Mala općina na Korčuli htjela je mladim obiteljima pokloniti zemljište. A onda ih je zaustavila suluda birokracija
Nakon što su s državom dogovorili da im pokloni zemljište koje će oni onda dati mladim obiteljima, stigao im je račun od 600.000 kuna
Općina Smokvica na otoku Korčuli imala je plan. Mladima će u sklopu svojih demografskih mjera osigurati besplatno zemljište kako bi na njemu mogli graditi kuće. Kako bi taj naum i ostvarili, zatražili su od države da im daruje jednu nekorištenu državnu parcelu i za to su uspjeli postići dogovor s Ministarstvom državne imovine.
A onda je cijela ideja propala zbog tri goleme naknade koje je Općina Smokvica morala platiti kako bi im država darovala to zemljište koje, ponavljamo, nitko ne koristi.
Planirali pomoći mladima
Cijelu priču ispričao nam je općinski načelnik Kuzma Tomašić koji kaže kako je Općina u siječnju ove godine podnijela zahtjev Ministarstvu državne imovine za darivanje oko 20 000 metara kvadratnih državne zemlje.
“Plan je bio da mladima olakšamo gradnju kuće jer je zemljište u tom procesu skupa stavka. Odlučili smo im darovati zemljište pod uvjetom da gradnju započnu u roku idućih deset godina. U suprotnom bi zemljište morali vratiti. Taj smo plan vezali uz brojne mjere koje imamo za demografsku obnovu”, priča nam načelnik. Kaže i kako su im u Ministarstvu, nakon što su im se obratili, rekli kako s tim neće biti problema, ali da moraju odraditi još jedan dio posla.
Pristali na sve samo da dobiju zemljište
“Sukladno zakonu, sve radnje koje prethode samom činu darovanja mora odraditi Općina, iako je riječ o državnoj zemlji. Rekli su nam da treba napraviti elaborat i odvojiti građevinsko od negrađevinskog zemljišta, kako bi nam oni omda mogli darivati ono građevinsko. Naveli su i da bi bilo bolje da to odradi općina jer će to onda ići brže”, priča Tomašić i dodaje kako je Općina na to i pristala.
“Odradili smo to i elaborat platiti 11.000 kuna. Platili smo i procjenu građevinskog zemljišta, to je koštalo 6000 kuna. Sve smo to platili iako je riječ o državnoj zemlji”, priča Tomašić navodeći kako se nakon toga pojavio problem pomorskog dobra.
I njega su riješili te je određena granica, za što su Županiji platili još 5000 kuna. A onda su ih sustigle još tri naknade koje su morali platiti Ministarstvu poljoprivrede jer se zemljište moralo izdvojiti iz šumskogospodarskog područja, kojim inače upravljaju Hrvatske šume.
Naknada za zemljište u vlasništvu države
“Mi smo znali da ćemo na kraju morati platiti i te naknade, ali nismo mislili da će one biti baš tolike. Sve dok iz Ministarstva poljoprivrede nismo dobili rješenje po kojem za tri naknade moramo platiti 624.367.36 kune. To nas je šokiralo jer je mi toliki novac nemamo. Još bih i shvatio visinu naknade da je riječ o nekoj vrijednoj šumi, ali to je makija i borovina i može služiti samo za kisik”, kaže načelnik Tomašić.
Uz to, kaže, posebno je suludo ako se uzme u obzir da je riječ o naknadi koju državi treba platiti Općina, za zemljište koje nije njezino, kako bi ta ista država onda svoje zemljište darovala Općini Smokvica. “I onda se čudimo kako Općine i Gradovi ne ulažu u komunalu, vrtiće i slično, a sami sebi plaćamo naknade?”, komentira Tomašić.
Uz novac problem i u rokovima
Izlaza, kaže, trenutno nema, jer oni naprosto nemaju tih 624 tisuća kuna. A i da ga ima taj iznos, upozorava, cijeli postupak ne bi mogao izvesti u 30 dana u koliko su dužni platiti naknade. “Za toliki iznos mi to trebamo imati predviđeno u proračunu, treba postojati odluka Gradskog vijeća. Ja sam ne želim potpisivati toliki iznos koji je 40 posto našeg proračuna koji izvorno iznosi milijun i pol kuna”, pojašnjava načelnik.
Doznao je, kaže, da postoji još jedna općina s istim problemom koja se žalila, ali da bi se i na tom području nešto izmijenilo, treba mijenjati Pravilnik s visinom iznosa naknada što bi opet potrajalo.
Ministarstvo tvrdi – sve je to u interesu općine
Kako je uopće moguće da dolazi do ovakvih situacija, pokušali smo doznati od Ministarstva državne i imovine i Ministarstva poljoprivrede. Odgovore smo djelomično dobili tek od Ministarstva državne imovine u kojem su se osvrnuli na ovaj dio s elaboratom i naknadom za utvrđivanje granice pomorskog dobra, što je Općina Smokvica ukupno platila 16 tisuća kuna. Kažu kako je to naprosto u interesu Općine pa su zato oni morali odraditi elaborat i platiti utvrđivanje granice.
“Napominjemo da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava, pa je prije raspolaganja nužno utvrditi granicu pomorskog dobra i provesti parcelacijski elaborat u zemljišnoj knjizi i katastru”, dodaju pritom.
Kad je pak riječ o spornim naknadama potvrdili su da ih u skladu sa Zakonom o šumama, u slučaju kad se zemljište izdvaja iz šumskogospodarskog područja, plaća treća osoba. O njihovoj visini nisu govorili, a do zaključenja teksta nismo dobili odgovor iz drugog ministarstva kojem smo postavili i pitanja vezana uz visinu tih naknada te Pravilnik koji ih propisuje.