Šustar je opet skandalizirao, a mi smo pričali s njegovim suradnicima, bivšim suradnicima i oponentima (za finalni portret neuspješnog ministra na odlasku)

Sporna imenovanja aktivnih HDZ-ovaca

Predrag Šustar rođen je 11. ožujka 1970. godine u Rijeci. Osnovnu školu pohađao je u Kostreni i Rijeci. Nakon toga, školovao se u Riječkoj gimnaziji, odslužio vojni rok u Sarajevu, a molekularnu biologiju studirao je u Zagrebu. U inozemstvu je studirao filozofiju, prvo u Pisi, a onda i Padovi gdje je diplomirao. Kao Fulbrightov stipendist proveo je dio doktorskog studija na Sveučilištu Columbia u SAD-u. Godine 2003. je doktorirao, a od tada je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje je bio i dekan od 2009. do 2015. godine.

Na samom kraju mandata Šustar je pokrenuo postupak ukidanja odluke iz 2012. i vraćanja zaključivanje ocjena na polugodištu. U povjerenstvo za kurikularnu reformu imenovao je, prema pisanju Novog lista, svoje stranačke kolege – akademika Vladimira Bermaneca, aktivnog člana Akademske zajednice HDZ-a “Ante Starčević” i Maria Vinkovića koji je 2012. ušao u HDZ. Kao reakciju na imeniovanje HDZ-ov kadrova u povjerenstvo, članovi radnih skupina za izradu kurikularne reforme najavili su kako će bojkotirati nastavak reforme.

Imenovao HDZ-ovce u povjerenstvo za reformu

Na takvo vođenje ne pristaju, javlja Novi list, a najvjerojatnije će zatražiti i njihovo povlačenje iz procedure. Voditelj Radne skupine za etiku i zamjenik voditelja Radne skupine za poduzetništvo Igor Lukić kazao je za Novi list kako su se dogovorili kako će “zabraniti MZOS-u korištenje dokumenata koje su izradili, a jedna od opcija je i zahtjev za povlačenjem dokumenata i korištenje našeg autorskog djela”. Kaže kako je svjestan da bi to značilo opstruiranje kurikularne reforme, ali “i to je bolje nego da se reformu ideološki oboji”.

Politička imenovanja neprihvatljivima smatraju i voditeljica radne skupine za biologiju, prirodu i društvo Žaklin Lukša, te bivši član Ekspertne radne skupine Tomislav Reškovac.

‘Uništi sve što dotakne’

Opći je dojam kako u politici nije pretjerano uspješan. Šustarov kolega s riječkog Filozofskog fakulteta, koji je želio ostati anoniman, smatra kako mu nije baš išlo ni kao dekanu. “Činjenica je da malo kome uspijeva upropastiti i devastirati ama baš sve što dotakne, a Šustar je u tome izrazito uspješan”, kazao je Šustarov kolega s Odsjeka.

Kratak Šustarov mandat pratio je niz gafova. Najzapaženije jest svakako razrješenje voditelja Ekspertne radne skupine Borisa Jokića koji je sam zatražio to razrješenje, zbog, kako kaže, političkih pritisaka i podrške reformi samo na deklarativnoj razini. Podršku reformi dali su građani na masovnom prosvjedu.

‘O Šustaru je već dovoljno rečeno’

Nakon što je Jokić govorio o pritiscima, Šustar je članove radne skupine prozvao kako su “neprofesionalni te da kasne”. “Mislim da je o ministru već dovoljno toga rečeno”, kaže nam bivši ministar obrazovanja Vedran Mornar. Dodaje kako bi umjesto kritiziranja ministra na odlasku, konstruktivnije bilo koncentrirati se na ono što će, u nimalo lakoj financijskoj situaciji, morati napraviti sljedeći ministar.

Zaustavljanje reforme pravda se “moralnim razlozima, zbog nekoliko odlomaka u popisu neobavezne lektire koji će stalno biti podložan promjeni”, nastavlja Mornar u razgovoru za Telegram. Vrlo je jednostavno nešto maknuti, kaže. Zaustavljanje se obrazlaže i “domoljubnim razlozima”, kaže naš sugovornik. “Iz obveznog dijela lektire predloženo je, pazite predloženo, izostavljanje nekih djela koja su djeci teško razumljiva, a u povijesti se problematiziraju lako popravljivi pojmovi.”

Šustar pritom tvrdi kako nije zaustavio kurikularnu reformu, kako je javna rasprava u tijeku i reforma ide dalje. Slično razmišlja i docent sa zagrebačkog PFM-a Matko Glunčić, kojeg je Šustar zajedno sa profesoricom Dijanom Vican sa Sveučilišta u Zadru imenovao za novog voditelja reforme.

Suradnici uvjereni kako reforma ide dalje

U razgovoru za Telegram gospodin Glunčić ponovio je kako Kurikularna reforma nije zaustavljena. “Javna rasprava ide po planu. Jedan od bitnih i hitnih problema jest što predloženi kurikul nije usklađen s Nastavnim programom i planom, s obzirom na to da ne predviđa postojanje kurikularnih dokumenata. Dakle, trenutno imamo kurikularne dokumente koji nemaju svoj zakonski okvir te da i budu prihvaćeni, ovi dokumenti nikoga ne obvezuju”, kaže Glunčić i dodaje kako za ovaj problem nije direktno kriv Šustar s “obzirom da njegovi prethodnici nisu paralelno s pisanjem kurikula pokrenuli i njegovo zakonsko usklađenje s Ustavom RH i ostalim obrazovnim propisima”.

S druge strane, Šustarov prethodnik Mornar ne slaže se niti s tvrdnjom da reforma ide dalje, niti da ne postoji zakonski okvir. “Koliko god se to zaustavljanje reforme pravda zakonskim nedostacima, za eksperimentalnu provedbu postojeći zakonski okvir sasvim je dovoljan. Tijekom te provedbe stignu se ukloniti svi nedostaci”, kaže nam. “Što se tiče ponovnog pokretanja kurikularne reforme, bojim se da su postupci u posljednjih 6 mjeseci rezultirali nestajanjem svog poleta i entuzijazma ljudi koji su na njoj radili, za stvarno mali, a u slučaju voditelja i ekspertne radne skupine, nikakav honorar. Ponovno pokrenuti proces bit će u najmanju ruku vrlo teško”, kaže gospodin Mornar.

Glunčić smatra kako, osim pravnih, “ima još dosta neriješenih pitanja kao što su nepostojanje financijskog plana, nepostojanje analiza trenutnog stanja, upitnost izvedbe modela izbornosti, stručna neutemeljenost metodologije i slično, koji su izašli na vidjelo tijekom stručne rasprave”. Kaže i kako je, prema njegovim saznanjima Šustar “dugo inzistirao da gospodin Jokić nastavi s radom” i kako nije dobio dojam “da Šustar ima za cilj zaustaviti reformu školstva, dapače.”

SDP mu nekada nije bio dovoljno lijevo

Iz današnje perspektive zanimljivo je pročitati Šustarov intervju iz 2012. godine. Dao ga je kao mladi dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci iz 2012. godine za riječki Novi list, kada je kretao u borbu za gradonačelnika Rijeke i kretao u svoj politički život. Kao kandidat Laburista. Tada je kazao kako su mu Laburisti “i u širim okvirima uvijek bili znatno bliži” i kako danas “primarno drži do nekih skandinavskih zemalja koje još uvijek gaje koncept welfare statea”.

Na pitanje novinarke, ako je pobornik lijevog centra, zašto nije odabrao SDP, odgovorio je: “Laburisti su doista lijeva stranka, a SDP se udaljio od svoje tradicionalne pozicije, guraju se u centar i gotovo da nema razlike između njih i HDZ-a kada govorimo o ekonomskom modelu kojeg zastupaju”.

Kao njegov zamjenik kandidirao se predsjednik ogranka Laburista u Rijeci Vedran Sabljak. Na samim počecima, kaže nam Sabljak, Šustara je doživljavao kao “ugodnu i elokventnu osobu, spremnu za suradnju”. Činio se, kaže naš sugovornik, kao idealan kandidat za gradonačelnika – dekan fakulteta, dobro prihvaćen u društvu… “Međutim, nakon par mjeseci počela je izlaziti na vidjelo njegova osobnost koja se najbolje manifestirala sada kada je postao ministar. Nije to više bio Šustar s početka priče”.

Kako je promijenio uvjerenja i poruke

Kao što je poznato, Šustar nije postao gradonačelnik Rijeke, no ušao je u Gradsko vijeće. Tada se, kaže Sabljak, potpuno pasivizirao, nije sudjelovao u raspravama ni izlagao na sjednicama.

“Pitao sam ga u čemu je problem, a on mi je odgovorio: ‘Ne zanima me sudjelovanje u zakonodavnoj gradskoj vlasti, već samo u izvršnoj’. Kasnije mi je rekao da ga ne zanima sudjelovanje u izvršnoj vlasti na gradskoj, već na državnoj razini. Očito je procijenio da kroz Hrvatske laburiste to ne može postići. Imali smo informacije kako je njegov plan prelazak u HDZ, tako da nas odlazak iz naše stranke nije iznenadio. No, iznenađuje da je u potpunosti izmijenio neka uvjerenja i teme koje je promovirao kroz našu kampanju, poput zaštite radnika, obrazovanja kakvo je u kurikularnoj reformi. Kada je došao u HDZ pokazao je tko je i što je zapravo Predrag Šustar”, kaže Sabljak.

I tada su znali da je vrlo tijesno povezan s Crkvom, kaže naš sugovornik, ali to Laburistima nije bilo sporno. Smatrali su da svjetonazorska pitanja nisu presudna te su se željeli pozicionirati kao ljevica u ekonomskom pogledu.

‘On je karijerist, a ne tvrdi desničar’

“Mislim da je gospodin Šustar karijerist, a ne tvrdi desničar. Školovao se na poznatim svjetskim sveučilištima i ne vjerujem da su njegovi stavovi ovakvi. Pretpostavljam da pod pritiskom Crkve i određenih struktura u HDZ-u on sada vuče takve postupke zbog vlastitog interesa. Istekao mu je mandat dekana, želio je biti negdje, pa se zbog vlastitih ambicija prilagodio. Ne vjerujem da su njegovi stavovi ovako tvrdo desničarski. Kod Predraga Šustara je sve moguće, ne bi me iznenadili ni daljnji zaokreti”, kaže bivši Šustarov suradnik Sabljak.

Premda mu krajem 2012. i 2013. godine SDP nije bio dovoljno lijev pa je odabrao Laburiste, Šustar je iz korijena promijenio svoje stavove – dio je desne, u nekim elementima i radikalno desne vlade, bio je član istog takvog takvog Karamarkovog HDZ-a, a u svom ministarstvu okružio se ultra konzervativnim ljudima.

U Laburistima nije bilo tako. “Rigidno desna ideološka stajališta nije izražavao kada je bio u Laburistima. Tada je govorio ono što su članovi Laburista, ali i građani Rijeke, željeli čuti – zaštita obespravljenih, radnika, socijalno ugroženih…”, kaže Sabljak.

Odnos prema kršćanstvu

Kada je prešao u HDZ Šustar je rekao kako je tu stranku izabrao zbog svog odnosa prema kršćanstvu. Kazao je kako mu je “kao katoliku, tradicionalistu i demokršćaninu HDZ mnogo bliži”. Kada je tek postao ministar puno je polemike u javnosti izazvao njegov znanstveni tekst za Riječki teološki časopis, u kojem je pisao kako je pitanje evolucije i dalje otvoreno “što ostavlja prostor za Boga kao dizajnera svijeta”.

Gostujući u emisiji Nedjeljom u dva, na pitanje Aleksandra Stankovića kako to da obrazlaže da je u HDZ-u zato što je katolik, kad se barem 85 posto državljana deklarira kao katolici, a nisu u HDZ-u, Šustar je odgovorio: “Možda jednom i budu. Ja sam našao dom u HDZ-u i sigurno se nikad neću predomisliti”.

Od početka ga prate gafovi

Kao ministar, uspio se profilirati kao sigurno jedan od najkontroverznijih, pa možda i najkontroverzniji ministar, čak i pored Zlatka Hasanbegovića. Prvo je u nacrtu prijedloga proračuna za 2016. Vlada smanjila državne subvencije za prijevoz srednjoškolaca koji putuju javnim prijevozom.

U tome Vlada nije uspjela, sve je odgođeno nakon žestokih reakcija srednjoškolaca, roditelja, sindikata i oporbe. Šustar se morao povući. Za zamjenika je izabrao Hrvoja Šlezaka, člana Hrasta, a kasnije je za pomoćnicu za sport izabrao Janicu Kostelić. U ovogodišnjem proračunu srezan je proračun za obrazovanje.

Pogodovanje HNS-u

Možda i najbizarniji potez ministra Šustara jest pokušaj izmjene Zakona o sportu. Odnosno, dva članka tog zakona koja ne odgovaraju aktualnom vodstvu Hrvatskog nogometnog saveza i Zdravku Mamiću. Šustar je to pokušao urediti uredbama, no ustavna stručnjakinja Sanja Barić kazala je ranije za Telegram kako smatra da bi takva uredba Vlade bila “protuustavna i protuzakonita”. Svoje je izmjene Šustar pravdao time kako su u dva spomenuta članka “nejasno definirane odredbe”. Treba dodati i kako aktualno vodstvo HNS-a ne poštuje postojeći Zakon o sportu, koji sada resorni ministar pokušava izmijeniti.

Protiv Šustarova zamjenika Kreše Zadre nedavno su neki od vodećih hrvatskih znanstvenika podigli prijavu. Voditelji deset Znanstvenih centara izvrsnosti smatraju kako pomoćnik već mjesecima opstruira rad centara, te im je prijetio raspuštanjem ako ne pristanu na preraspodjelu sredstava.

Na dan pada Vlade, Šustar je donio odluku kako će Veleučilište u Kninu, umjesto sveučilišnih profesora, voditi šef komunalne službe, teolog i šefica tamošnje poslovnice Narodnih novina, inače sestra istaknute HDZ-ove zastupnice Josipe Rimac. Iz Upravnog vijeća kninskog Veleučilišta Šustar je smijenio tri sveučilišna profesora koja su do kraja mandata imali još tri godine.

Negativan utjecaj na imidž HDZ-a

Prema pisanju medija, čak su i u HDZ-u shvatili koliko Šustar može negativno utjecati na imidž cijele stranke. U HDZ-u ocjenjuju, pisao je nedavno Globus, kako se Šustar pokazao potpunim promašajem – nesposoban, nesiguran i težak za suradnju, a stranačkim kolegama se čak i prestao javljati na mobitel. Zbog njega je, navodno, i SDP odlučio u prvi plan kampanje staviti kurikularnu reformu, shvativši koliko je javnost nesklona zaustavljanju tog procesa i samom ministru Šustaru.

Problema u suradnji sa Šustarom, nije imao novi voditelj Ekspertne radne skupine za izradu kurikuluma Glunčić. “U odnosu sa mnom g. Šustar je kooperativan, ne nalazimo se svaki čas jer on ima i drugog posla, ali čujemo se redovito. Nemam nikakve zamjerke, u početku smo se sastajali malo češće, a sada je to nešto rjeđe s obzirom da je formiranje Povjerenstva i provođenje javne rasprave u operativnoj fazi, te češće komuniciram s njegovim savjetnicima”, kaže Glunčić i dodaje kako je suradnja, premda kratka, dosta dobra.

‘Najgori dekan u jakoj konkurenciji’

Šustarov kolega s odsjeka s kojim smo razgovarali kaže kako aktualni ministar na odlasku među studentima kotira kao dobar nastavnik. “Moja je primjedba da mu je izrazito stalo do pozitivnog imidža kod studenata”, kaže. Šustar je, nastavlja, “u svom području jedan od značajnijih teoretičara, objavljivao je u značajnim međunarodnim časopisima”.

No, među profesorima na fakultetu, kaže nam naš sugovornik, Šustar nije omiljen. “Bio je prodekan i dekan u dva mandata. Mislim da je prevladavajući stav među kolegama da je bio najgori dekan u jakoj konkurenciji”, kaže ovaj profesor.

Njegov suradnik iz vremena kada je Šustar bio u Laburistima, Sabljak, smatra kako je Šustar “najgori ministar u povijesti svih hrvatskih vlada”.

Status quo ili promjene

Sabljak nam je o Šustaru rekao ovako: “To nije ona osoba s početka političke karijere u Hrvatskim laburistima. Zaokrenuo je za 180 stupnjeva, mislim da je najgori ministar u povijesti svih hrvatskih vlada. Sve negativno što se moglo napraviti u obrazovanju, on je napravio, krenuvši od same kurikularne reforme preko nagrade Luke Ritz do stipendija studentima i učenicima i ovih posljednjih imenovanja u Kninu gdje je u obrazovne ustanove postavio sestru Josipe Rimac i direktora komunalnog poduzeća… Kod Predraga Šustara je sve moguće, ne bi me iznenadili ni daljnji zaokreti”

Bivši ministar obrazovanja Mornar smatra kako razlozi zaustavljanja reforme nisu ni zakonodavni, ni moralni, ni domoljubni. “Prava je istina da reforma donosi kvalitativne promjene na koje nisu baš svi spremni pristati i da su je radili većinom ljudi iz škola, koji najbolje poznaju interese i mogućnosti današnjih učenika, ne oni isti ljudi čijim se radom možemo “pohvaliti” nakon svakoga PISA testa. Ne očekujem da će tih otpora u budućnosti nestati jer je kod nas još uvijek popularnije kritizirati nego zasukati rukave, a status quo, koliko god loš bio, puno je prihvatljiviji od promjena.”