Sutkinja nije prošla sigurnosnu provjeru na izboru za Vrhovni, ostaje na Županijskom, a nećemo doznati zašto
Sutkinja Garac nije zadovoljila sigurnosnu procjenu SOA-e, ali rezultati su tajni pa nikada nećemo saznati zašto
Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Slavica Garac nije izabrana za sutkinju Vrhovnog suda Republike Hrvatske jer nije prošla sigurnosnu provjeru. Potvrđeno je to Telegramu iz više izvora, a da sutkinja Garac, iako je bila druga na listi predloženih kandidata za najviši sud u državi, doista nije imenovana, vidi se i iz službenih podataka i imenovanjima sudaca koje je objavilo Državno sudbeno vijeće. Sutkinja se kandidirala za Građanski odjel Vrhovnog suda u koji je Državno sudbeno vijeće biralo dva suca.
Prema listi prvenstva koju je DSV objavio na svojoj internetskoj stranici sutkinja Garac zauzela je drugo mjesto iza suca Igora Periše. Dobila je 164,89 bodova, dok je on imao 170 bodova. Iza nje na listi bila je Goranka Barać-Ručević s ukupno 163,94 bodova. Bodovi se dobivaju u postupku ocjenjivanja kriterija koje suci moraju zadovoljiti u svom radu te na osnovu intervjua u samom Državnom sudbenom vijeću.
Sigurnosna provjera SOA-e je tajna
Nakon toga, od kraja prošle godine Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) obavljala je sigurnosne provjere za prvih osam kandidata s liste, koji su konkurirali za Građanski odjel Vrhovnog suda. Neslužbeno doznajemo da je sigurnosna provjera potrajala jer je zaključeno kako ju sada moraju proći i sami članovi DSV-a koji će pregledavati sigurnosne procjene kandidata. One su, naime, označene kao tajne.
Kada je SOA krajem siječnja konačno obavila sve provjere, utvrđeno je kako sutkinja Garac nije zadovoljila te su za Građanski odjel Vrhovnog suda RH odlukom DSV-a nedavno imenovani sudac Periša te sutkinja Goranka Barać-Ručević.
Sutkinja Garac sada će nastaviti raditi s druge strane Zrinjevca, u Građanskom odjelu Županijskog suda u Zagrebu. U sudskim krugovima krajnje polemičnom smatraju činjenicu da rezultati sigurnosne provjere ove sutkinje nikada neće biti objavljeni, budući da su, kao što smo rekli, tajni.
Sudac ne može osporiti zaključak SOA-e
“I zamislite sada kako uopće dalje biti sudac i imati povjerenje stranaka”, komentiraju suci s kojima smo nakon ovakvog raspleta razgovarali. Osim toga ukazuju i na još jedan problem kod ovakvog sustava imenovanja u kojem je sigurnosna procjena SOA-e važan element. “Pravi je problem ako je sigurnosna procjena pogrešna, a suci nemaju mogućnost osporiti ju ni na koji način”, dodaju sugovornici Telegrama.
Iz Hrvatske udruge sudaca već su upozorili na ovu problematiku te, uz poštovanje rada SOA-e, ocijenili kako je nedopustivo da sigurnosna provjera bude temelj za imenovanje sudaca.”Taj postupak nije u skladu s Rezolucijom Europske udruge sudaca od 13. studenog 2014. koja se odnosila na izmjene u sustavu imenovanja sudaca Republike Slovačke gdje su također predložene provjere sudaca i kandidata za suce putem tajnih službi”, smatraju.
U toj je Rezoluciji među ostalim navedeno: “Neprimjereno je da se putem tajnih službi prikupljaju podaci koji bi se koristili u postupku imenovanja sudaca kada su svi uvjeti za imenovanje propisani zakonom. Svaki pokušaj da se protiv sudaca koriste podaci koje pribavljaju tajne službe po svojim pravilima predstavlja napad na neovisnost sudbene vlasti. Utjecaj tajnih službi, koje su dio izvršne vlasti, na imenovanje i napredovanje sudaca jest kršenje načela trodiobe vlasti”, smatra udruga sudaca.
Što sve obuhvaća sigurnosna provjera?
A tijekom te sigurnosne provjere suci, među ostalim, moraju odgovoriti na ova pitanje: je li protiv kandidata za suca vođen disciplinski postupak i to u posljednje četiri godine prije postupka sigurnosne provjere, utvrđuju se osobni podaci o roditeljima, braći, sestrama, djeci i osobama s kojima kandidat za suca živi u zajedničkom kućanstvu, podaci o užoj rodbini koja živi u inozemstvu te bračni status. Provjerava se imovinsko stanje sudaca, ali i imaju li poreznih dugovanja.
Osim toga, SOA provjerava i zdravstvene podatke, odnosno je li se kandidat liječio ili se trenutno liječi od psihičkih bolesti, je li kandidat ovisan o drogama, alkoholu, kocki ili drugome, je li počinio kazneno djelo ili prekršaj, je li služio vojni rok, je li sudjelovao u Domovinskom ratu. U sklopu standardne sigurnosne provjere suce se pita jesu li sudjelovali u stranim vojnim postrojbama i međunarodnim misijama te jesu li na neki način povezani s NATO-om, EU ili UN-om.
Utvrđuje se i jesu li duže od tri mjeseca boravili su inozemstvu te jesu li ikada kontaktirali s pripadnicima policije, vojske ili sigurnosno obavještajnih službi drugih država. Također jedno od standardnih pitanja u sigurnosnoj provjeri je i ono o tome je li kandidat kontaktirao s osobama koje ugrožavaju ili su ugrožavale sigurnost Republike Hrvatske, sigurnost drugih država ili vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom.