Super nam je država. Vlada i Sabor su, tvrde izvođači, fulali koliko im novca treba za obnovu vlastitih zgrada
Preniske cijene već su jednom kočile obnovu, kada je trebalo uklanjati kuće oštećene u potresu
Iz hrvatske Vlade ovoga su tjedna obavijestili javnost da je konačno došao taj trenutak: Vlada je raspisala natječaj za obnovu Banskih dvora, posao ukupno vrijedan 155 milijuna kuna bez PDV-a, od čega će dio biti financiran EU sredstvima za obnovu nakon potresa. Vijest iz Banskih dvora stiže pet mjeseci nakon što je iz Fonda solidarnosti, za izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite zgrade Vlade, odobreno 61,4 milijun kuna.
Radovi na palači, u kojoj je sjedište Vlade i zaštićeno je kulturno dobro, podijeljeni su u dvije faze. U prvoj fazi predviđena je konstrukcijska obnova, a tek potom cjelovita. Europska sredstva bit će korištena za prvu fazu radova koja, pak, mora biti završena u roku od šest mjeseci.
EU sredstva za obnovu
I na drugoj strani Markova trga, u Hrvatskom saboru, planiraju iskoristiti EU novac za konstrukcijsku obnovu. Saboru je za tu svrhu iz Fonda solidarnosti odobreno 87,6 milijuna kuna, također u lipnju – kao i Vladi – no natječaj za radove još nije raspisan. Stoga je, kako smo nedavno pisali, opravdano pitanje hoće li biti izvedivo potrošiti europski novac u propisanim rokovima. Moguće je, međutim, da se nazire i novi problem – troškovi obnove.
Prije raspisivanja natječaja na nabavku radova na svojim zgradama, i Sabor i Vlada proveli su zakonom predviđeno prethodno savjetovanje kako bi dobili primjedbe i prijedloge zainteresiranih firmi. U oba slučaja u jednoj od primjedbi tvrdi se da je vrijednost nabave preniska. Da će, dakle, troškovi obnove biti viši nego što to u ovom trenutku parlament i Vlada procjenjuju.
Neće povećati troškove
„Kao iskusni gospodarski subjekt, koji ima značajno iskustvo u poslovima koji su predmet nabave u ovom postupku, želimo Vam ukazati da se tijekom posljednjih pet mjeseci, uslijed nedostupnosti, značajno povećala tržišna cijena građevinskih materijala, opreme, ali i građevinskih radova i usluga“, navodi se u primjedbama koje su stigle Vladi i Saboru. Napominje se pritom i da se radi o zgradama koje su zaštićena kulturna dobra pa je njihova obnova zahtjevnija.
I parlament i Vlada su tijekom prethodnog savjetovanja odbacili prijedlog da povećaju procijenjeni iznos nabave. Ističu da su procjenu temeljili na analizi vrste i opsega radova i usluga, kao i trenutnog stanja na tržištu. Vlada je, pritom, ostavila mogućnost da se, u slučaju bitnog poskupljenja materijala, naknadno s izvođačem radova ugovori ograničeno povećanje cijene radova.
Rast na globalnom tržištu
Jesu li pristigle primjedbe doista opravdane, pokazat će se, naravno, tek u praksi – kada natječaji budu provedeni i kada se bude vidjelo ima li zainteresiranih firmi koje smatraju da ove poslove mogu odraditi za planirani iznos. No, jednako tako, sasvim je jasno da cijene već sada značajno utječu na dinamiku obnove nakon potresa, o čemu je Telegram u više navrata pisao.
Uz administrativne probleme koji koče obnovu, dodatni uteg bit će visoke cijene građevinskog materijala koje su u porastu na svjetskom tržištu, analizirali smo u rujnu. Do globalnog rasta cijena dovela je kombinacija snažne građevinske aktivnosti i poremećaja u opskrbi zbog pandemije. Hrvatsku to stavlja u posebno osjetljiv položaj, zbog velikog posla obnove zagrebačkog i sisačkog područja nakon potresa.
Niske cijene kočile obnovu
S druge strane, država već ima jedan nezgodan slučaj s prenisko postavljenim cijenama koji je doveo do apsurdnih situacija – natječaji za rušenje kuća oštećenih u potresu padali su jedan za drugim jer cijene za neke poslove, poput stručnog nadzora, nisu bile postavljene realno. Iz Fonda za obnovu tada su tvrdili da su neke cijene „i do 30 puta manje od tržišnih“.
Zato su, kad bi natječaji propali, te usluge nabavljali donacijama – firme su radije besplatno slale svoje stručnjake na gradilište u, primjerice, nadzor, nego da se jave na javni natječaj za cijenu koju su smatrale preniskom. Trebalo je, međutim, više mjeseci da se ovaj bizarni problem koji je kočio obnovu – na što su iz Fonda za obnovu otvoreno, pa čak i javno, upozoravali Vladu – doista i riješi.