Super vikend za Putina; plesao je na svadbi austrijske ministrice pa se sastao s Merkel oko Sjevernog toka 2

Počasni gost na vjenčanju ministrice vanjskih poslova

Nakon što je primila cvijeće od Putina, austrijska ministrica i ruski predsjednik su zaplesali. Ministrica Kneissl članica je populističke, antiimigrantske stranke FPÖ-u, a njezin poziv Putinu ocijenjen je u oporbi kao apsolutno neprihvatljiv postupak, pa su neki zastupnici tražili i njenu ostavku. Austrija više neće biti posrednik u pregovorima između Rusije i Ukrajine, međutim vlada u Beču je priopćila kako je Putin nazočio vjenčanju kao “osobni gost” ministrice te da to neće utjecati na austrijsku vanjsku politiku.

Kneissl je pak kazala kako ona poznaje Putina već gotovo dvadeset godina. Međutim politički analitičari i komentatori smatraju da je Putinov dolazak na svadbu druga, još je jedna velika diplomatska pobjeda ruskog predsjednika, nakon što je njegova zemlja dobila opća priznanja zbog sjajno organiziranog svjetskog prvenstva u nogometu.

Putin najavio nastavak gradnje Sjevernog toka 2

Nakon što se kraće vrijeme zadržao na vjenčanju, Putin je zrakoplovom otputovao na sastanak s kancelarkom Angelom Merkel. Taj susret je od iznimnog značaja jer se nakon njega očekivao odgovor hoće li se nastaviti radovi na kontroverznom rusko-njemačkom plinovodu Sjeverni tok 2 kojem se SAD žestoko protive. Predsjednik Donald Trump već je najavio da će uvesti sankcije protiv svih kompanija koje će sudjelovati u realizaciji tog projekta.

No, već prije početka susreta Putin je dao izjavu nakon koje je sve bilo jasno. Ruski predsjednik je, naime, nakon što je očito već ranije postigao dogovor s kancelarkom Merkel, najavio da će se unatoč svim američkim prijetnjama izgradnja plinovoda nastaviti. “Zajedno s njemačkim partnerima radimo na novom plinovodu Sjeverni tok 2 koji će zaokružiti i dovršiti europski plinski transportni sustav, što će smanjiti rizike prijevoza i osigurati da se zadovolje sve veće potrebe za plinom u Europi”.

Konzorcij se dva dana prije pohvalio svim ruskim dozvolama

Samo dva dana prije dolaska Putina u Njemačku, međunarodni konzorcij koji gradi plinovod objavio je da se konačno dobivene sve potrebne ruske dozvole. “Drago nam je što možemo najaviti da su potrebne građevinske dozvole u Rusiji odobrene, što znači da projekt Sjeverni tok 2 napreduje prema planiranom rasporedu”, izjavio je glavni projektni direktor Henning Kothe. Dopuštenje pokriva dio dionice od 114 km u ruskom teritorijalnom moru.

Nema sumnje da će najnoviji dogovor predsjednika Putina i kancelarke Merkel izazvati bijes američkog predsjednika Donalda Trumpa te da će doći do nove eskalacije sukoba ne samo Moskve i Washingtona nego još više između Berlina i Bijele kuće.

Danska još uvijek ne želi izdati dozvolu za projekt

Rusija, Njemačka, Finska i Švedska već su ranije potpisale dozvole za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2 kroz svoje teritorijalne vode. Danska još uvijek nije odobrila prolaz plinovoda kroz svoje priobalje jer je krajem prošle godine donijela zakon kojim se zabranjuje korištenje teritorijalnih voda ako to može ugroziti ekološke i sigurnosne standarde. Zbog toga plinski konzorcij istražuje alternativnu rutu sjeverno od danskog otoka Bornholm, kako bi cjevovod prolazio kroz međunarodne vode pa ne bi potpadao pod moguću dansku zabranu.

Plinovod će biti dug 1.222 km te će iz Rusije prevoziti plin u Njemačku ispod Baltičkog mora, zaobilazeći postojeće kopnene putove preko Ukrajine, Poljske i Bjelorusije. Njime će se udvostručiti ruski izvoz plina u Europu, a očekuje se da će biti u operativnoj uporabi do kraja iduće godine. U konzorciju su ruski energetski gigant Gazprom te kompanije Royal Dutch Shell PLC, Wintershall AG, Uniper SE, OMV AG i Engie SA.

Amerikanci prijete sankcijama svim tvrtkama koje sudjeluju

Berlin očekuje da će potreba za plinom sve više rasti jer su Njemačka i još nekoliko europskih država već najavili da će zatvoriti svoje nuklearne elektrane i zamijeniti ih jeftinijim plinskim. Richard Grenell, američki veleposlanik u Njemačkoj izjavio je neuvijeno kako je potpuno “jasno da tvrtke koje rade u ruskom sektoru izvozne i naftne energije te grade i financiraju gradnju plinovoda ulaze u poslovnu djelatnost koja nosi rizik sankcija”.

SAD su već objavile da su pripremile cijeli paket sankcija koje bi trebale onemogućiti nastavak gradnje Sjeverni tok 2. Američki dužnosnici su objasnili da bi sankcije mogle nastupiti samo nekoliko tjedana nakon što će biti izglasane u Kongresu. Pritom se još razmatra hoće li biti kažnjene samo tvrtke koje će postavljati cijevi u Baltičko more ili će se sankcije proširiti na banke i druge kompanije koje su uključene u financiranje izgradnje plinovoda. Pri tomu je Washington utješio Europsku uniju da će joj poslati posljednje upozorenje prije uvođenja sankcija.

Konzorcij Sjeverni tok 2 tvrdi da se projekt više ne može zaustaviti

S druge strane, kompanije koje su uključene u gradnju plinovoda obavijestili su Johna McCarricka, zamjenika pomoćnika tajništva u Uredu za energetske resurse u State Departmentu da su pet europskih tvrtki i Gazprom već prikupili 5,5 milijardi eura te da se taj projekt više ne može zaustaviti čak i ako bi SAD proglasile sankcije.

Washington se žestoko protivi gradnji tog plinovoda jer ga doživljava ponajprije kao konkurenciju vlastitom ukapljenom plinu kojeg imaju u izobilju pa ga pod svaku cijenu žele izvoziti u Europu. Također, smatraju da će se Moskvi na taj način osigurati golemi izvor zarade, povećati ovisnost EU o ruskom prirodnom plinu, a da će Kremlj dobiti dodatnu snažnu političku potporu.

Zbog namjere da nastavi gradnji plinovoda Trump je već optužio Njemačku da je “zarobljenik Rusije” te je zatražio od Berlina da kupuje američki LNG-a plin, a ne ruski prirodni plin. Trump niti ne pokušava sakriti da na sve načine pokušava pomoći američkoj industriji nafte i plina, koja je dobrim dijelom financirala njegovu predizbornu kampanju. Jedan suradnik kancelarke Merkel izjavio je pak kako je sasvim jasno da je jedina želja SAD-a da proda više američkog ukapljenog prirodnog plina ili LNG u Europu, a da su svi drugi argumenti potpuno u drugom planu.

Ruski plin puno jeftiniji od američkog LNG-a

EU je krajem srpnja obećala povećati kupnju američkog ukalupljenog plina nastojeći na taj način smanjiti napetosti u pregovorima o trgovinskoj suradnju između EU i SAD-a nakon što je predsjednik Trump povećao carine za čelik i aluminij koji europske tvrtke izvoze u Ameriku. Potpredsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je u međuvremenu kako je Europa spremna za kupnju većih količina američkog LNG plina “ako je cjenovno konkurentan”.

“No, to je praktički nemoguće jer je ruski plin, zbog manjih transportnih troškova i do 30 posto jeftiniji od američkog LNG-a plina. Naime, plin se u Americi, prije transporta mora ukalupiti odnosno zamrznuti, onda se ukrcati na specijalne LNG tankere u kojima se taj ukalupljeni plin mora dodatno hladiti. A kad signe na neki europski LNG terminal tada se ponovno mora odkalupiti i rasplinuti, a svi ti postupci iznimno su skupi.

Hrvatska pod sličnim američkim pritiskom kao i Njemačka

Inače pod sličnim američkim pritiskom kao što je Njemačka nalazi se i Hrvatska. Washington naime već godina traži da se na Krku izgradi LNG terminal preko kojeg bi se američki viškovi plina transportirali u Europu. Međutim Hrvatskoj taj skupi američki plin nije potreban, a u njenom okruženju nema nikakvog interesa za kupnju plina s tog terminala. Zbog toga Hrvatska ne može pronaći u Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Makedoniji, BiH, investitore za taj projekt pa bi taj LNG terminal godinama proizvodio goleme gubitke koji bi pali na teret hrvatskih poreznih obveznika.

S druge strane Trumpova administracija, koja je jedina zainteresirana za gradnju LNG terminala, objasnila je kako Washington ne može natjerati svoje tvrtke da financiraju takve projekte. Problem je međutim u tomu što niti jedna američka kompanija nije pokazala nikakav interes za gradnju terminala na Krku, što, dakako, ne smeta Trumpovoj administraciji da i dalje prisiljava Hrvatsku da ga ona izgradi na teret državnog proračuna.

Projekt bi mogao osobito naštetiti Ukrajini

Posebnu veliku štetu od projekta mogla bi imati Ukrajina jer bi izgubila prihod koji ostvaruje kao tranzitna zemlja za ruski plin koji će se od sljedeće godine prevoziti Sjevernim tokom 2. Istodobno Moskva želi osigurati alternativni opskrbni pravac za izvoz svog prirodnog plina u Europu jer krajem 2019. istječe ugovor između Ukrajine i Gazproma o tranzitu ruskog plina kroz tu zemlju. Gazprom već ima monopol nad ruskom mrežom cjevovoda u Europi i opskrbljuje blizu 40 posto europskog plina.

U međuvremenu, ruski izvoz plina u Europu porastao je za 8,1 posto prošle godine te došao na rekordnu razinu od 193,9 milijardi kubnih metara plina. I sve to unatoč sankcija koje protiv Rusije provode EU i SAD te optužbi da Moskva snosi odgovornost za upotrebu otrova kojim su navodno ruski obavještajci pokušali ubiti svog bivšeg kolegu u Londonu te zbog njene upletenosti u ratne aktivnosti u Siriji i Ukrajini.

Putin se trudi ostaviti dojam da razumije njemačke probleme

Kako bi umirila Kijev kancelarka Merkel je u subotu izjavila da će dogovoriti s ruskim predsjednikom Putinom da Moskva, i nakon što proradi plinovod Sjeverni tok 2, nastavi transportirati znatne količine svog plina kroz Ukrajinu. Putin se odmah složio s kancelarkom te je izjavio da je to projekt “koji će zadovoljiti rastuće potrebe za plinom europskog gospodarstva”. Također je istakao kako je “Sjeverni tok 2 samo ekonomski projekt i da ne zatvara vrata za nastavak tranzita plina kroz Ukrajinu”.

Ruski predsjednik trudio se također pokazati kako ima puno razumijevanja za probleme Njemačke s izbjeglicama pa je pozvao Europu na pruži pomoć u obnovi Sirije da bi se milijunima izbjeglica omogućilo da se vrate kući. U Turskoj se nalazi više od 3 milijuna izbjeglica iz Sirije, u Jordanu i Libanonu po milijun istaknuo je Putin te upozorio da je to “potencijalno veliki teret za Europu. Zato moramo učiniti sve kako bismo ove ljude vratili kući”. Kancelarka Merkel je pak kazala kako je prioritet u Siriji “izbjegavanje humanitarne katastrofe”, no nije objasnila što pod tim točno misli.