Sutra je sjednica Senata, ključna za rektora Borasa. Otkrivamo tko su dekani koji se bore protiv njegove smjene
Lako bi se moglo dogoditi da prevaga o eventualnoj raspravi Borasovog opoziva ovisi o 12 studenata u Senatu
Na sutrašnjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu raspravljat će se o kompleksnom, brojnim skandalima opterećenom stanju na Sveučilištu nakon što je tako prošloga mjeseca zatražio Sveučilišni savjet na čelu s Lukom Burilovićem. Osim rasprave o stanju na Sveučilištu, u akademskim se kuloarima može čuti da postoji snažna inicijativa kojom se na sutrašnji Senat želi uvrstiti i točka dnevnog reda o opozivu rektora Damira Borasa.
Prema informacijama kojima raspolaže Telegram, sve je više dekana koji svoje nezadovoljstvo Borasovim načinom upravljanja Sveučilištem namjeravaju jasno izraziti sutra u kino dvorani SC-a, gdje će se nakon gotovo godinu dana održati sjednica Senata uživo. Kako neslužbeno doznajemo, u ovom je trenutku više od 30 članova Senata (među njima su i dekani) koji su svoj potpis za raspravu o opozivu rektora već dali.
Potrebno je 36 potpisa da bi se raspravljalo o opozivu rektora
Oni, doznajemo, aktivno razgovaraju s članovima Senata koji se (još uvijek) nisu potpisali. Među njima se, govore naši izvori, nalaze i dekani fakulteta koji su “zadovoljni radom rektora i Rektorata i koji podržavaju rektora Borasa i njegov način upravljanja Sveučilištem”.
Pojasnimo, Statut Sveučilišta propisuje da se u dnevni red sjednice Senata može uvrstiti točka o razrješenju rektora ako je prikupljena natpolovična većina potpisa članova Senata, odnosno njih 36. Ako prikupe 36 potpisa za uvrštavanje točke o razrješenju rektora u dnevni red, tajnim glasanjem o njegovoj rektorskoj sudbini odlučuje ovih 70 članova Senata i to natpolovičnom većinom.
Tko u senatskim krugovima slovi kao podrška Borasu?
Među dekanima koji u senatskim krugovima slove kao oni koji podržavaju rektora Borasa su dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić, dekanica Stomatološkog fakulteta Zrinka Tarle, Siniša Opić s Učiteljskog fakulteta, dekan Medicinskog fakulteta Marijan Klarica, dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Jadranka Frece, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Tomislav Bolanča, te dekani akademija, Tomislav Buntak s Akademije likovnih umjetnosti i Igor Lešnik s Muzičke akademije.
Sve smo ih kontaktirali s pitanjem jesu li upoznati s inicijativom za sutrašnje uvrštenje točke o opozivu rektora u dnevni red Senata i jesu li je svojim potpisom podržali ili ne te s kojim razlogom. Do zaključenja teksta, odgovorio nam je tek dekan Muzičke akademije, profesor Lešnik. Kazao nam je kako, uvažavajući naše pravo na informaciju, moli da mi uvažimo njegovo pravo da se o eventualnom uvrštenju točke o opozivu rektora očituje sutra na sjednici Senata.
“Zahvaljujem vam na zanimanju za moje mišljenje, ali molim da razumijete kako smatram neprimjerenim iznositi stajalište o tako važnom pitanju javno prije same sjednice”, kazao nam je dekan Lešnik.
Tko bi mogao tražiti raspravu o Borasovom opozivu?
S druge strane, dekani za koje je izvjesno da će podržati inicijativu rasprave o opozivu rektora već su jednom oštro istupili protiv rektora Borasa, potpisavši prošle godine u srpnju oštro pismo kojim su rektora prozvali zbog načina na koji vodi sjednice Senata. U pismu su protestirali jer rektor sjednice Senata, od početka koronakrize, održava elektroničkim putem bez ikakve mogućnosti diskusije.
To su pismo tada potpisali dekanica Fakulteta organizacije i informatike Nina Begičević Ređep, dekan PMF-a Mirko Planinić, dekanica Akademije dramske umjetnosti Franka Perković Gamulin, dekan FER-a Gordan Gledec i dekan Veterinarskog fakulteta Nenad Turk. Pismo su potpisali i bivši dekani PMF-a i Fakulteta političkih znanosti, Aleksandra Čižmešija i Zoran Kurelić, no oni više nisu članovi Senata.
Osim potpisnika oštrog pisma Borasu prošle godine, izgledno je da bi inicijativu za raspravu o opozivu rektora mogli podržati članovi Senata s Filozofskog fakulteta kojem se rektor višestruko zamjerio posljednjih godina. Filozofski ima tri predstavnika u Senatu. Radi se o profesorici Vesni Vlahović-Štetić, profesoru Nevenu Jovanoviću i profesorici Marini Protrka Štimec.
Studenti bi mogli biti ključna prevaga
Spomenimo i kako veći fakulteti u pravilu imaju više predstavnika u Senatu, uz dekana ili dekanicu. To su, primjerice, PMF, Medicina, FER i Ekonomski fakultet. S obzirom na odnose na fakultetima, može se očekivati da će njihovi predstavnici prilikom odlučivanja biti konsolidirani sa svojim dekanima.
Ne treba smetnuti s uma ni masivnih 12 studentskih predstavnika u Senatu. Samo zbog njihove brojnosti, ponovno bi se moglo dogoditi da u ključnim sveučilišnim odlukama prevagu donose studenti. Naime, urbana je akademska legenda da su upravo studenti 2014. odlučili pobjednika rektorskih izbora, kada su se priklonili današnjem rektoru Borasu, ne podržavši njegovu tadašnju protukandidatkinju Blaženku Divjak.