Sumnja se da je Bandić sakrio milijune i ostavio nekretninsko carstvo. Stručnjaci nam kažu da država ništa od toga ne može oduzeti
S pravnim i poreznim stručnjacima razgovarali smo o financijskim istragama protiv bivšeg gradonačelnika
Iako je Milan Bandić, bivši gradonačelnik Zagreba, preminuo, istražitelji i dalje rasvjetljavaju kriminal u koji je bio upleten. Posljednje s čim ga se službeno povezuje je 50 tisuća eura mita koje je, kako tvrdi USKOK, primio od poduzetnika Milana Lončarića za pogodovanje u građevinskom projektu Vrtovi svjetla. Novac je Bandiću navodno odnio bivši ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić. Tu je i dio od ukupno pet milijuna kuna što ih je, kako se sumnja, pokojni gradonačelnik podijelio s ‘kraljevima Adventa’.
No, ako je Bandić ove novce negdje pospremio, a uporni istražitelji ih uspiju pronaći, neće mu ih moći oduzeti. Neće moći dirati ni ostalu Bandićevu imovinu za koju se eventualno posumnja da ju je stekao na nezakonit način. Neće mu se moći uzeti ni nekretnine u koje je možda ulagao prljavi novac, ni umjetnine koje je posjedovao. Na popisu o kojem je Telegram pisao nakon prve blokade Bandićeve imovine bilo ih je oko 300… No, neće mu se moći oduzeti baš ništa i to zbog činjenice da je umro, te zakonskih rješenja koja vrijede u Hrvatskoj.
Kamo vode financijske istrage?
Jučer smo prenijeli informacije do kojih je došao Jutarnji list, a prema kojima bi novi krakovi financijske istrage o Bandićevoj imovini mogli krenuti prema Dubaiju i Hercegovini. Naime, u Dubaiju je Milan Bandić navodno ostavio više milijuna eura jednoj svojoj suradnici, dok se Hercegovina spominje u kontekstu prikrivanja njegovog nekretninskog carstva. O time je više detalja objavio tjednik Nacional u svom posljednjem izdanju.
“Katastarski dokumenti otkrili su tijek operacije prikrivanja Bandićevog nekretninskog carstva koje uključuje bazen s kupalištem, nadograđene zgrade, tajne garaže, šume, voćnjake i pašnjake”, otkrio je Nacional, ustvrdivši kako su navedene nekretnine naslijedile Bandićeva udovica i kći.
Kako stvari stoje, sve to i ostat će u vlasništvu Bandićeve obitelji. Telegram je istražio sve zakonske mogućnosti da istražitelji oduzmu Bandićevu sumnjivu imovinu. Razgovarali smo s više pravnih i financijskih stručnjaka koji su nam unisono potvrdili da s Bandićevom smrti prestaje mogućnost da mu se oduzme bilo što od imovine. Evo zašto.
Svi procesi protiv Milana Bandića
Poznato je da je protiv Milana Bandića bilo vođeno par sudskih postupaka i to zbog malverzacija u aferi Agram, te muljanja sa štandovima u istoimenoj aferi. U aferi Agram još nije donesena ni nepravomoćna presuda, dok je aferi štandovi Bandić nepravomoćno oslobođen krivnje.
Odbačen je dio optužbi koje su se odnosile na problematično financiranje predsjedničke kampanje. USKOK je naime tvrdio da Bandić nije platio porez na 3,7 milijuna kuna donacija koje je dobio tijekom kampanje za predsjedničke izbore 2010. Zbog toga mu je na teret stavljao utaju poreza, no pravomoćnom sudskom odlukom te optužbe su odbačene.
Visoki upravni sud potvrdio je u rujnu 2019. presudu prema kojoj Bandić ne mora vratiti 18 milijuna kuna navodnog poreznog duga na nepotrošene donacije iz iste predsjedničke kampanje. Prije eventualnog pokretanja novog kaznenog postupka u aferi House, kako se zvala operativna akcija protiv korupcije u Gradau Zagrebu, Milan Bandić je umro.
Kako se može oduzeti nezakonita zarada?
Dakle, Zakon o kaznenom postupku kaže da se nezakonito stečena imovina može oduzimati i od osobe koja je preminula, no pod uvjetom da je protiv nje bio pokrenut kazneni postupak. Kazneni postupak formalno započinje potvrđivanjem rješenja o otvaranju istrage.
Činjenica da je Milan Bandić preminuo u trenutku kada su protiv njega vođena dva kaznena postupka, no niti u jednom od njih USKOK nije tražio da mu se oduzme nezakonita zarada.
Da je to bio slučaj, nezakonita imovina mogla bi se oduzimati Bandićevim nasljednicima ili pak onim osobama na koje je nezakonitu zaradu prenio. Takav slučaj viđen je, doduše u još uvijek nepravomoćnoj sudskoj odluci, u aferi Fimi media. Tamo je sud utvrdio da je Nevenka Jurak, pokojna vlasnica Fimi medije, doista stekla nezakonitu imovinu, te je presudom naložio da joj se oduzme 2.556.000 kuna. Ako presuda postane pravomoćna, to će morati platiti nasljednici pokojne šefice Fimi medie.
Što mogu utvrditi porezni istražitelji?
Bez vođenja kaznenog procesa postoji mogućnost preispitivanja porijekla imovine u poreznom postupku. Porezni istražitelji s kojima smo razgovarali objašnjavaju nam da je u pitanju procedura propisana Zakonom o poreznu na dohodak.
Prema njemu, ako osoba ne može dokazati pokriće za imovinu koja joj se utvrdi, država ima pravo razrezati joj porez od 60 posto. To se odnosi samo na onaj dio imovine čije se porijeklo ne može dokazati, a ne na ukupnu imovinu. “Taj postupak može se provesti neovisno o kaznenom procesu”, pojašnjavaju sugovornici Telegrama.
Međutim, u konkretnom Bandićevom slučaju tu proceduru ne bi bilo moguće primijeniti na njegove nasljednike budući da je njima rješenje o nasljeđivanju pokriće za imovinu koju posjeduju. Drugim riječima, kad jednom preuzmu imovinu pokojnog gradonačelnika, ona će postati njihovo legalno vlasništvo.
A što je s Bandićevim suradnicima?
Sve ovo međutim ne vrijedi za one Bandićeve suradnike koje istražitelji uspiju povezati s kriminalom. Ako se u nastavku istrage što je nedavno otvorena utvrdi da su u koruptivnim dogovorima s nekadašnjim gradonačelnikom stekli nezakonitu imovinu, nju će im država morati pokušati oduzeti.
Tako je bivši šef Gradskih groblja Patrik Šegota osumnjičen da je primio nešto više od 670 tisuća kuna mita od poduzetnika kojem je navodno nezakonito dodjeljivao poslove, osumnjičeni iz Gradskog ureda za prostorno uređenje terete se za primanje mita u iznosima od 2.500 kuna do 1.300 eura, dok je šef iz GSKG-a Neven Blažević osumnjičen da je uzimao proviziju od dva i pol posto od građevinara kojima je sređivao hitne popravke, te radove na obnovi zgrada uništenih potresom u Zagrebu.