Sukobi interesa, aktivne istrage i promašeni kandidati: Formiranje nove EU komisije pretvorilo se u ozbiljan cirkus
Nova šefica Komisije vodit će rovovske bitke s potpuno nepredvidljivim Europskim parlamentom
Dvoje je otpalo zbog sukoba interesa. Jedna kandidatkinja, mada je se formalno ne istražuje, ispitana je u okviru istrage o navodnom fiktivnom zapošljavanju. Jedan kandidat nije znao uvjerljivo odgovoriti na neka ključna pitanja iz svog resora, pa je poslan na popravni. Da je riječ o ljudima koji konkuriraju za ministarske dužnosti u uređenoj europskoj demokraciji, netko bi već tražio nove izbore. Ali nije.
Riječ je o popunjavanju povjereničkih mjesta u budućoj Europskoj komisiji. Prije nego što netko pomisli da se nas to ovdje, više od tisuću kilometara od Bruxellesa, baš i ne tiče previše, evo jednog (doslovno) plastičnog primjera: svaki put kada u trgovini platimo plastičnu vrećicu, to je, pojednostavljeno rečeno, zato što je u jednom neki povjerenik u briselskom uredu predložio da EU smanji potrošnju takvih vrećica. To su, dakle, ljudi koji će i narednih pet godina predlagati propise po kojima ćemo živjeti.
Francuzi su bijesni
Novi saziv Komisije trebao bi početi s radom 1. studenog, no nakon izvanrednih događaja u četvrtak, taj je rok postao upitan. U Bukureštu je u četvrtak pala vlada. Rumunjska još nije popunila svoje povjereničko mjesto u novoj Komisiji. Prva kandidatkinja odbijena je zbog sukoba interesa, drugi kandidat o kojem se nagađalo navodno nije bio po volji budućoj predsjednici EK Ursuli von der Leyen. Rumunjska više nema vladu i pitanje je tko će i kada poslati von der Leyen novi prijedlog.
U četvrtak je Europski parlament odbio francusku kandidatkinju Sylvie Goulard. Bliska suradnica francuskog predsjednika Emmanuela Macrona – koji se u međuvremenu od nje pokušao distancirati – nije uspjela ni na ponovljenom saslušanju uvjerljivo razjasniti nedoumice zastupnika oko istrage koja se vodi zbog navodnog fiktivnog zapošljavanja članova njezine stranke kao asistenata u Europskom parlamentu, a očito niti ublažiti njihovu zabrinutost da je njezin potencijalni resor preširoko postavljen (od unutarnjeg tržišta i industrijske politike do obrambene industrije i svemira).
Francuzi su, očekivano, bijesni što je njihova kandidatkinja odbijena. Nakon odbijenice, francuski predsjednik Macron ustvrdio je da je Ursuli von der Leyen ponudio tri imena, a da je ona inzistirala na sad već bivšoj kandidatkinji oko koje se, prema njegovim tvrdnjama, prethodno konzultirala sa šefovima triju najvećih političkih grupacija. Po tome ispada da su se pučani, socijalisti i liberali unaprijed bili složili da je Sylvie Goulard u redu, ali su onda izigrali dogovor. Pučani i socijalisti promptno su demantirali da je ikakvog dogovora ili konzultacija bilo.
Kako stvari funkcioniraju?
Jasno je da se Macron pokušava sada distancirati od svoje kandidatkinje i odgovornost za debakl pripisati nekom drugom. Spekulacije su razne, među ostalima kola i ona da su se na taj način pučani osvetili francuskom predsjedniku jer je on ranije torpedirao EPP-ovog Spitzenkandidata Manfreda Webera koji, zbog žestokog Macronovog protivljenja, nije uspio zasjesti na čelo Europske komisije. Štogod da je posrijedi, Macron je javnosti dao nesvakidašnji uvid u to kako stvari (prema njegovim navodima) funkcioniraju u europskim institucijama.
Zbivanja oko imenovanja nove Komisije potvrdila su i da je Ursula von der Leyen – koja je na dužnost došla dogovorima iza zatvorenih vrata, a ne voljom birača – u politički vrlo osjetljivoj situaciji. Nakon svibanjskih izbora, Europski parlament je fragmentiraniji nego u ranijim sazivima. Za sklapanje većine potrebni su širi dogovori među interesno suprotstavljenim grupacijama. Politička situacija u Strasbourgu je, dakle, daleko manje predvidljiva nego, recimo, prije samo pet godina. Ursula von der Leyen vodit će teške političke bitke da bi dobila podršku za Komisijine prijedloge.