijski izaslanik u SAD-u, CNN-u je rekao da zasad neće poslati vojnike, ali da razmatraju sve mogućnosti. Jemen ima dugu povijest ratovanja i borbe protiv ovih ili onih okupatora. A kako se provedu države koje pokušaju osvojiti Jemen pokazuje neslavno egipatsko sudjelovanje u jemenskom građanskom ratu u šezdesetima. Egipat je kroz razdoblje od 5 godina izgubio oko 10.000 vojnika i morao se poražen povući iz Jemena.

9. Postoji li mogućnost za mir?

Sve sukobljene strane su već izrazile želju za pregovorima, ali postavlja se pitanje sudionika. Dosadašnji predsjednik Abd-Rabu Mansur Hadi više nema nikakvu vlast nakon što je pobjegao iz zarobljeništva, a zatim i iz zemlje. Trenutno vlast i vlada u Jemenu praktički ne postoji. Pobunjenici doslovno nemaju s kim pregovarati. Saudijska Arabija želi da pregovore vode oni kroz Zaljevsko vijeće za suradnju, Houthijima to ne odgovora jer je upravo Arabija pomagala borbu protiv njih. Hutiji žele da se pregovori vode pod vodstvom UN-a, ali to ne odgovara Arapima jer bi se time znatno smanjio njihov utjecaj.

10. Koliko je ljudi poginulo?

Od početka arapskih zračnih napada poginulo je više od 90 djece, a ukupno je u zadnja dva tjedna smrtno stradalo više stotina ljudi. Sto tisuća Jemenaca postalo je izbjeglicama. Jemen ni prije rata nije imao visok životni standard, ali zbog opće nestašice stanovništvu prijeti glad i razne bolesti za koje se ne mogu dopremiti lijekovi.

11. Hoće li se sukob proširiti?

Saudijska Arabija se ne libi optužiti Iran za financiranje i obuku Hutija. Huškačka retorika se pojačala nakon postizanja iranskog nuklearnog sporazuma koji nikako ne odgovara Arabiji. Podizanjem sankcija, iransko gospodarstvo bi moglo postati najveće u regiji i njihovi arapski susjedi se boje na koji će se način Iran početi osvećivati za desetljeća sankcija.

Iransku legitimnu vladu je srušila CIA i postavila diktatora koji je bio sklon SAD-u i arapskim susjedima. Irak je u osamdesetima napao Iran i koristio biološko i kemijsko oružje, koje su mu dobavili zapadni saveznici a financirali arapski.

Jemenski sukob i veća upletenost Irana u rat u Iraku mogao bi biti samo početak šireg regionalnog sukoba u kojem će se napokon pokazati koja država će preuzeti dominaciju nad Perzijskim zaljevom i tamošnjim bogatim naftnim rezervama.